Peti broj časopisa Knjižničarskog društva Rijeka
Knjižničar/Knjižničarka : Knjižnica - informacija sinapsa?

Ovim riječima otvara se prva stranica petog broja časopisa Knjižničarskog društva Rijeka : Knjižnice su mjesta dodira, prijenosa, prijeloma, pretraživanja, pohranjivanja, potaknutih razmišljanja, debata, dijaloga, monologa, komunikacije, interakcije… Hoće li knjižnice razvojem digitalne tehnologije postati samo „tehnološki mozak“ sredine u kojoj djeluju ili ne? Činjenica je da se pamćenje definira kao presudan dio naših mentalnih sposobnosti u velikoj ilustriranoj enciklopediji Čovjek (Mozaik, 2007., str. 156.) i uspoređuje se upravo s knjižnicom. Činjenica je da danas knjižničari/knjižničarke u knjižnicama utječu na osobnost, mišljenje, osjećaje i druga obilježja koja nas definiraju ljudima. Uglavnom praktičnim radom, ostvarajima u našim knjižnicama, ispričane su nebrojene priče kroz razne materijale, načine, kroz govorno, pisano i kreativno stvaralaštvo. Stvarnost ne možemo promijeniti ali je možemo preoblikovati. Toj tezi u prilog govore članci 5. broja časopisa Knjižničar/Knjižničarka, časopisa koji izlazi jedanput godišnje uz potporu Primorsko-goranske županije. Tema 5. broja bila je „Knjižnica - informacijska sinapsa“. Glavan urednica broja bila je Korina Udina, a u uredništvu su bile i  Gorana Tuškan Mihočić, Korina Udina, Sanja Heberling Dragičević, Evgenia Arh i za jezično uređenje Ada Prpić. Časopis je objavljen je u elektroničkom obliku i to u formatima: flip, epub, html. i pdf. Čitajte nas na www.kdr.hr ili http://www.bulaja.com/kdr/CasopisKDR-2014. Grafička rješenja pripremila je Martina Brkić, učenica 4.a razreda Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci, a rad  je ostvaren na predmetu Grafički dizajn profesorice Jasmine Bukša. Martina Brkić je 2014.godine bila dobitnica Generacijske nagrade Državnoga povjerenstva LIK i za oblikovanje plakata za film s temom ,,Igra“ osvojila Prvu nagrada Državnoga povjerenstva LIK. Suradnja KDR-a i mladih dizajnera Škole za primijenjenu umjetnost se njeguje od prvog broja.

Odabrani tekstovi ovog broja prenose osobni doživljaj autorica knjiga u kojima tumače književno-povijesnim [Dubravka Oraić Tolić] u Kako čitati Matoša - Matoševa ideja nacije u doba globalizacije, bajkovito-lirskim [Silvija Benković Peratova]u Čuvari legende – Drevna zemlja Nari ili empatičkim iskustvom [Irja Jerković] u Putuj knjižice, u svijet! kako su se stvarale informacijske čestice koje su djelovale na naše osobnosti, mišljenja, osjećaje. Priče o knjižnicama nastavljaju se u člancima Sretna kućica dr. sc. Karmen Delač Petković, i u članku Knjižničar (bez knjižnice) sinapsa kulturnog života male lokalne zajednice Ivane Vladilo, prof. i dipl. bibl. O poticajima, interakciji, komunikaciji i darovitosti pišu Željka Butorac, prof. logoped, u članku Nadarena i kreativna djeca u knjižnici i Marijan Šimeg, Pronositelji suvremenih metoda i oblika rada u našim školama, glavni urednik Školskih novina. O Povijesti knjige i knjižnica: novim pristupima i tumačenjima piše Niko Cvjetković. Kojim smjerom će se razvijati knjižnice govori Strategija hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. Gorane Tuškan Mihočić. Kako se čuva i prenosi baštinjeno novim generacijama saznajemo iz Bakarske knjižnice u članku Gradska Knjižnica Bakar - Čuvarica kulturnog dobra, Dolores Paro Mikeli i članku Smiljke Ostović Njegovanje dijalektalne kulturne baštine u knjižnici iz školske knjižnice OŠ Kraljevica. Uključivanje učenika u međunarodne projekte i ulogu knjižničarki opisuju članci „Most preko oceana“(eng. „Bridge across the ocean“) Koraljke Mahulja Pejčić i Alide Devčić Crnić „Smijehom kroz Europu“ (eng. „Smiling through Europe“).

Osvrte na važnije skupove u regiji pisale su Ljiljana Črnjar o HKD u Splitu "Knjižnice od misije do strategije" i Korina Udina o European Conference on Information Literacy 2014. u Dubrovniku i o HUŠK-ovom stručnom skupu „Sine qua non školskoga knjižničarstva“, održanom u Zadru, u listopadu 2014. Nataša Možgon Kauzlarić predstavila je Priručnik pedagoške dokumentacije, aMaja Cvjetković novi početak umirovljene knjižničarke u osvrtu Novi izazovi. Iz Gradske knjižnice i čitaonice „Viktor Car Emin“ u Opatiji izvijestila je Karmen Zubčić Mandekić, dok je o 140.-toj obljetnici Gradske knjižnice Crikvenica pisala je Irena Krmpotić.

O uspjesima i radu Županijske matične službe piše Ljiljana Črnjar u članku Deset godina rada Županijskog bibliobusa Gradske knjižnice Rijeka, a Kristian Benić predstavio je akciju Pogurajmo Bibliobus. O dobitnicama državne nagrade HUŠK-a „Višnja Šeta“: Jasni Milički, Elviri Katić i Vanji Jurilj izvješće je pripremila Korina Udina.

U časopisu možete pročitati i osvrte na dobitnike Povelje "Ivan Kostrenčić":  Karmen Delač Petković i Magazin GKR te na  dobitnice Kukuljevićeve povelje 2014.,  Ivanu Vladilo i Milku Šuprahu Perišić

Svatko u svom okruženju čineći daje pozitivan pomak humanom i kulturnom životu kojeg živimo, neosporno je da dobra ideja ne nestaje i ne prestaje, prelazi u druge oblike i živi zauvijek. Za trenutke prijenosa, prijelaza, preoblikovanja stvarnosti postoje mjesta našeg poziva…knjižnice…informacijske sinapse. Nemojte nas samo čitati, pišite s nama.

Korina Udina