Peti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) 20. i 21. travnja 2015. godine organizirala je po peti put Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata.

Prvi dan Festivala posvećen je digitalnoj humanistici, predstavljanju pojedinih projekata digitalizacije, uspostavljanju digitalnih zbirki i knjižnica te korištenju digitalnog sadržaja.

Na početku Festivala sudionike su pozdravili Tamara Perišić u ime Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Hrvoje Stančić u ime Hrvatskog arhivističkog društva te Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Nakon otvaranja Festivala i pozdravnih govora uslijedila su pozvana predavanja Marijane Tomić (Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru) i Borisa Bosančića (Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku). U izlaganju Digitalna humanistika kao izazov: promjena paradigme istraživanja u humanistici i praksa digitalizacije Marijana Tomić predstavila je područje digitalne humanistike i njezinog utjecaja na digitalizaciju u baštinskim ustanovama. Boris Bosančić govorio je o postupcima označivanja teksta u projektima digitalizacije stare građe za potrebe znanstvenoistraživačkog rada s posebnim naglaskom na standard TEI (Text Encoding Initiative). Zatim su Marijana Tomić i Mario Essert (Katedra za strojarsku automatiku, Fakultet strojarstva i brodogradnje) govorili o mogućnostima istraživanja stare i rijetke građe pomoću računalnog programa DocMark. Taj program omogućuje označivanje dokumenta vizualnim oznakama koje se postavljanju na digitaliziranu presliku i njihovo precizno mjerenje i kvantitativno analiziranje.

Mikica Maštrović (NSK) u izlaganju Umjetnost multioriginala: od drvoreza do računalne grafike prikazala je specifičnosti računalne grafike te pojasnila razloge drugačijeg pristupa takvim grafikama od digitaliziranih tekstualnih djela. Digitalne zbirke i projekte Croatiae auctores Latini i Croatica et Tyrolensia  predstavila je Željka Salopek (Zbirka za klasičnu filologiju Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). O primjerima primjene računalnih modela u projektu ARTNET (organizacijski i komunikacijski modeli umjetničkih mreža i suradničkih praksi tijekom 20. i početkom 21. stoljeća u Hrvatskoj) govorili su Ljiljana Kolešnik i Artur Šilić (Institut za povijest umjetnosti, Zagreb), a o projektu digitalizacije saborskih zapisnika Artur Šilić i Gordan Ravančić iz Hrvatskog instituta za povijest. U oba predstavljena projekta korišten je računalni sustav Text Explorer za analizu teksta.

U predavanju naslovljenom Digitalna knjižnica i tematske digitalne zbirke: pristupi predstavljanju digitalnog sadržaja Sofija Klarin Zadravec (NSK) govorila je o kreativnoj nadgradnji digitalnog sadržaja i razvoju oblika predstavljanja digitalizirane građe u knjižnicama i ostalim baštinskim ustanovama. Izlaganje Metode i alati projektnog menadžmenta u procesu digitalizacije Cvijete Kraus i Irine Starčević Stančić (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) bavilo se procesom planiranja i organiziranja poslova digitalizacije te alatima koji podržavaju projektni menadžment.

Sara Vukušić iz Gradske knjižnice Rijeka predstavila je uslugu LoCloud Collections (LoCloud zbirke).  Riječ je o usluzi projekta LoCloud namijenjenoj manjim baštinskim ustanovama kojima nedostaju tehnički kapaciteti za upravljanje digitalnim sadržajem. Uz pomoć tehnologije u oblaku moguće je u samo nekoliko minuta izgraditi online zbirku koja je dostupna i u Europeani.

Kako se digitalizacijom objedinila građa slavonskog narodnog etnografa Ive Čakalića pokazali su Nikola Bonić, Katarina Dimšić i Hrvoje Stančić (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Željko Trbušić iz Arhiva Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU-a predstavio je digitaliziranu ostavštinu Antuna Gustava Matoša, a Nadia Bužleta (Gradska knjižnica i čitaonica Pula) projekt Bibliographia Histrica Online kojim se nastoji prikupiti građa za retrospektivnu bibliografiju knjiga i periodike u Istri od sredine 19. st. do 1918. godine. Kristina Špelić iz tvrtke BCC predstavila je suvremene informacijske tehnologije povezane s cjelokupnim postupkom upravljanja digitalnim sadržajem, od njegovog izvornog oblika, digitalizacije, indeksiranja, pretraživanja do sigurne pohrane. 

