-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 66, srpanj 2015. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Šesti okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade „Dječja knjižnica i nematerijalna kulturna baština“

Šesti okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade, koji tradicionalno organizira Odjel za djecu i mlade GKMM-a Split u svibnju, posvetili smo temi Dječja knjižnica i nematerijalna kulturna baština. Važnost promicanja zavičajne i baštinske tematike u literaturi za djecu i mlade prepoznalo je Ministarstvo kulture RH, koje je financijski podržalo organizaciju okruglog stola.

Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost. Različitim izlaganjima i prezentacijama, interdisciplinarnoga karaktera, nastojali smo osvijestiti u Hrvatskoj vrlo aktualnu, često samo trendovski percipiranu, temu nematerijalne kulturne baštine, njezino značenje, odnos u radu s djecom i ulogu dječje knjižnice u tome.

Program smo podijelili u tri dijela.

Prvi dio posvetili smo nematerijalnoj kulturnoj baštini Hrvatske, s posebnim naglaskom na Splitsko-dalmatinsku županiju. Govorilo se o nematerijalnoj kulturnoj baštini općenito, njezinu očuvanju, prezentiranju u svrhu podizanja svijesti o važnosti očuvanja vlastitog nacionalnog identiteta (Katja Matković Mikulčić), njezinoj popularizaciji kod djece i mladih preko filmskog medija (dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek), kao i o svim problemima vezanim uz realizaciju tih ciljeva kao što su baštinizacija ili proizvodnja baštine, nematerijalna baština i komodifikacija kulture te politička i ekonomska instrumentalizacija kulture (dr. sc. Marijana Hameršak). U ovom dijelu programa istaknuli smo važnost uloge knjižnica i novih medija kroz primjer Međunarodne dječje digitalne knjižnice i hrvatskog doprinosa u njoj, te njezine dobre i loše strane (Veronika Čelić-Tica). Istaknuli smo muzeje kao važne partnerske baštinske ustanove i osvijestili važnost njihovih publikacija za djecu i mlade u obrazovne i odgojne svrhe (mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić).

Predstavile su se dvije splitske udruge (Udruga Marko Uvodić Splićanin i Ekološko društvo Picigin Bačvice) i ukazale na činjenicu da upravo zalaganjem civilnog sektora mnoge udruge postaju nositelji zaštite nematerijalne kulturne baštine, u ovom slučaju splitske čakavštine i igre loptom picigin.

U drugom dijelu programa primjere dobre prakse u radu s djecom i mladima na očuvanju i prenošenju nematerijalne kulturne baštine prikazali su djelatnici muzeja, knjižnica i škola. Istaknuta je važnost rada muzejskog pedagoga (Vedrana Premuž Đipalo), upoznali smo se s jedinstvenim festivalom dječjih klapa u Zadru (Milko Belevski), kao i s festivalima dječjeg kajkavskog stvaralaštva (Vesna Jelić) i kaštelanskih štorija (Renata Dobrić), da bismo na kraju dobili na dar triljsku grotulju, nisku nanizanih oraha koje su se nekad pravile za djevojačke zaruke, a danas su simbol dobrodošlice u triljski kraj.

I na ovom okruglom stolu sudjelovala su brojna djeca, bilo scenskim i literarnim nastupom (učenici OŠ Šolta, članovi KUD-a Pleter iz Dugopolja i KUD-a Mičevec iz Velike Gorice), ali i u ulozi izlagača i predstavljača programa i projekata svojih škola i udruga. Smatramo to vrijednim dijelom svih naših okruglih stolova. Primjeri rada s djecom i mladima najbolje ilustriraju smisao onoga o čemu govorimo i pokazuju da iza kvalitetnog rada s djecom i mladima stoje vrsni, entuzijastični djelatnici. U ovom dijelu programa čuli smo za vrijedan međunarodni projekt OŠ Manuš iz Splita o glagoljici, o tradicijskim dalmatinskim klesarskim i kiparskim alatima, o Sinjskoj alci, te smo pogledali dokumentarni film članova Poljičke zadruge OŠ Srinjine o pripremi tradicijskog jela soparnika, danas neizostavnog na svakom događanju, pa tako i našem.   

