Deseto savjetovanje „Vrednovanje djelatnosti narodnih knjižnica“

Narodne knjižnice imaju značajnu ulogu u suvremenom društvu, ali da bi njihov položaj unutar zajednice ostao stabilan, potrebno je raditi sustavna istraživanja, prikupljati podatke o vrijednosti i uspješnosti knjižnica, njihovu utjecaju na zajednicu i pojedince te ih kontinuirano prezentirati institucijama koje financiraju njihov rad i uspoređuju da s djelovanjem i učinkovitošću drugih institucija u kulturi. 

Tema Desetog savjetovanja „Vrednovanje djelatnosti narodnih knjižnica“ utvrđena je temeljem zaključka s Devetog savjetovanja te je posebno istaknuta potreba provođenja sustavnog vrednovanja knjižničnih usluga i utvrđivanje parametara za vrednovanje narodnih knjižnica. Određivanje parametara za utvrđivanje utjecaja narodnih knjižnica na zajednicu, predstavljanje pokazatelja uspješnosti rada narodnih knjižnica i utvrđivanje djelovanja u skladu sa Standardima za narodne knjižnice ključno je za daljnji razvoj i napredak narodnog knjižničarstva. Pri tome posebnu važnost treba dati vrednovanju poslovanja narodnih knjižnica posebno s obzirom na mjerenje utjecaja knjižničnih službi i usluga na korisnike te provođenje istraživanja zadovoljstva korisnika i zajednice. Uvidom u stanje knjižnične statistike i njezine primjene u hrvatskim narodnim knjižnicama temeljem postojeće prakse i međunarodnih ISO standarda prati se i prikazuje učinkovitost knjižnica u sustavu narodnih knjižnica u Hrvatskoj te se očekuje uključivanje narodnih knjižnica u javno dostupan sustav elektroničkog prikupljanja, obrade i izvještavanja statističkih podataka za sve vrste knjižnica tijekom iduće godine (kako je to predviđeno prijedlogom novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti - čl. 10).

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom (Sekcijom za narodne knjižnice) i gradskom knjižnicom Krapina, odabrale su Tuheljske Toplice za mjesto održavanja ovogodišnjeg skupa za narodne knjižnice.   

Savjetovanje, koje je trajalo od 30. rujna do 2. listopada pokrenulo je nekoliko podtema: od mjerenje uspješnosti poslovanja narodnih knjižnica i njihovog utjecaja na zajednicu, do uspostave sustava kvalitete usluga, mjerenja i utvrđivanja učinaka (utjecaja) knjižničnih programa i usluga na korisnike, te provođenja istraživanja zadovoljstva korisnika i zajednice.

Savjetovanje je započelo s radom 30. rujna.

Prije početka skup su pozdravili glavna ravnateljica NSK Tatjana Petrić, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Dunja Holcer,  gradonačelnik grada Krapine Zoran Gregurović, Zamjenica župana za društvene djelatnosti Jasna Petek, ravnatelj Gradske knjižnice Krapina Zdravko Štefanić, tepomoćnik ministra kulture Vladimir Stojsavljević.

Sva četiri plenarna izlaganja: Kultura kvalitete u narodnim knjižnicama – zašto je važna i kako je mjeriti? (Kornelija Pert Balog s FF sveučilišta u Osijeku); Istraživačke metode u istraživanju utjecaja knjižnice na zajednicu (Martina Dragija Ivanović s FF sveučilišta u Zadru i Boris Badurina sa FF sveučilišta u Osijeku); Merenje razvitosti slovenskih splošnih knjižnic (Eva Kodrić-Dačić iz Centra za razvoj knjižničarstva u Ljubljani) i Primjena analize troškova i koristi u knjižnici (Gordana Dukić s FF u Osijeku) temu savjetovališta prikazali su s teorijskog aspekta, postavivši na takav način temelj za veliki blok izlaganja, koji su ocrtali sliku u praksi na primjeru hrvatskih i slovenskih knjižnica.

Drugi dan savjetovanja započeo je serijom izlaganja koji su obuhvatili tematiku analize knjižnične mreže u Sloveniji (Gorazd Vodeb, Centar za razvoj knjižničarstva pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani), mjerenje utjecaja knjižnice na zajednicu  na primjeru knjižnice u manjoj sredini (Martina Dragija Ivanović), vrednovanje kvalitete usluga pomoću mjernog instrumenta SERVQUAL (Igor Podbrežnik, Zavod Lokvanj, Kamnik, Slovenija), te vrednovanje rada matičnih službi za narodne knjižnice (Dunja Marija Gabrijel, Ljelica Leščić, NSK).

