-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 67, listopad 2015. :: Tema broja: Ljeto u knjižnici


Smij i suze baš ka u stara vrimena – glende i batude po treći put u Kaštel Sućurcu

Treća po redu Večer kaštelanski' glendi i batudi, koju je Gradska knjižnica Kaštela u sklopu Kaštelanskog kulturnog ljeta organizirala u srijedu, 26. kolovoza, i ove je godine u Gospojsku štradu u Kaštel Sućurcu privukla veliki broj zaljubljenika u "staru kaštelansku čakavsku rič i šalu iz najstariji' vrimen'".

Baš kao što je najavila ravnateljica GKK Renata Dobrić, prvi dio večeri ove je godine bio rezerviran za "sve starije od pet godin'", dok je drugi dio "imao predikat 15", a što znači kako su glende i šale "sućuraškoga meštra o glendi i batudi"-Ivice Žegarca Žutoga, bile namijenjene nešto starijoj publici.

Tri kratka šaljiva događaja iz sućuračke prošlosti: "Kako je lini Marin posta radišni Marin", "Kako san ka dite skršija ruku" i "Pandišpanj za furešte", čiji su autori Renata Dobrić i Leo Kovač, u publici su izazvala smijeh i oduševljenje. Posebnu notu svim trima glendama iz stari' sućuraški' vrimen' dala je dječja izvedba tekstova, pa su tako gledatelji ogromnim pljeskom nagradili djecu: Roka Kraljevića, Antona Jerkunicu, Leu i Mateja Ljubenkov, Katarinu Bosančić i Nevenu Kovač.

Za glazbeni dio večeri pobrinula se ženska klapa "Putalj", koja je nazočne ove večeri oduševljavala prigodnim pjesmama.

Kako bi večer protekla u što tradicionalnijem tonu, i kako bi se svi nazočni mogli "vratiti" u kaštelansku prošlost, pobrinuli su se Ante i Ivica Žegarac Žuti, te Anamarija Kelava, koji su prirodnu pozornicu Gospojske štrade (okružene kamenim zidinama kule nadbiskupa Gualda podignute 1392. godine i drevne Nadbiskupske palače, sjedišta i ljetnikovca splitskih nadbiskupa od 15. stoljeća) opremili rekvizitima poput stare slike Gospe na Hladi, petrolejki, starog stola prekrivenog "tavajon s bronzincen, mlincen za kafu, latenin pijatima, bocunon i žmuliman sa sućuraškon orahovicon", mašklina, motike, maškadura, kočete, krtola i ostaloga, uz pomoć čega su publici dočarali izgled stare sućuračke kuće s početka 20. stoljeća.

Drugim dijelom večeri i ove je godine "vladao" Ivica Žegarac – Žuti, koji je, kazivajući na sebi svojstven način, kaštelanske glende i batude iz "najstariji vrimen", "ispripovida sve po istini, baš onako ka ča se i dogodilo". Nakon što su ogroman pljesak i gromoglasan smijeh obilježili prvi dio nastupa Ivice Žegarca Žutog, za "stari sućuraški stol" u Gospojskoj štradi smjestila se Milojka Vicetin, koja je pročitala priču dr. Lea Kovača "Moja prva fotografija". Nakon toga je vodstvo ponovno preuzeo Žuti, koji se i ove godine dokazao kao najvrsniji poznavatelj "svega onega ča se našemu čoviku u stara vrimena dogodilo, a čemu se i dan danas moremo svi mašo lipo nasmijat".

Zahvalivši brojnoj okupljenoj publici, u kojoj su bili i kaštelanski gradonačelnik Ivan Udovičić i dogradonačelnik Mili Novak, što su se na 3. Večeri kaštelanski glendi i batudi okupili u "još većem broju nego lani", ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić istaknula je kako je ispunjen glavni i osnovni cilj ove večeri.

 

 

 

 

-Nadam se kako smo i ove godine ispunili Vaša očekivanja i kako ste se dobro nasmijali, jer "smij je najbolji lik za sve". Ova se večer može nazvati i zavičajnom, čakavskom večeri, a cilj iste je, "očuvanje kaštelanske nematerijalne kulturne baštine, te uz pomoć pisme i starinski glendi i batudi, koje nam pričaju priču o kaštelanskom načinu života i tradiciji, vratiti nas u stara vrimena, pa makar na dvi ure."

Nakon dvosatnog događanja prepunog smijeha i dobrog raspoloženja, 3.Večer kaštelanski' glendi i batudi završena je uz zahvalu R. Dobrić "svima koji su sudjelovali u ovom događanju, bilo organizirajući, sudjelujući, slušajući, i nadam se, uživajući", te uz poziv svim Kaštelanima koji se sjećaju glendi i batudi iz kaštelanske prošlosti, da se jave u Gradsku knjižnicu Kaštela, kako bi taj dio kaštelanske prošlosti mogao biti zapisan, "i kako bismo svi zajedno kaštelanske anegdote iz najstariji' vrimen pokušali otrgnuti od zaborava i sačuvali ih za slijedeće generacije".

Tekst: Renata Dobrić

Fotografije: (1-5) R. Dobrić

ostale fotografije: Ante Majić - Portal Grada Kaštela

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-