Zahvaljujući bibliobusima, Koprivničko-križevačka županija od početka 2015. u cijelosti je pokrivena knjižničnim uslugama

Ravnateljice svih pet samostalnih narodnih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji - triju gradskih knjižnica, iz Koprivnice, Križevaca i Đurđevca, te dviju općinskih knjižnica, iz Virja i Gornje Rijeke, na svom redovnom polugodišnjem radnom sastanku održanom u Đurđevcu 20. siječnja 2015. razmatrale su rezultate rada svojih ustanova u 2014. te dogovarale zajedničke knjižnične aktivnosti i suradnju u 2015. Proteklu godinu ocijenile su kao vrlo burnu i zahtjevnu, što se tiče obavljanja djelatnosti u uvjetima smanjenog financiranja i sveopće štednje, ali i vrlo uspješnu, s obzirom na provedene programe i ostvarene rezultate u knjižnicama.

Županijska knjižnična mreža

Najšire dostupnom knjižničnom uslugom, namijenjenom svim građanima, u 2014. godini bilo je pokriveno 98% područja Koprivničko-križevačke županije, tj. sva tri grada i 21 općina, od ukupno 22 općine. Pri tome gradovi i dvije općine imaju samostalne knjižnice, dok su u 19 općina u 2014. knjižničnu uslugu građanima pružali koprivnički i križevački bibliobusi – pokretne knjižnice. Uključivanjem Općine Molve u mrežu stajališta koprivničkog bibliobusa od početka 2015., ostvarena je po prvi put stopostotna pokrivenost Županije uslugama narodnih knjižnica koje su od ove godine dostupne stanovništvu svih općina i gradova u Županiji, ili putem samostalnih knjižnica ili putem bibliobusa koji u 2015. pružaju uslugu na više od 80 stajališta u 20 općina.

Pokretne knjižnice predstavljaju vrlo važan segment županijske knjižnične mreže u Koprivničko-križevačkoj županiji  jer se u praksi pokazalo da je to jedini način da se za stanovništvo najvećeg dijela županija osigura mogućnost korištenja knjižničnih usluga. Prije 15-ak godina, u vrijeme izrade dugoročnih planova razvoja županijske knjižnične mreže, u Županiji su postojale samo tri gradske knjižnice, nije bilo nijedne općinske knjižnice, djelovao je samo jedan bibliobus koji je pokrivao samo deset općina. Polovica Županije nije uopće bila obuhvaćena knjižničnim uslugama. Zaključeno je da se u Županiji treba potaknuti razvoj pokretnih knjižnica kao racionalnijeg oblika pružanja knjižničnih usluga u odnosu na stacionirane knjižnice, na ovako slabo naseljenom i prometno nepovezanom području.[1] Istovremeno, nastavljeno je poticanje osnivanja lokalnih knjižnica, gdje je bilo moguće.

U međuvremenu, do danas, osnovane su dvije nove općinske knjižnice (obje 2007.) te još jedna bibliobusna služba (2009.); nabavljena su dva nova bibliobusa, vozila za obje bibliobusne službe (2004. i 2009.) te su u 2015. napokon ispunjeni ciljevi postavljeni još prije 15 godina: cijela Županija pokrivena je knjižničnim uslugama. Pokretne knjižnice u tim su uvjetima racionalnije, a  istovremeno vrlo korisne i uspješne jer zadovoljavajuće stručno i profesionalno ispunjavaju osnovne potrebe stanovnika za knjižničnom uslugom. Bibliobus je prva knjižnica mnogim stanovnicima Županije, osobito najmlađima, a često i jedina knjižnica u životu stanovnicima koji nikada nisu živjeli u nekom drugom, većem mjestu. Značaj bibliobusa stoga je nemjerljiv za stanovnike svih malih mjesta koje posjećuju pokretne knjižnice.

Treba reći da je Koprivničko-križevačka županija prva je i jedina županija u Hrvatskoj u kojoj postoje dvije bibliobusne službe, organizirane u dva različita grada - jedna u Koprivnici, a druga u Križevcima. U nekoliko drugih hrvatskih županija također djeluju po dva bibliobusa (Zagreb, Rijeka, Karlovac, Zadar), ali unutar iste bibliobusne službe, i to u pravilu u okviru matične županijske knjižnice. U Koprivničko-križevačkoj županiji zaključeno je da je isplativije osnivati službu pokretne knjižnice bliže području koje ona treba obuhvatiti.  Tako se štedi na vremenu dolaska do stajališta, kao i na gorivu, a  i vozilo se manje troši. Za brdsko-planinski dio Županije bilo je također primjerenije nabaviti manje vozilo kombi tipa, umjesto velikog bibliobusa na kamionskom podvozju, kao što je koprivnički bibliobus kojemu bi zbog veličine i težine, osobito zimi, bilo otežano kretanje brdskim terenom. Osnivanjem nove bibliobusne službe uz drugu gradsku knjižnicu, uz onu koja već postoji u matičnoj knjižnici, također se potiče razvoj knjižničarstva na širem području županije, omogućuje se ravnomjerniji razvoj županijske knjižnične mreže, šire usluge i djelatnost i ostalih knjižnica, a ne samo matične.

