-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 66, srpanj 2015. :: Iz knjižnica


Predavanje prof. Edo Pivčevića u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu i donacija knjiga

Dugogodišnji uvaženi prijatelj Sveučilišne knjižnice u Splitu (dalje SKS) - prof. Edo Pivčević - održao je na Dan hrvatske knjige 22. travnja 2015. predavanje Putovanje sir Richarda Guylforda hrvatskom obalom 1506. i predstavio najnoviju donacija knjiga objavljenih od 16. do 20. stoljeća.

Posebno područje interesa prof. Pivčevića srednjovjekovni su hodočasnički putopisi - njemački, francuski i engleski – osobito oni koji opisujući kretanje iz matične zemlje do Palestine dvama smjerovima - preko Mletaka duž istočne Jadranske obale ili kopnenim putem dolinom Dunava do Beograda i dalje u Malu Aziju - donose dragocjene podatke o našim krajevima i primorskim gradovima. Proučavajući srednjovjekovne putopise diljem europskih knjižnica, kako izvorne/rukopisne tako i one prvi put objavljene tiskom od početka 16 st. do nedavnih, prof. Pivčević svjedoči da mnogi od njih još uvijek nisu temeljito istraženi i proučeni. Zato je, želeći ukazati domaćoj  znanstvenoj i široj javnosti, na jedan od rijetkih engleskih izvora iz tog razdoblja s podatcima od posebne važnosti za nas - Gylfordov putopis – prof. Pivčević priredio prethodno spomenuto predavanje o kojem donosimo nekoliko osnovnih podataka. Protagonist predavanja i putopisa jest Sir Richard Guylford, član ugledne plemenitaške obitelji, visoki državni službenik i dvorjanik prvog engleskog kralja iz dinastije Tudor Hendrika VII (1457.–1509.). Sir Guylford otputovao je iz Engleske u Palestinu 8. travnja 1506. u pratnji nekolicine hodočasnika i svog kapelana. Štoviše, upravo je ovaj kapelan, čije nam je ime do danas ostalo nepoznato, tijekom narednih jedanaest mjeseci sastavio putopis. U vrijeme kada Guylford kreće na put Europom vladaju složene političke prilike, Sredozemljem dominiraju Mletci kao najjača pomorska sila dok Balkan opsjeda turska vojska. Navedene okolnosti kao i činjenica da se Guylford na putu za Palestinu zadržao u Mletcima čak sedam tjedana, pomno razgledavajući Arsenale, tada jedno od najnaprednijih brodogradilišta u Europi, navodi prof. Pivčevića na pomisao da je ovo hodočasničko putovanje i poduzeto kako bi kralj Henrik VII. dobio informacije o mletačkoj brodograđevnoj tehnologiji a u svrhu jačanja engleske flote. Kao posebnu vrijednost putopisa prof. Pivčević ističe spomen naših krajeva i gradova duž istočne jadranske obale - Poreča, Pule, Kvarnera, Zadra, Visa, korčulanskog kanala, Hvara, Budve te osobito Dubrovnika. Nadalje, Pivčević primjećuje da Guylford informacije o našim krajevima dobiva od domaćih ljudi te da one, ujedno, potvrđuju i podatke ranijih putopisaca. Posebno ističe da Guylford Dubrovnik, čijom je ljepotom zadivljen, izričito locira u jednu od pokrajina hrvatskog kraljevstva - u Slavoniji ili Dalmaciju. Pritom među njima nepravi razliku smatrajući da se teritorijalno poklapaju osim što je Dalmacija stariji i više rasprostranjen termin. Budući da je Guylford za vrijeme boravka u Palestini umro kao jedino svjedočanstvo putovanja ostao je putopis koji je završio njegov kapelan po povratku u Englesku 9. ožujka 1507. Objavljen je nekoliko godina kasnije, 1511., u londonskoj kraljevskoj tiskari Richarda Pynsona. Do danas to je jedini sačuvani tiskani primjerak spomenutog Guylfordovog putopisa, pohranjen u Britanskoj nacionalnoj knjižnici.

S navedenim predavanjem korespondira i posljednja donacija prof. Pivčevića SKS-u sastavljena od pomno biranih primjeraka iz njegove bristolske knjižnice koje donosimo kronološkim redom nastanka izvornika. Izborom naslova i autora stavlja u kontekst ne samo Guylfordov putopis već i one osobe čiji je život i djelo prof. Pivčević sustavno proučavao a o kojima smo u SKS imali priliku ponešto čuti - Markantuna de Dominisa i Emanuela Kanta.

Prvo djelo iz donacije pretisak je Guylfordovog tiskanog putopisa iz 1511. Objavljen je u Londonu nakon više od tri stoljeća 1851. od nakladnika Camden Society kao 51 svezak tzv. Old Series. Pretisak naslova The Pylgrymage of Sir Richard Guylforde to the Holy Land, A.D. 1506 : from a copy believed to be unique, from the press of Richard Pynson uredio je čuveni knjižničar Sir Henry Ellis (1777. - 1869).

Slijedi djelo talijanskog autora Francesca Sansovina (1521.-1586.) Del gouerno et amministratione di diuersi regni et republiche, cosi antiche come moderne … izdano u Veneciji 1578. od Iacoma Sansovina, tiskom Giouannia Antonia Bertana. Jedno od ukupno 21 poglavlja posvećeno je životu i upravi u renesansnom Dubrovniku. Pri tome prof. Pivčević posebno ističe opis zdravstvene skrbi dubrovačkih vlasti za stanovnike koja je za siromahe bila besplatna.  

Treće djelo u nizu pretisak je iz 1977. prve gramatike hrvatskog jezika jezikoslovca i isusovca Bartula Kašića (1575.–1650.) nastalo 1604. u Rimu: Institutiones linguae illyricae. Objavljeno je nakladom kuće Böhlau, sa sjedištem u Kölnu i Beču, i pod uredništvom uglednog njemačkog slaviste Reinholda Olescha (1910.-1990.) kao 21 svezak nakladničke cjeline Slavistische Forschungen.

Četvrto djelo autora Francisa Bacona(1561. - 1626.) engleskog filozofa, pravnika i državnika, donosi životopis ranije spomenutog engleskog kralja Henrika VII. Naš primjerak naslovljen The Historie of the Raigne of King Henry the Seventh, prvo je izdanje. Objavljeno je u Londonu zaslugom Williama Stansbya, Matthewa Lownesa i William Barreta 1622. upravo u godini kada, kako napominje prof. Pivčević, Markantun de Dominis napušta London i vraća se u Rim.

Objavljivanju dijela bogate korespondencije Gottfrieda Wilhelma von Leibniza (1646.–1716.) pridonio je engleski znanstvenik Samuel Clark (1675. – 1729.) autor petog djela iz donacije prof. Pivčevića. Prepiska Clarka i Leibniza nastala od 1715. do 1716 naslovljena A collection of papers, which passed between the late learned Mr. Leibnitz, and Dr. Clarke, in the years 1715 and 1716, relating to the principles of natural philosophy and religion … tiskana je u Londonu kod Jamesa Knaptona 1717., samo godinu dana nakon Leibnizove smrti.

Ovim činom prof. Edo Pivčević (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48506) ne samo da je obogatio trezor Zbirke starih knjiga i rukopisa SKS-a još jednom donacijom, koja s onima iz 2010. i 2013. čini vrijednu cjelinu, već je podijelio s budućim istraživačima dragocjen izvor brojnih interdisciplinarnih istraživanja.

(http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/303;http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/764).

Mihaela Kovačić,

voditeljica Odjela specijalnih zbirki SKS

mihaela.kovacic@svkst.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-