U drugom djelu sesije razmotrena su teoretska pitanja primjene međunarodnih normi za statistiku i sustav kvalitete (Marina Mihalić, NSK) i strateško planiranje kao temelj stvaranja kulture kvalitete razvoja knjižnica (Radovan Vrana, FF sveučilišta u Zagrebu).

Vrednovanja djelatnosti narodnih knjižnica na primjerima iz prakse narodnih knjižnica karlovačke županije i Knjižnica grada Zagreba bili su teme izlaganja u nastavku prijepodnevnog programa.

Poslijepodne učinci knjižničnih programa i usluga sudionici su pratili kroz Pecha Kucha izlaganja-prezentacije koje su se pokazale kao iznimno dinamičan i zanimljiv oblik izlaganja, koji bez obzira na manje probleme s opremom izazvali su veliko zanimanje.

Posebno oduševljenje kolega-knjižničara izazvali su kreativni projekti Knjižnice Vladimira Nazora (KGZ) „Nazora mjesto za metaFORU – natječaj za najbolju kratku priču“, projekt „Prazna ploča“ iste knjižnice, projekt „Kućica za knjige“ koji provodi Gradska knjižnica Velika Gorica, te projekt knjižnice S.S. Krančević (KGZ) „Priprema, pozor…kazalište“.

Ipak, pored svih predstavljenih tijekom Pecha Kucha prezentacija projekata, mini-kazalište za najmlađe korisnike knjižnice u Kutini „Kutko-djeca i lutke u knjižnici“ jednostavno je pokorio sudionike skupa. Naže kolegice u knjižnici Kutina pokazale su se kao prave majstorice kazališnog zanata. Same pišu scenarij, izrađuju dekoracije, šivaju kostime i glume u predstavama. Ništa čudno, što svaka od predstava doživi i do 20 izvedbi što zbog malog prostora u dječjem odjelu, što zbog velikog zanimanja djece u malom gradu koji nema previše takvih sadržaja.

Istog dana na savjetovalištu Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić iz Karlovca dodijeljena je nagrada za najbolji poslovni centar u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj. Nagradu u ime veleposlanstva SAD predao je Christian Wright, a primila ju ravnateljica knjižnice Jasmina Milovčić.

Na završetku, trećeg dana savjetovanja održana je panel-rasprava na temu „Parametri za vrednovanje narodnih knjižnica“ u kojoj, pored gostiju iz Sloveniji i Duni Mariji Gabrijel iz Središnje informacijske službe NSK, sudjelovali su predsjednica Hrvatskog knjižničarskog vijeća pri Ministarstvu kulture prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić  i voditeljica Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige Ministarstva kulture RH Jelena Glavić-Perčin, koja nije propustila nijedno izlaganje na savjetovanju i vrlo pažljivo tri dana slušala primjedbe i prijedloge knjižničara.

Svi moderatori, Ana Barbarić, Ljiljana Sabljak, Martina Dragija Ivanović, vrlo spretno su vodili svoje dionice, potičući kolege na raspravu, ali najteži zadatak dopao je Korneliji Petr Balog tijekom završne panel-diskusije.

Puno pitanja pokrenula je prezentacija članice projektnog tima za izradu parametra za vrednovanje narodnih knjižnica Dunje Marije Gabrijel „ Primjena hrvatskih ISO normi za jedinstveno elektroničko prikupljanje, obradu/analizu i prikaz statističkih podataka o poslovanju svih vrsta knjižnica“. Od parametra su krenuli na pitanja sudjelovanja i odgovornosti ravnatelja i matičnih službi, te dotakli su pitanja financiranja kao jednog od osnovnih učinka od prikupljanja podataka i vrednovanja rada narodnih knjižnica.

Tijekom rasprave sudionici nisu uspjeli formulirati zaključke pa su zaključili da prijedlog zaključaka, sugestije i komentare pošalju organizatorima kako bi oni mogli objediniti sve prijedloge i sastaviti tekst završnog dokumenta.

Organizatori su izrazili nadu da će ovogodišnje Savjetovanje poslužit kao dobar poticaj za daljnji napredak u radu narodnih knjižnica u traganju za inovativnim uslugama i savladavanju brojnih izazova vezanih uz pružanje informacija, tehnologija, okruženja i financijska sredstva.

Katarina Todorcev Hlača