Održan 12. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama

Povodom 12. okruglog stola o pitanjima vezanim za knjižničke usluge za osobe s posebnim potrebama održanog 25. rujna 2015. godine upriličen je međunarodni skup na temu  "Knjižnične usluge i programi poticanja čitanja za osobe oštećena sluha“. Skup se  održao u čitaonici periodike Gradske knjižnice u Zagrebu. Organizatori su bili Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama HKD-a i Komisija za čitanje HKD-a, dok je suorganizator okruglog stola bila Gradska knjižnica u Zagrebu. Skup je financijski podržao Ured za kulturu Grada Zagreba. Članovi Programskog i organizacijskog odbora su članovi i suradnici dvaju povjerenstava koje organiziraju skup: Loris Bučević-Sanvincenti, Sanja Bunić, Sanja Frajtag, Dunja Marija Gabriel (predsjednica Odbora), Kristina Krpan, Željka Miščin, Maela Rakočević Uvodić, Ljiljana Sabljak, Dijana Sabolović-Krajina, Davorka Semenić-Premec, Amelija Žulj. Mentorice skupa bile su Ljiljana Sabljak i Loris Bučević-Sanvincenti. Za vrijeme trajanja skupa osigurana je usluga prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika, te prevoditelja francuskog jezika.

Tema  ovogodišnjeg skupa bila je kako unaprijediti komunikaciju sa osobama oštećena sluha i  pronaći najbolji način za planiranje i pripremanje knjižničnih usluga te programa za ovu skupinu korisnika. Na taj način knjižnice osiguravaju osobama oštećena sluha pravo na neometan pristup informacijama, što je jedna od primarnih zadaća ne samo svake knjižnice, već i svake javne institucije. Osim toga, na skupu se također razmatralo i pitanje kako ovu skupinu korisnika u što većem postotku privući u knjižnicu i potaknuti na čitanje.

Na početku skupa Prisutne su, pozdravile Željka Mišćin, zamjenica predsjednice Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, Davorka Bastić, ravnateljica KGZ-a, u ime HKD-a, Ljiljana Sabljak, voditeljica Gradske knjižnice i zamjenica predsjednice sekcije za narodne knjižnice, te Loris Bučević-Sanvincenti, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a. Osim domaćina i organizatora, prisutne su pozdravili i Helena Majerić, predstavnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Mira Zovko, viša stručna savjetnica za školske knjižnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Jelena Glavić-Perčin, predstavnica Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta RH – voditeljica službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige, te Martina Krizman iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Skupu je prisustvovalo oko 80 sudionika, većinom kolegica i kolega iz narodnih te školskih knjižnica RH,  članova saveza osoba oštećena sluha, predstavnika Grada Zagreba (Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport) te predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH.

Usporedno s okruglim stolom, u auli Gradske knjižnice u Zagrebu službeno je otvorena i izložba uz Međunarodni tjedan gluhih osoba. Posjetitelji knjižnice mogli su se od 17. do 27. rujna putem izloženih plakata i literature upoznati sa znakovnim jezikom te informirati o gluhoći i gluhim osobama. Više o izložbi možete pogledati u ovome broju.

Prije početka skupa, članovi udruge Kazalište, vizualne umjetnosti i kulture gluhih – DLAN, izveli su prigodnu desetominutnu predstavu „Tišina u knjižnici“. Predstava je bila jako lijepo osmišljena, a osim što je pozitivnim tekstovima nasmijala sve prisutne, ujedno je i podsjetila na probleme s kojima se osobe oštećena sluha surseću u svakodnevnom životu.

Prvi blok izlaganja na skupu započeo je prezentacijom gošće iz francuske, Marie Nöelle Andissac pod nazivom Good practice in libraries in France regarding Library Services for hearing impaired people. Gospođa Andissac radi u javnoj knjižnici u Toulouseu i sudionicima ovoga skupa željela je približiti sve usluge koje je spomenuta knjižnica osigurala osobama s posebnim potrebnama. Osim građe dostupne na znakovnom jeziku, knjižnica nudi sve potrebne informacije tehnološki prilagođene i dostupne u različitim formatima korisnicima s različitim oštećenjima, a nudi čak i  besplatno korištenje telefona na znakovnom jeziku.

Slijedeće predavanje održala je Dragana Lujić, gošća  iz Mariborske knjižnice pod nazivom Usluge Mariborske knjižnice za gluhe i nagluhe osobe. U prvom djelu izlaganja prisutnima je prezentiran put koji je Mariborska knjižnica prošla ne bi li što više usluga prilagodila gluhima i nagluhima te sve poteškoće na koje su nailazili na tom putu, dok se u drugom djelu moglo vidjeti koje su uspjehe postigli tjekom godina truda i koja su sva iskustva stekli. Osim velikog broja prilagođenih usluga,  Mariborska knjižnica organizira i obučavanje knjižničnog osoblja za rad sa gluhim i nagluhim osobama.

