-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 66, srpanj 2015. :: Iz knjižnica


Otvorenje nove Gradske knjižnice „Franjo Marković“

Višegodišnji projekt  REKONSTRUKCIJE ZGRADE BIVŠEG DOMA HV-a ZA POTREBE GRADSKE KNJIŽNICE „FRANJO MARKOVIĆ“ KRIŽEVCI, koji je započeo 2011., sukladno Strateškom planu Grada Križevaca, uspješno je završen početkom 2015. g. nakon čega je slijedilo preseljenje Knjižnice u novi prostor od 1.400 m2 neto  površine.

 Na Dan grada, 24.travnja 2015., predsjednica Republike gđa. Kolinda Grabar-Kitarović svečano je otvorila nove prostore Gradske knjižnice “Franjo Marković”, a otvorenju su uz mnogobrojne građane  prisustvovali pomoćnik ministra kulture, gosp. Vladimir Stojsavljević, župan gosp. Darko Koren sa suradnicima, gradonačelnik gosp. Branko Hrg i mnogobrojni gosti, predstavnici knjižnica i drugih ustanova šire okolice Križevaca.

“Ulaganje u ovu knjižnicu ovdje jest razvojni projekt, obrazovanje, edukacija, čitanje – to je ključ napretka svakog društva, pa tako i hrvatskog društva i svakog dijela naše drage hrvatske domovine”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović na otvorenju obnovljene knjižnice.

Pomoćnik ministra kulture Vladimir Stojsavljević čestitao je svima koji su sudjelovali u obnovi knjižnice koju je ministarstvo financiralo s tri i pol milijuna kuna. “Sada kad smo je tako lijepo obnovili, potrebno je steći naviku da je koristimo, a osobito poticati djecu i mlade da što više čitaju i koriste svoju knjižnicu”, istaknuo je Stojsavljević.

Gradonačelnik je prilikom otvorenja rekao da je pola novaca za izgradnju ove knjižnice nabavljeno izvorima van gradskog proračuna. Rekao je kako je ovo i gospodarski projekt jer su na njemu radili križevački projektanti i tvrtke što je zasigurno pridonijelo i očuvanju nekih radnih mjesta.

Ravnateljica knjižnice Marjana Janeš-Žulj je u ime djelatnika i korisnika knjižnice te sugrađana Grada Križevaca i svih žitelja potkalničkog kraja, zahvalila svima koji su pomogli u realizaciji najvećeg projekta u kulturi na ovim prostorima posljednjih desetljeća. Posebno je zahvalila Gradu Križevcima i gradonačelniku osobno,  koji je prepoznao značaj knjižnice u životu ovog grada i njihovih stanovnika. „Usprkos teškim financijskim i gospodarskim neprilikama, Križevci su, njegovim zalaganjem i upornošću,  dobili novu knjižnicu.  Otvorenjem nove suvremene Gradske knjižnice ona postaje multimedijski kulturni centar Grada Križevaca i šire okolice.“ – istaknula je.

Rodove, u ukupnoj vrijednosti od 10.014,921,37 kn sa PDV-om, izvodila je križevačka tvrtka Radnik d.d., dok  izradu projekta potpisuje Ured ovlaštene arhitektice gđe Božene Tinodi, dipl. ing građ.  Križevci. U financiranju ovog projekta u razdoblju od 2011. do 2014. godine sudjelovali su: Ministarstvo kulture RH sa ukupno 2.700.000,00 kn, Koprivničko–križevačka županija sa 708.000,00 kn, Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti sa 797.973,00 kn, EU sredstva iz IPA programa prekogranične suradnje sa 307.000,00 kn, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sa 102.000,00 kn i Grad Križevci sa 5.399.948,37 kn. U 2015. g. osigurana su sredstva za opremanje knjižnice od Ministarstva kulture RH u iznosu od 800.000,00 kn i od Koprivničko-križevačke županije 150.000,00 kn.

Gradska knjižnica Franjo Marković jedna je od najstarijih u kontinentalnom dijelu Hrvatske i potječe još od  1838. godine, kada je osnovana Ilirska čitaonica.  Od 1989. g. nosi ime istaknutog hrvatskog književnika i filozofa, rođenog Križevčanina Franje Markovića i danas je vrlo važno kulturno središte cijele regije. Njezinim se uslugama, koje pruža pet odjela sa 9 zaposlenika, koristi više od 4000 korisnika. Knjižnica danas ima 87 tisuća bibliotečnih jedinica, a do udaljenijih korisnika one stižu Bibliobusom koji, svaka dva tjedna, obilazi svoja 34 stajališta.

„Ovim projektom omogućeno nam je da razvijamo postojeće usluge te da  ponudom novih usluga odgovaramo na informacijske, obrazovne, kulturne, društvene, rekreacijske potrebe svojih korisnika, potencijalnih korisnika, posjetitelja mrežnih stranica, udruga, poduzetnika, skupina građana, timova, ustanova ili ciljanih skupina. Novi prostor Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci za širu će zajednicu donijeti višestruku korist jer će postati njezino središte u informacijskom, obrazovnom, kulturnom, komunikacijskom i socijalnom aspektu.

Želja nam je da Knjižnica postane značajna točka na kulturnoj karti Europe u promicanju demokratičnosti, svijest o kulturnom, posebice zavičajnom naslijeđu, uvažavanju kulturne raznolikosti, poticanju umjetnosti, stvaralaštva i inovativnosti.“ – istaknula je prigodom otvorenja ravnateljica Marjana Janeš-Žulj.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-