Još su dva digitalizacijska projekta predstavljena prvoga dana Festivala: projekt Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata o izgradnji baze digitalnih fotografija na primjeru korištenja zbirke fotografija Stanka Ferića koji su predstavili Petra Mijić i Josip Maras Kraljević, te projekt Instituta za povijest umjetnosti koji je posvećen fotoarhivu Branka Balića u postupku digitalizacije autorice Irene Šimić.

U sklopu Festivala izložena su i posterska izlaganja Jelene Balog Vojak (Hrvatski povijesni muzej) o izazovima izvorno digitalne građe, Matilde Hraste (NSK) o digitalizaciji na zahtjev, Anite Marin (NSK) i Dine Mašine (Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) o virtualnim  izložbama posvećenim Prvom svjetskom ratu, Antonije Miše (Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik) o digitalizaciji starih šibenskih novina i časopisa, Branke Radić (Sveučilište u Splitu) o digitalizaciji djela Jakova Gotovca, odnosno Rudolfa Franjina Magjera Marijane Špoljarić Kizivat, Inge Majlinger Tanocki i Tene Tormaš Marković (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek).

Drugi dan Festivala posvećen je području autorskog prava i prava korisnika u kulturnim i znanstvenim ustanovama u digitalnom okruženju.

Uvodno izlaganje o autorskom pravu u digitalnom okružju održao je Igor Gliha (Katedra za građansko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Tajana Tomić (Samostalna služba za autorsko pravo i zajedničke pravne poslove, Državni zavod za intelektualno vlasništvo) predstavila je Direktivu o djelima siročadi, djelima kojima nije utvrđen autor odnosno nositelj autorskog prava ili ga nije moguće pronaći, te implementaciju Direktive u hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Aleksandra Horvat, profesorica u miru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o tome zašto knjižnicama i arhivima trebaju promjene u autorskopravnome zakonodavstvu. Naglasila je kako je sadašnji skup iznimki i ograničenja sadržanih u zakonima o autorskom pravu pojedinih zemalja na temelju kojih kulturne institucije djeluju, neprimjeren u današnjem tehnološkom okruženju. Daniela Živković (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), održala je izlaganje o autorskopravnim aspektima izgradnje repozitorija te istaknula da s obzirom na nedostatak izričitih ograničenja prava autora za potrebe repozitorija, izgradnja i poslovanje repozitorija ovise o odobrenju autora ili o stjecanju prava korištenja. Knjižnice grada Zagreba, njihove projekte digitalizacije i s time povezana pitanja autorskog prava predstavila je Alemka Belan-Simić radom: Oblikovanje digitalnih zbirki u procjepu između zaštite prava korisnika i autorskih i srodnih prava. Autorica je upozorila kako stalne promjene zakonodavstva, nove direktive Europske unije, nepostojanje otvorenih baza podataka o nositeljima autorskoga i srodnih prava te ograničena sredstva za digitalizaciju građe dovode knjižničare u situaciju stalnoga balansiranja između zaštite načela struke i prava na slobodan pristup informacijama, kao i zaštite autorskih i srodnih prava.

Glavni urednik emisije TV kalendar Hrvatske televizije, Vladimir Brnardić, podijelio je svoja iskustva o pravnim aspektima korištenja slikovnih i audio materijala u televizijskoj emisiji TV kalendar. Festival je završio izlaganjem Kornelije Petr Balog i Kristine Feldvari (Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku): E-knjige u javnim kulturnim i znanstvenim ustanovama i upravljanje vlasničkim pravima: na primjeru hrvatskih knjižnica koje je pojasnilo pitanje Digital Rights Managementa (DRM) kroz prikaz rezultata istraživanja o korištenju e-knjiga u hrvatskim knjižnicama.

Anita Marin

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

amarin@nsk.hr

Detaljnije informacije o Petom festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata te sva održana izlaganja mogu se pronaći na mrežnim stranicama http://dfest.nsk.hr/