Maela Rakočević Uvodić predstavila je istraživanje koje je provela u sklopu diplomskog rada na temu Knjižnične usluge i osobe oštećena sluha. Cilj istraživanja korisničkih potreba članova zajednice gluhih kao korisnika knjižnica bio je utvrditi postoje li i koje su to usluge koje knjižnice nude gluhim korisnicima i ponuditi rješenja na temelju kojih bi knjižnice mogle osmisliti programe i usluge za ovu skupinu korisnika. U prezentaciji kolegica Maela, koja je i sama uspješno završila tečaj znakovnog jezika, naglašava i važnost educiranja knjižničnog osoblja, kako bi komunikacija tekla što bolje i lakše.

Prezentaciju Uloga Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih na putu priznavanja hrvatskog znakovnog jezika : Hrvatski znakovni jezik – jučer, danas, sutra održali su predsjednik HSGN-a, Andrija Halec i Zdravka Baštijan, stručna suradnica. U prezentaciji prikazan je kratki povijesni presjek rada Saveza, te rad na Kampanji za priznavanje hrvatskog znakovnog jezika kao izvornog jezika zajednice gluhih, koja je svoj uspjeh ostvarila 10. srpnja 2015. godine, kada je Hrvatski sabor jednoglasno izglasao Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i nagluhih osoba u Republici Hrvatskoj.

Marijana Juriša, predsjednica Društva tumača i prevoditeljica znakovnog jezika gluhih održala je predavanje na temu Važnost hrvatskog znakovnog jezika. Tijekom prezentacije naglašena je važnost Hrvatskog znakovnog jezika koji, kao prirodan jezik zajednice gluhih, ima vlastita gramatička pravila te o svim mogućnostima koje pruža korištenje HZJ-au korist društvene zajednice. Osim toga spomenute su aktivnosti Hrvatskog društva tumača i prevoditelja znakovnog jezika gluhih.

Iduće predavanje na temu Što znamo o znakovnom jeziku gluhoslijepih osoba održale su Ana Marija Babojelić i Ana Jakopović, prevoditeljice pri Hrvatskom savezu gluhoslijepih osoba Dodir. Predavačice su na pčetku predavanja ponudile odgovorile na pitanja tko su gluhoslijepe osobe, koliko ih ima te na koji način komuniciraju. Osim toga, bila je riječ i o raznim prilagodbama HZJ-a, ovisno o oštećenju vida.

Katarina Tonković održala je prezentaciju na temu Inkluzija gluhe djece u redovnu nastavu. Naglasak predavanja bio je na poteškoćama s kojima se gluho dijete susreće jednom kada uđe u školski sustav. Napomenuta je važnost Hrvatskog znakovnog jezika u školama, njegov utjecaj na socio-emocionalni, komunikacijski/jezični i kognitivni razvoj školske djece s oštećenjem sluha. Naglašena je važnost stvaranja uvjeta za inkluziju gluhe  djece u društvo, kako bi ona, sa što manje problema stekla svu potrebnu naobrazbu.

Predavanje pod nazivom Aktivnosti i projekti Centra „Slava Raškaj“ Zagreb za djecu i mlade oštećena sluha priredili su i Slavica Jelić, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“ i Andrija Mijačika, školski knjižničar u spomenutom centru. Predstavljene su aktivnosti i projekti usmjereni na mlade osobe s komunikacijskim teškoćama koje je Centar provodio tijekom godina, od kojih neke još uvijek provodi:

• Uši širom otvorene
• Iskustvom do posla
• Informatička edukacija učenika s oštećenim sluhom
• Hearing impaired children family support project
• Video spot „Imagine“
• No limit
• Violina za gluhe

Branka Šindija, voditeljica Centra za umjetnu pužnicu i nove tehnologije pri Poliklinici SUVAG održala je predavanje pod nazivom Slušanje s umjetnom pužnicom. Tijekom predavanja objašnjeno je što je umjetna pužnica, zašto se i kada ugrađuje te koje su sve prednosti ugradnje jedne takve pužnice. Osim toga, spomenuta je i verbonatalna rehabilitacija koja je važna za integriranje djeteta sa oštećenim sluhom u čujuću sredinu. Za ovu su se vrstu rehabilitacije, još u predškolskoj dobi,  izvrsnima pokazale igraonice u sklopu knjižnica.

Ovim predavanjem i raspravom te odmorom uz osviježenje koje je uslijedilo završen je prvi blok predavanja Okruglog stola.

Drugi blok predavanja započeo je predavanjem Snježane Berak, voditeljice igraonice u Narodnoj knjižnici Petra Preradovića Bjelovar o Projektu „Govorimo znakovni“. Bjelovarska je knjižnica u suradnji s Udrugom osoba oštećenog sluha Bjelovarsko-bilogorske županije osmislila i provodi ovaj projekt čija je glavna aktivnost učenje osnova hrvatskog znakovnog jezika kroz interakciju čujućih osoba i osoba oštećenog sluha, uz stručno vodstvo edukatora. Projekt se odvija jednom tjedno po sat vremena, tijekom kojeg sudionici raznih dobnih skupina usvajaju osnovne pojmove znakovnog jezika koji se najčešće koriste u svakodnevnoj komunikaciji.

