-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 67, listopad 2015. :: Tema broja: Ljeto u knjižnici


“Luč Hrvata” tinjala u Kaštelima u povodu Dana domovinske

U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 20. obljetnice VRO Oluja, u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela u Gospojskoj štradi u K. Sućurcu održano je predstavljanje knjige “Luč Hrvata” autora Ante Nadomira Tadića Šutre. Večer
domoljubne poezije pjesmom je uveličala djevojačka klapa „Kćeri Marijine“ iz Župe Sv. Jurja - Kaštel Sućurac, a jednu pjesmu domoljubnog karaktera krasnoslovila je i autorova prijateljica, pjesnikinja Kata Pavić.

Nakon što je ravnateljica GKK Renata Dobrić, koja je ujedno i vodila Večer domoljubne poezije, Antu Nadomira Tadića Šutru predstavila kao “jednog od najpoznatijih suvremenih domoljubnih pjesnika koji svojim stihovima promiče istinske hrvatske vrijednosti, a koji nam u goste stiže iz hrvatskog kraljevskog grada Knina - hrvatskog branitelja, zaljubljenika u svaku stopu prelijepe Hrvatske i hrvatskog naroda, autora poznatih uglazbljenih pjesama “Stina pradidova” i “Ne daj se, Cetino”, vjernika, komunikologa i čovjeka velike životne
radosti”, te nakon što je pjesniku riječi dobrodošlice u ime Grada Kaštela uputio i dogradonačelnik Zoran Bonacin, autor je osobno predstavio svoju najnoviju zbirku domoljubne poezije “Luč Hrvata”.

- Moja najnovija zbirka pjesama nosi naslov “Luč Hrvata”, jer u hrvatskom narodu ta luč stalno tinja od stoljeća sedmog, a upravo svi mi i danas trebamo nositi tu luč. S ponosom uvijek ističem kako je na naslovnici knjige “Luč Hrvata” djevojčica koja je dva mjeseca bila
u majčinoj utrobi kada joj je otac poginuo i položio svoj život na oltar domovine. Ta djevojčica - Željka, danas radi kao fotomodel u New Yorku, a u mladosti je preboljela leukemiju po zagovoru Gospe iz Međugorja, od koje su ona i njena majka tražile pomoć i milost. Danas je Željka živa i zdrava, a upravo ona i sva naša djeca nastavljaju nositi hrvatsku luč – rekao je Šutra u svom predstavljanju Kaštelanima.

Šutra je istaknuo i kako se, zbog toga što je rođen u Otoku na Cetini, u blizini viteškog alkarskog grada Sinja, diči i sa svojom Gospom Sinjskom, kojoj je posvetio neke od svojih ponajboljih pjesama, a ove večeri je pred Kaštelanima krasnoslovio i pjesmu “Sedan
Kaštela”, napisanu u Kninu u kolovozu 2013. godine, koja je objavljena i zbirci “Luč Hrvata”.

“…Sedan luka – jedno more,

Sedan stina od oltara,

Sedan svića svitlu dvore,

Trpimirović’ vladara.

Nima nigdi sedan taki;

Sedan crikva – sedan sela,

A k’o jedan svitli svaki –

Svitionik od Kaštela…”

Svojim stihovima i pjesmama Šutra je opjevao i povezao cijelu Hrvatsku, pa je tako brojne pjesme posvetio događajima iz starije i novije hrvatske povijesti, Vukovaru i Škabrnji, sjeveru i jugu, zapadu i istoku Hrvatske, hrvatskim braniteljima, Domovinskom ratu, znamenitim
Hrvatima, ali i običnom hrvatskom čovjeku.

Emotivnu večer ispunjenu Šutrinim autorskim domoljubnim stihovima, koji su odjekivali prostorom sućuračke Gospojske štrade, pjesnik je zaključio pozvavši sve nazočne u Knin na veliku proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, dana hrvatskih branitelja i 20. obljetnice VROOluja, te jednom od svojih najpoznatijih pjesama – “Hrvatica”, napisanom na starohrvatskom, koju je posvetio svojoj majci i svim Hrvaticama.

Hvala Bogu ča me rodi;
Žen od frizi i ljubica.
Nosila me sveton vodi
I krstila Hrvatica!
Ranon zoron pisni poje,
Jur su luzi puni tica.
Klanjaju se dok ne proj'e;
Hrvatica- Hrvatica !
Vanka nima toke dive,
Zacić teg se nisan mica.
Znojen poji žedne njive;
Hrvatica- Hrvatica!
Ave Mari' kad zazvoni-
Molitvi se zvaše dica .
S očenašem sutu roni;
Hrvatica- Hrvatica!
Taku,vik je puk poznaje-
Još dok biješe Karpatica,
Al' se nikad ne pridaje;
Hrvatica- Hrvatica!
Iznjidrila mnoge kralje-
Lipja od svih cesarica.
Cesar skonča- ona traje;
Hrvatica- Hrvatica!
Cican bilin dicu rani-
Slajin veng je mendulica.
Od pogib'li mlikon brani;
Hrvatica- Hrvatica!
A kad svimi,spat se tilo,
Ona mili dječja lica.
Ni Harvacke ne bi bilo,
Da nam nima Hrvatica!


Renata Dobrić

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-