Tema broja: podijelimo međusobno iskustva

Posljednjih desetljeća u Hrvatskoj se dogodio niz socijalnih i ekonomskih promjena. Život diktira nova pravila: mijenja se situacija u  knjižnicama kao društvenim ustanovama, mijenjaju se načela rada, djelokrug i način upravljanja. U takvim uvjetima jedan od efikasnih pravaca rada knjižnica je projektna djelatnost.   

Riječ PROJEKT je ušla u našu svakodnevicu na mala vrata, ali čini se da se ukorijenila zauvijek. Projektne aktivnosti, projektno financiranje, projekt-manager, projektni tim, projektna dokumentacija – sve je danas vrlo zastupljeno u našim knjižnicama i postalo je dio svakodnevice.  U Europskoj uniji po takvom načelu funkcionira 90% kulturne industrije, uključujući i knjižnice koje se zapravo financiraju iz državnog ili lokalnog proračuna, ali imaju i projektnu djelatnost.  

Većina knjižnica danas sudjeluje u razradi i ostvarenju projekata putem sudjelovanja na različitim natječajima lokalnog, državnog i međunarodnog karaktera. Zahvaljujući projektima, osim što se povećava financijska profitabilnost knjižnica, dolazi do profiliranja njihove uloge kao multifunkcionalne ustanove u lokalnom društvu, poboljšava se kvaliteta usluga za korisnike. Knjižnice dobivaju novi imidž te nove perspektive svog djelovanja.

Što u stvarnosti nazivamo projektom? U knjižničarstvu je to skup događanja usmjerenih na dostignuće određenog, jasno definiranog cilja u konkretnom razdoblju uz optimalno korištenje sredstava i resursa.

Projekti hrvatskih knjižnica u potpunosti odgovaraju europskim standardima u dijelu usmjerenosti na konkretan rezultat, vremensko ograničenje, uzajamnu koordiniranost djelovanja subjekata, uključenih u provedbu, socijalnu osmišljenost, odnosno sve što ocrtava dobar projekt.

Na primjeru europskih, i projekti hrvatskih knjižnica provode se na međunarodnoj, regionalnoj, nacionalnoj, županijskoj ili lokalnoj razini.

Izvrsni primjer međunarodnog projekta je Europeana Awareness Public Libraries Network, mreže koja okuplja 100 vodećih narodnih knjižnica u Europi u kojem sudjeluje i nekoliko hrvatskih knjižnica. Cilj projekta je osvještavanje najšire javnosti o Europeani, najvećoj europskoj digitalnoj knjižnici koja na jednome mjestu nudi pristup i informacije o kulturnoj baštini europskih knjižnica, muzeja, arhiva i audiovizualnih zbirki.

Na nacionalnoj razini mogao bi se spomenuti Nacionalni kviz za poticanje čitanja koji svake godine organiziraju Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski centar za dječju knjigu i Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice Zagreb.

Međutim, najveći broj projekata koje osmišljavaju i provode u Hrvatskoj su na lokalnoj razini u skladu s prioritetnim pravcima i područjem djelovanja svake konkretne knjižnice. Mnogi projekti položili su temelje novih načela rada i usluga koji su u skladu s potrebama korisnika i društvene zajednice, naravno, u okviru osnovne funkcije ustanove.

U vezi s tim, tema ovog broja HKD Novosti posvećena je projektima naših knjižnica s ciljem podijeliti međusobno iskustva. Praksa pokazuje da kao ideja za projekt često dominira pristup „kopiranje tuđeg obrasca“. U tome nema ničeg lošeg, pogotovo kad se ideja, razrađena na temelju tuđeg predloška, dobro uklapa u kontekst, jer ideja u pravilu posluži kao „kostur“ na koji se nadograđuju specifične osobine konkretne knjižnice.

U ovom broju HKD Novosti na poziv uredništva javili su se naši kolege iz cijele Hrvatske. Srdačno im zahvaljujemo da su imali volje i našli vremena podijeliti svoja iskustva u osmišljavanju i ostvarivanju različitih projekata u suradnji s drugim ustanovama, udrugama i volonterima, što vjerujemo da će pomoći drugima u radu te sugerira kolegama ideje ili da ih potakne da primijene prijedloge u svojoj knjižnici.

Katarina Todorcev Hlača

katarina.todorcev@kgz.hr