Posljednji dio okruglog stola bio je posvećen 60. obljetnici osnivanja i djelovanja splitskih dječjih knjižnica. Prvi dio odnosio se na doprinos naše knjižnice temi nematerijalne kulturne baštine. U sklopu promocije Zbornika radova s petog okruglog stola o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade „Prirodna baština Hrvatske u literaturi za djecu i mlade“,promotorica dr. sc. Diana Zalar istaknula je važnost tiskanja zbornika, kao pisanih tragova svega rečenog na okruglim stolovima, koji postaju vrijedan dio referentne građe svima koji se bave ovom tematikom. Posebnom vrijednošću zbornika smatra njihove biltene knjiga baštinske tematike.

Predavanjima, izložbama knjiga i biltenima knjižničari GKMM-a Split dali su svoj doprinos temi: Tomislav Staničić: Digitalizirana baština za djecu i mlade – od praksi europskih i svjetskih knjižnica do prakse GKMM-a Split, Ingrid Poljanić: Čakavica, baština i dječja knjižnica, Danijela Markotić: Nematerijalna kulturna baština – programi i radionice Odjela za djecu i mlade Središnje knjižnice GKMM-a.  

U sklopu programa i ove godine bile su postavljene dvije izložbe knjižne i neknjižne građe s pripadajućim katalozima. Jednu pod nazivom Običaji od starine štit su jake domovinepriredila je Nataša Prkić, a drugu pod nazivom Muzejske publikacije za djecu i mlade Ingrid Srdanović. Obje su diplomirane knjižničarke Odjela za djecu i mlade GKMM-a Split.

Na kraju, u povodu 60 godina splitskih dječjih knjižnica, koje su svojim radom ostavile neizbrisiv trag u kulturi grada Splita, raspravljalo se o temi mogu li se prakse u radu dječjih knjižnica vrednovati kao nematerijalna baština koja traži zaštitu.Na malom okruglom stolu sudjelovali su dr. sc. Diana Zalar, dr. sc. Marijana Hameršak, dr. Ivanka Kuić, Alka Stropnik, Davorka Semenić-Premec, Marina Meić, Grozdana Ribičić, kao i mnogi izlagači i posjetitelji koji su se aktivno i emotivno uključili u diskusiju – s malo nostalgije i puni optimizma da još uvijek ima nade za dječje knjižnice.

U popodnevnim satima promoviran je i prikazan film Stella maris južnih otoka redateljice i voditeljice projekta Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine dr. sc. Hrvojke Mihanović Salopek.

Brojni sudionici šestog okruglog stola, odrasli i djeca, kao i posjetitelji, među njima i brojni studenti Filozofskog fakulteta u Splitu, ocijenili su skup uspješnim.                           

Na kraju skupa došli smo do vrijednih saznanja i zaključaka koje ćemo tiskati u zborniku radova te ih nastojati prenositi u radu s djecom i mladima.

Ovaj okrugli stol imao je nekoliko ugodnih iznenađenja – došao je cijeli autobus mladih Turopoljaca koji su jurjevskim pjesmama i plesovima razgalili Splićane i posjetitelje, a rođendanske torte – makarana i hrapoćuša, obje na listi zaštićene nematerijalne kulturne baštine, dar iz Makarske i Dola na Braču, dobro nas zasladile i ostavile sladak okus sve do sljedećeg okruglog stola.

Grozdana Ribičić

 gribicic@gkmm.hr

Helena Bužančić

hbuzancic@gkmm.hr

Program 6. okruglog stola:

http://www.gkmm.hr/dl/Program-Djecja_knjiznica_i_nematerijalna_kulturna_bastina.pdf

Galerija slika:

https://www.facebook.com/media/set/set=a.893755034016528.1073741927.132845073440865&type=3

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-