50 nam je godina već

Hrvatska knjižnica za slijepe ovu godinu obilježava 50. obljetnicu osnutka i rada. Osnovana je davne 1965. godine u Savezu slijepih Hrvatske kako bi se mogle zadovoljiti kulturne i obrazovne potrebe slijepih kao jedine kategorije građana koji imaju svoje posebno pismo. Prema nekim sjećanjima, još 192l .godine navodno je u okviru Društva za izobražene slijepce postojala knjižnica kojoj se u Drugom svjetskom ratu gubi svaki trag. Od 1949. godine zahvaljujući entuzijazmu slijepih i videćih volontera knjige se na brajicu počinju prepisivati ručno u Udruženju slijepih u Zagrebu. Na taj je način formirana zbirka knjiga za slijepe koje su se mogle posuđivati u udruženju, a posudbu je vodila Ivanka Dobrijević i sama slijepa osoba. Ova je zbirka knjiga ujedno poslužila kao temeljni fond pri osnutku knjižnice 1965. godine. Knjige su također donirala i neka druga udruženja slijepih iz Hrvatske, a dio knjiga nabavljen je iz tada jedine tiskare za slijepe iz Beograda. Nakon što je rasformirana Savezna biblioteka, knjižnica je po posebnom ključu dobila još jedan dio knjiga za svoj fond. Uskoro je knjižnica počela posuđivati knjige slijepima ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj bivšoj Jugoslaviji. Iz godine u godinu vladao je sve veći interes za knjigama, povećavao se broj korisnika tako da je postojeći fond postao premali da bi mogao zadovoljiti sve potrebe i želje korisnika za različitim informacijama i vrstama literature posebice znanstvene literature i udžbenika. Stoga Savez 1969. godine osniva vlastitu tiskaru za proizvodnju na brajici.

Ljubica Kovač korigira tekst na brajici krajem 1970-ih

Ista je situacija bila i sa zvučnim fondom. Mali broj dobivenih naslova tada na magnetofonskim vrpcama nije više zadovoljavao potrebe i zahtjeve  sve većeg broja korisnika za raznovrsnom literaturom i dostupnim informacijama. Tako je 1970. započeo s radom prvi studio za snimanje zvučnih izdanja. Zahvaljujući tehnološkom napretku u prozvodnji zvučnih knjiga, magnetofonske vrpce ubrzo zamjenjuju audio kazete pa je već 1975. godine u studiju snimljena prvi knjiga na standardnim audio kazetama ne samo u Hrvatskoj već i na području bivše Jugoslavije.

Snimatelj Vinko Zrinščak u studiju krajem 1970-ih

Pored standardnih audio kazeta u trajanju od 90 minuta ubrzo se s pojavom takozvanih 4-kanalnih reproduktora/kazetofona počinju u proizvodnji zvučnih knjiga koristiti i 4-kanalne audio kazete u trajanju od 6 sati. Prva tako snimljena knjiga datira iz 1982. godine. Prateći produkciju zvučnih knjiga za slijepe u svijetu, u knjižnici je 1988. godine pokrenut projekt digitalnog snimanja zvučnih knjiga, odnosno slijepi snimatelji u studijima počinju u snimanju koristiti računalnu tehniku s posebno prilagođenim programom. Dakle, originali na magnetofonskim vrpcama odlaze u prošlost - zamjenjuju ih digitalni zapisi.

Isto tako u produkciji zvučnih knjiga CD-i (kompakt diskovi) zamjenjuju audio kazete. Do velikih promjena dolazi i u proizvodnji na brajici pa  tako 1994. godine računala zamjenjuju tiskarske strojeve. Pored ovih promjena, a da bi se knjižnična i proizvodna djelatnost mogle uspješno razvijati bile su nužne i institucionalne promjene.  Stoga na inicijativu Hrvatskog saveza slijepih Vlada Republike Hrvatske 1999. donosi Uredbu o osnivanju  Hrvatske knjižnice za slijepe kao javne ustanove u kulturi koja se financira iz državnog proračuna. Na taj je način riješeno pitanje statusa i sustavnog financiranja knjižnice.

Kao rezultat toga iz godine u godinu  povećava se  broj proizvedenih knjiga, a 2006. i 2008. renovira se i kompletan prostor i studiji knjižnice. Adaptacijom prostora knjižnica dobiva multifunkcionalnu dvoranu čime se otvaraju mogućnosti za uvođenje novih sadržaja namijenjenih korisnicima  iz Zagreba pa se tako organiziraju književne tribine, promocije knjiga slijepih i videćih autora, tematska predavanja istaknutih znanstvenika, liječnika, koncerti ozbiljne glazbe i  slično. Knjižnica kao izvor znanja, informacija i obrazovanja potiče i sve vidove čitanja posebice onog  na brajici. Stoga se već tradicionalno u proljeće održava Državno natjecanje u brzom i izražajnom čitanju brajice, a od prošle godine u jesen organizira se i kviz znanja.