Tihomir Marojević, voditelj Studijskog odjela Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci održao je predavanje na temu Pregled aktivnosti Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci u radu s osobama oštećena sluha. Djelatnici spomenute knjižnice sudjeluju na tečajevima i stručnim skupovima kako bi se što bolje i kvalitetnije upoznali sa zajednicom gluhih i usvojili znakovni jezik. Osim toga, u suradnji s Hrvatskom udrugom gluhoslijepih osoba Dodir, organiziraju aktivnosti i radionice putem kojih svoju lokalnu zajednicu senzibiliziraju o  teškoćama i problemima s kojima se gluhe osobe susreću.

Josip Brozović iz udruge gluhih i nagluhih Nova Gradiška u predavanju Uloga narodne knjižnice u integraciji gluhih osoba u lokalnu zajednicu sudionicima skupa predstavio je projekte koje spomenuta udruga, u suradnji sa Gradskom knjižnicom Nova Gradiška provodi u prostorima knjižnice, kako bi pridonijela razbijanju predrasuda koje društvo ima spram gluhih i nagluhih sosba, te kako bi se te osobe lakše integrirale u svoju likalnu zajednicu. Od projekata su spomenuti Baby signs tečaj za najmanje, predstavljanje časopisa Silentium, Mladi na djelu i Erasmus, te je spomenuto i to da knjižnica mladima oštećena sluha nudi besplatnu godišnju članarinu.

Projekt „Osobe koje ne vide i ne čuju su među nama“ predstavila je Marija Gajski, školska knjižničarka iz OŠ Ivana Mažuranića u Zagrebu. U sklopu Dana bijelog štapa i Međunarodnog dana tolerancije, školska knjižnica je, u suradnji s Hrvatskom udruge gluhoslijepih osoba Dodir, organizirala interaktivno predavanje primjereno učenicima četvrtih razreda, na kojem su djeca naučila s kakvim se sve poteškoćama susreću gluhe osobe, kako komunicirati sa gluhom osobom, te su upoznati i sa brajlovim pismom. Osim toga, djeca su posjetila Tiflološki muzej i Hrvatsku knjižnicu za slijepe.

Marijana Janeš Žulj, ravnateljica Gradske knjižnice „Franjo Marković“ Križevci održala je predavanje na temu Iskustvo križevačke knjižnice u radu s osobama oštećena sluha. Gradska knjižnica u Križevcima unazad tri godine, zahvaljujući sudjelovanju u projektu Udruge invalida Križevci „Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni proces“ uspješno razvija usluge za osobe s invaliditetom. Knjižnica je uspjela nabaviti opremu za slijepe osobe i osobe oštećena sluha te didaktička pomagala i knjižnu građu, a preseljenjem u novi prostor, knjižnica je i arhitektonski prilagođena osobama raznih tjelesnih oštećenja ili nedostataka. Osim toga, knjižnica provodi razne aktivnosti kako bi senzibilara javnost na probleme s kojima se OSI i osobe s posebnim potrebama susreću.

Drugi blok predavanja završio je predavanjem Meri Butitić iz Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu na temu Knjižnične usluge za gluhe i nagluhe osobe u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U prezenaciji je rečeno koliko osoba s oštećenjem sluha ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te su dane osnovne informacije o Udruzi gluhih i nagluhih osoba Grada Splita i Županije, prvoj takvoj udruzi osnovanoj u RH, koja je prošle godine proslavila 70 godina postojanja. Knjižnica Marka Marulića trudi se, uz suradnju sa lokalnim udrugama, osigurati posebne usluge za gluhe i nagluhe osobe koje uključuju dostupnost razne građe o gluhoći i osobama oštećena sluha, informacije o obrazovanju, korištenje Av građe prevedene na HZJ, te organiziranje raznih aktivnosti u kojima ova zajednica može sudjelovati.

Nakon završenih predavanja uslijedila je kratka rasprava te su doneseni sljedeći zaključci:

• Osigurati ravnopravniji status korisnicima s bilo kojim oblikom invalidnosti pa tako i osobama oštećena sluha i gluhim osobama
• Osigurati pristup svim fondovima i uslugama što proizlazi iz zakonskih i podzakonskih akata domaćih i međunarodnih – Zakon o knjižnicama i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice
• Educiranje stručnog knjižničnog osoblja, stručne javnosti i korisnika
• Uklanjanje predrasuda, senzibiliziranje javnosti, uklanjanje straha koji postoji kada je u pitanju komunikacija s gluhim osobama, podizanje stupnja tolerancije
• Integracija osoba oštećenog sluha u društveno okruženje i lokalnu zajednicu
• Dugoročna suradnja s udrugama za gluhe i nagluhe osobe i knjižnicama u održavanju radionica, predavanja, prezentacija, izložbi, multimedijalnih aktivnosti i dr.
• Izgraditi fond specijaliziranih knjiga o ovoj problematici

Nabava: opreme za gluhe i nagluhe, didaktička pomagala i knjižna građa

autorica članka: Maja Popović

maja.popovic@kgz.hr

autorica zaključaka: Loris Bučević-Sanvincenti