Institucijski Digitalni repozitoriji i DABAR

U današnjem digitalnom dobu akademska i znanstvena produkcija premještaju se iz tiskanog u digitalni oblik, iako se još uvijek mnogo toga izdaje u tiskanom obliku količina digitalne i digitalizirane građe raste.

Tako nalazimo sve više stranih i domaćih stručnih znanstvenih časopisa izdanih u digitalnom obliku (uz tiskani), a pojedinim se članicama može digitalnim putem pristupiti na zahtjev. Takav je pristup obično skupno većina znanstvenih izdavača njeguje određeni oblik otvorenog pristupa znanstvenim informacijama. Pojedini izdaju članke u potpuno otvorenom pristupu, no mnogi su zatvoreniji, takvi pak obično autorima ostavljaju pravo da određene verzije svojih članaka javno pohranjuju na svoje osobne stranice ili na stranicama institucije za koju radi. (sherpa/romeo http://www.sherpa.ac.uk/romeo/browse.php?la=en&fIDnum=|&mode=simple)

U visokom školstvu u digitalnom su obliku i završni radovi (prvostupnički, magistarski, doktorati...) te postoji potreba da se i oni čuvaju organizirano u repozitorijima.

U svrhu poboljšanja pristupačnosti znanstvenih informacija nastali su digitalni repozitoriji znanstvenih članaka u otvorenom pristupu, organizirani kao baza članaka i metapodataka o njima, namjeneni pohrani i pretraživanju.

Rrepozitorije osnivaju institucije kako bi udovoljile pravilu izdavača po kojem autor svoj članak smije pohraniti javno na stranicu institucije.

Hrvatske institucije prepoznale su potrebu za institucijskim repozitorijima i pretraživačima istih te su mnoge izradile svoje repozitorije.

Osnovani repozitoriji koji imaju građu dostupnu u otvorenom pristupu su:

• Central European Conference on Information and Intelligent Systems,
• DAR - Digitalni akademski repozitorij (NSK),
• E-Knjižnica FET "Dr. Mijo Mirković",
• FFOS Repozitorij Filozofskog fakulteta u Osijeku,
• FULIR - Repozitorij Instituta Ruđer Bošković,
• Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske,
• Hrvatski arhiv weba (HAW),
• Journal of Information and Organizational Sciences,
• Repozitorij Fakulteta strojarstva i brodogradnje,
• Repozitorij Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
• Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
• DIGRE - Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu,
• University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository,

a može ih se skupno pretraživati preko ARE, pretraživača kojeg je izradilo SRCE. Više informacija o njima dostupno je na http://ara.srce.hr/index.php/browse.(http://ara.srce.hr/)

Prepoznala se i potreba za centralnom rješenjem.

Kao pokretač inicijative SRCE je 2014. godine održalo prvi Dan digitalnih repozitorija u SRCU gdje je osnovana radna skupina za izradu centralnog mrežnog mjesta koje bi kroz jedno sučelje udomilo postojeće i izradilo nove institucijske repozitorije za hrvatske sveučilišne i dr. znanstvene institucije.

SRCE je u suradnji s NSK, drugim institucijskim knjižnicama (FFZG, MEF, IRB) te drugim sudionicima radne skupine u toku prošle godine razvilo DABAR (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji). (http://www.srce.unizg.hr/fileadmin/Srce/dokumenti/leci_i_PR/2015-letak-Dabar.pdf)

„Dabar je sustav digitalnih repozitorija koji Srce gradi u suradnji s akademskom i istraživačkom zajednicom u Hrvatskoj, a koji će ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja omogućiti jednostavnu izgradnju sigurnih, pouzdanih i interoperabilnih institucijskih i područnih repozitorija.“

(http://www.srce.unizg.hr/dabar/)

Drugi Dan digitalnih repozitorija održan je 2015. godine, na kojemu su se između ostaloga mogle saznati i novosti o DABRU.

U prvoj fazi razvoja DABRA u nastalim će se repozitorijima moći pohraniti završni i doktorski radovi, što će biti rješenje obveze visokoškolskih ustanova da pohranjuju završne i doktorske radove u digitalni repozitorij NSK koji će također biti smješten unutar sustava (po Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2013. godine).

Unutar DABRa institucije će kreirati i kontrolirati svoje repozitorije te način pristupa građi koju u njih pohranjuju (otvoreni ili zatvoreni). Ovisno o određenim pravima pristupa građa će biti pretraživa unutar pojedinih repozitorija ili na globalnoj razini.

U kasnijim fazama biti će dodane mogućnosti za unos članaka i ostalih vrsta građe (konferencijski radovi, prezentacije, slike (raznih dimenzija), audio zapisi, video, primarni podaci...)

http://www.srce.unizg.hr/dan-digitalnih-repozitorija-2015/

http://www.srce.unizg.hr/fileadmin/Srce/o_srcu/kalendar/DDR_2015/prezentacije/Celjak.pdf (direktni link)

Osnivanjem svog repozitorija institucije smanjuju trošak nabave časopisa i članaka, omogućuju otvoreni pristup člancima svojih zaposlenika te se tako   povećava dostupnost znanstvenih informacija. Istovremeno olakšavaju i pristup završnim radovima. Na taj se način ubrzava znanstvena komunikacija i znanstveni napredak.

Sustav DABAR jedinstveno je tehničko i programsko rješenje koje će omogućiti brzu i laganu izradu repozitorija svim hrvatskim znanstvenim ustanovama.

Marija Turković