Hrvatska knjižnica za slijepe dobila je svoje mjesto u knjižničnom sustavu Hrvatske, a ostaju joj specifičnosti - pored posudbenog odjela ima i vlastitu proizvodnju zvučnih izdanja i izdanja na brajici. Kao članica međunarodnih stručnih udruženja IFLA-ine Sekcije knjižnica za slijepe (danas Sekcije knjižničnih usluga za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak) i DAISY konzorcija(neprofitna udruga osnovana 1996. godine od strane zvučnih knjižnica za slijepe, s ciljem da na svjetskoj razini upravlja tranzicijom iz analognih u digitalne formate te razvije standarde u proizvodnji, razmjeni i korištenju zvučnih knjiga) knjižnica je u poziciji pratiti i ovisno o financijskim sredstvima i primijenjivati nove tehnologije u proizvodnji knjiga i ostalog materijala za slijepe i slabovidne u MP3 formatu, pa tako 2000. godine započinje s izradom zvučnih knjiga na novom mediju, CD-u.

2003. godine u knjižnici je započet projekt digitalizacije zvučnih knjiga odnosno prebacivanja arhive s magnetofonskih vrpci na analogni medij-Cd. Snimanjem knjiga i časopisa u Daisy formatu (kratica za digitalni audio informacijski sustav) 2010. godine knjižnica se pridružuje velikoj obitelji proizvođača zvučnih knjiga za slijepe u formatu koji po prvi puta omogućava slijepoj osobi navigaciju po tekstu na nekoliko razina- po broju stranice, poglavlju, naslovu, bilješkama itd. Svojim korisnicima knjižnica nudi i Daisy playere na posudbu.

Tkanje života Mirjane Krizmanić prva je knjiga snimljena u Daisy tehnici

Sljedeće veliko postignuće  kada je u pitanju posudba knjižnog fonda u ovoj, za knjižnicu jubilarnoj godini, je aktiviranje usluga e-knjige odnosno direktnog preuzimanja knjiga sa internetske stranice knjižnice.            

Obavijesti i informacije iz rada knjižnice redovito se objavljuju na facebooku i web stranici knjižnice te u zvučnim časopisima i časopisima na brajici.

Kao rezultat angažmana u Stalnom odboru IFLA-ine Sekcije knjižnica za slijepe  2008. godine knjižnica je bila inicijator, domaćin i suorganizator Međunarodnog skupa «Knjižnice za slijepe na dnevnom redu» prvog takvog skupa održanog u ovom dijelu Europe sa svrhom informiranja o postojećem stanju u knjižnicama za slijepe te upoznavanju s radom IFLA-ine Sekcije knjižnica za slijepe i Daisy Konzorcija vezano uz Daisy knjigu. Tadašnja predsjednica IFLA-e dr.sci Claudia Lux upoznala je, između ostalog, sudionike seminara, predstavnike hrvatskog knjižničarsakog društva i Ministarstva kulture sa potrebom i značajem širenja knjižničnih usluga za slijepe i slabovidne u hrvatske narodne knjižnice.

Ideja o disperziji  temeljena na međunarodnim i nacionalnim dokumentima o položaju invalida i osoba s posebnim potrebama reralizirana je kroz projekt čiju je realizaciju financiralo Ministarstvo kulture. Zahvaljujući tome, danas je takva usluga uspostavljena u 15 gradskih ili narodnih knjižnica diljem Hrvatske.      

Na nacionalnom planu, Hrvatska knjižnica za slijepe aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog knjižničarskog društva - Sekcije za narodne knjižnice i Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama.

Daljnji razvoj knjižničnih usluga, vodeći računa o viziji i misiji knjižnice, treba ići u smjeru detekcije i obuhvaćanja šire kategorije korisnika tzv. persons with print disabilities (sve one osobe koje iz nekog  razloga ne mogu čitati standardni tisak) pa tako naše knjige trebaju postati dostupne osobama sa disleksijom, disgrafijom, motoričkim oštećenjima i slično.   

Za svoj rad knjižnica je primila niz nagrada i priznanja od kojih posebno ističemo  Povelju Republike Hrvatske dodijeljenu 2005. godine za uspješno četrdesetogodišnje djelovanje na pružanju knjižničnih usluga za slijepe, Nagradu Zaklade dr. Ljerka Markić-Čučuković iz 2008. godine za poseban uspjeh u unapređenju bibliotekarstva, zahvalnice i priznanja za uspješan rad i suradnju Biblioteke za slijepe Crne Gore i Biblioteke za  slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini te udruga slijepih iz Hrvatske.

Sanja  Frajtag, ravnateljica

Hrvatska knjižnica za slijepe

cl.blind@zg.t-com.hr