-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 68, siječanj 2016. :: Mjesec hrvatske knjige 2015


Kad knjige polete
Knjižnice grada Zagreba na Interliberu 2015

Knjižnice grada Zagreba prisutne su na Interliberu od 2002. godine. U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, a za vrijeme trajanja Sajma knjiga, redovito su se održavale (od 2002. do 2013.) radionice za djecu i mladež, čija je svrha prvenstveno poticanje i promicanje čitanja, popularizacija knjižnica odnosno upoznavanje širokog spektra korisnika s knjižničnim programima i uslugama.

Izlaskom iz svojih uobičajenih prostora knjižničari su tijekom tih nekoliko sajamskih dana nastojali javnosti predstaviti raznolike i bogate programe (literarne, kulturno-povijesne, popularno-znanstvene, likovne, dramske, glazbene, plesne i sl. ) koje uobičajeno tijekom cijele godine knjižničari i njihovi suradnici priređuju u svojim prostorima.

Pojavljivanje knjižničnih programa na Sajmu knjiga i dodjeljivanje velesajamskog prostora za njihovo održavanje doživljavali smo kao samorazumljivu, logičnu i normalnu pojavu proizašlu iz prirodne veze knjige i knjižnica odnosno knjige i publike s jedne, te svijesti o važnosti poticanja i promicanja čitanja s druge strane. U zamjenu za dodijeljeni nam prostor organizirali smo kvalitetne, dobro osmišljene i dobro posjećene programe.

Iz nekih prozaičnih razloga ta je suradnja prošle godine nažalost prekinuta i tada se, po prvi put nakon 2002. godine, Knjižnice grada Zagreba nisu pojavile na Interliberu, iako je to nepojavljivanje u raskoraku i s određenim IFLA-inim smjernicama, s nacrtom Nacionalne strategije poticanja čitanja te s nastojanjima, naporima i željama knjižničara svjesnih važnosti populariziranja raznih aspekata vlastite djelatnosti, prvenstveno poticanja čitanja među djecom i mladima.

Godine 2015. situacija je barem malo popravljena pa su knjižničari ipak dobili priliku za pojavljivanje na Velesajmu i to u sklopu Znanstvenog kvarta odnosno Školice, što je u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom i Zajednicom nakladnika i knjižara Hrvatske organizirala tvrtka Proteam.

Program Znanstvenog kvarta zamišljen je kao dodatni sadržaj sajma Interliber, koji je i sam potekao od sajma znanstvene knjige. Organiziran je u suradnji s brojnim udrugama, fakultetima, znanstvenim institutima, muzejima te istaknutim pojedincima iz znanstvene zajednice s ciljem populariziranja znanosti među djecom i mladima, što je svakako hvalevrijedna inicijativa.

Knjižnice grada Zagreba odlučile su se uključiti u spomenuti program u sklopu programa Školice priređivanjem radionice „Od glinene pločice do e-knjige“, u tri inačice za tri različite dobne skupine. Radionica je imala za cilj na jednostavan, zabavan i maštovit, ali istovremeno i edukativan način predstaviti djeci razvoj knjige i pisma kroz povijest te i ovom prilikom podsjetiti na važnost čitanja „uvijek i svugdje“.

Svaka se radionica sastojala od malog teorijskog uvoda u povijesni razvoj knjige i pisma te praktičnog dijela u kojem su se izrađivale glinene pločice i učilo koristiti e-čitače.

Radionice su bile zatvorenog tipa, namijenjene skupini djece čiji je dolazak unaprijed dogovoren i organiziran. U ovom su slučaju to bili učenici 2, 3. i 4. razreda te novinarska grupa OŠ Većeslava Holjevca iz Sigeta u pratnji svojih nastavnica.

Marina Danev i Luca Novak, knjižničarke s Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice (KGZ), održale su 11. studenog radionicu za najmlađu dobnu skupinu. Tom su prigodom djeca imala priliku naučiti kako je knjiga nasta(ja)la i u kakvim se sve oblicima pojavljivala kroz povijest, a u praktičnom su dijelu sami izrađivali svoje glinene pločice.

Marina Danev uvodi djecu u čarobni svijet knjiga

Ostale dvije radionice održala je 10. i 13. studenog Marina Lončar, voditeljica Američkog kutka odnosno Odjela knjiga na stranim jezicima Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića (KGZ). Davorka Semenić Premec iz Knjižnice Savski gaj (KGZ) osmislila je i održala teorijski dio programa, zamišljen kao mali uvod u onaj praktični, radioničarski.

Tijekom ovih dviju radionica Marina Lončar djeci je pročitala i s njima prokomentirala knjigu Williama Joycea „Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea“. Zahvaljujući aplikaciji za čitanje upravo te knjige na iPad uređaju (Imag.N.O.Tron) papirnata je knjiga „oživjela“, a djeca su imala priliku paralelno doživjeti i usporediti tiskano i digitalno izdanje te naučiti koristiti e-čitače.

Marina Lončar upoznaje djecu s osobitostima tiskane i digitalne knjige

U metodičkoj pripremi i izvedbi radionica sudjelovala je i Petra Milić, studentica informatike, a tvrtka Apple osigurala je dodatne iPad uređaje za veću skupinu sudionika.

Zahvaljujući posebnoj aplikaciji knjige doista lete

Nije izostalo ni nezaobilazno oblikovanje glinenih pločica da bi se djeci što zornije pokazalo i osvijestilo koliki je razvojni put knjiga odnosno tehnologija njezina nastanka prešla od svojih početaka do danas i koliko se na tom putu promijenila.

Iva Klak Mršić pomaže djeci u izradi glinenih pločica

U osmišljavanju i organizaciji ovogodišnjeg predstavljanja Knjižnica grada Zagreba na Interliberu sudjelovale su, osim već spomenutih kolegica, Arijana Herceg Mićanović (KGZ – Knjižnica Marina Držića), Iva Klak Mršić (KGZ – Knjižnica Jelkovec) i Alka Stropnik (Matična služba KGZ).

Polaznici radionica zainteresirano su i aktivno sudjelovali u programu, dobro se zabavili i ponešto naučili, a knjižničarska struka u potpunosti je opravdala svoje pojavljivanje u programu Interlibera. Nadamo se (a nada je u ovom slučaju jedino što nam preostaje) da će Knjižnice grada Zagreba ponovo dobiti svoj prostor na Velesajmu (kao što je to bio slučaj prijašnjih godina) kako bi se tribine, susreti, predstave, koncerti, radionice i ostale aktivnosti mogli održavati za cijelo vrijeme trajanja Interlibera. Tada bi ponovno mnogo više djece i mladih, pogotovo onih koji nisu iz Zagreba, dobilo priliku sudjelovati u programima, a knjižničari bi dobili mogućnost da izvan svojih uobičajenih prostora populariziraju knjigu i čitanje, predstave svoju struku, ideje i programe te i na taj način obilježe Mjesec hrvatske knjige.

Arijana Herceg Mićanović

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-