Korištenje knjižnica, posjeti i posudba knjižnične građe

Na razini Županije, usluge pet narodnih knjižnica i dva bibliobusa tijekom 2014. godine koristilo je otprilike 13% stanovnika, tj. u knjižnice i bibliobuse bilo je učlanjeno oko 15 000 građana svih dobi i različitih interesa - od roditelja s bebama preko predškolske djece i osnovnoškolaca do srednjoškolaca i studenata te odraslih najrazličitijih zanimanja, a među njima i veliki broj nezaposlenih i umirovljenika. Broj posjetitelja koji su posuđivali knjižničnu građu, koristili čitaonice, računala i internet ili sudjelovali kao posjetitelji nekih od brojnih programa u knjižnicama, uključujući i broj posjeta bibliobusima, popeo se u 2014. godini na ukupno više od 210 000 posjeta, što je oko 800 posjeta knjižnicama dnevno. Radi posudbe knjižnične građe korisnici svih dobi posjetili su županijske knjižnice u 2014. ukupno oko 155 000 puta te pri tome posudili oko 300 000 knjiga, slikovnica, elektroničke građe (DVD-a, CD-a) itd. Osim toga, sve je veći broj virtualnih posjeta internetskim stranicama i pristupa digitaliziranoj građi knjižnica, čime se i knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji uspješno uključuju u svjetski trend korištenja knjižnične građe i informacija te knjižničnih baza podataka online.

Broju posjetitelja i korisnika koprivničke Knjižnice zasigurno pridonosi i činjenica da građani Koprivnice još od 2008. godine imaju besplatnu članarinu, koju im subvencionira Grad Koprivnica, kao i stanovnici Općine Gola koji se učlanjuju u ovu knjižnicu jer im članarine također subvencionira njihova općina. I knjižnice u Đurđevcu i Virju, u suradnji sa svojim osnivačima, Gradom Đurđevcom i Općinom Virje, od početka 2015. uvele su besplatnu članarina za svoje korisnike, što je novi važan korak u omogućavanju još veće dostupnosti knjižničnih usluga svima.

Prostor - nužna pretpostavka za rad knjižnica

Odgovarajući, dovoljno velik i primjereno uređen prostor u knjižnicama vrlo je važan element uspješnog rada svake knjižnice pa iznimno veseli činjenica da su u 2014. godini ostvarena značajna prostorna poboljšanja u pojedinim knjižnicama naše Županije. Privodi se kraju najznačajniji građevinski pothvat u knjižničarstvu Županije – uređenje nove Gradske knjižnice „Franjo Marković" u Križevcima, u prostoru bivšeg Doma HV-a. Opremanje namještajem i preseljenje Knjižnice u novu zgradu gdje će korisnici i knjižničari, umjesto dosadašnjih petstotinjak, imati na raspolaganju oko 1800 m2 prostora, očekuje se tijekom 2015. godine. Gradska knjižnica Đurđevac također će u 2015. biti dostupnija korisnicima jer je krajem 2014. pušteno u rad dizalo koje omogućuje ravnopravan pristup knjižnici osobama s invaliditetom, ali i svima onima koji ranije nisu mogli doći do prvoga kata zgrade u kojoj je smještena knjižnica, npr. osobama starije životne dobi, roditeljima s bebama u kolicima itd. Đurđevačka knjižnica također će se proširiti i kvadraturom nakon otkupa dodatnog prostora za potrebe Knjižnice u nastavku na sadašnji Stručni odjel, čije se otvorenje nakon adaptacije i uređenja očekuje već u proljeće 2015.

Što se tiče alarmantnog nedostatka prostora u koprivničkoj gradskoj Knjižnici i čitaonici "Fran Galović", kao i same knjižnične zgrade s četiri etaže u kojoj nije moguće ugraditi dizalo, što Knjižnicu čini potpuno nedostupnom velikom broju građana, još uvijek se za početak trajnijeg rješavanja problema čeka odluka Grada Koprivnice o lokaciji na kojoj će se razvijati buduća gradska knjižnica, kao prvi korak u procesu prikupljanja potrebne projektne dokumentacije. Knjižničari su još 2012. izradili dokument Programska osnova nove Knjižnice i čitaonice „Fran Galović" Koprivnica, u kojem su detaljno opisali aktualne i planirane potrebe građana Koprivnice i Županije za knjižničnim uslugama, te izračunali kako bi koprivnička Knjižnica prema važećim propisima umjesto sadašnjih 1058 m2 trebala imati najmanje tri puta više prostora. Tek tada mogao bi korisnicima biti dostupan sav knjižnični fond (trenutno je u zatvorenim spremištima spremljeno čak 50% fonda!), odgovarajući zaseban prostor dobile bi sve skupine korisnika, preko beba i mladih do osoba treće životne dobi, a nova knjižnica u kojoj bi se osigurala svakome primjerena suvremena vertikalna i horizontalna prostorna komunikacija, napokon bi trebala biti ravnopravno dostupna i korisnicima s teškoćama u kretanju.

Uz podršku Upravnog vijeća svoje ustanove, koprivnički knjižničari kao poželjnu lokaciju po svim parametrima za gradnju nove zgrade knjižnice predložili su ugao Esterove i Školske ulice u Koprivnici, na mjestu gdje je nedavno srušena stara zgrada II. osnovne škole. Ta lokacija prikladna je za knjižnicu jer se nalazi u samom središtu grada, u neposrednoj blizini sadašnje knjižnične lokacije, a uz to je i prometno dostupna, što su neki od glavnih uvjeta za smještaj buduće knjižnice.

Čitanje i knjižnice su IN!

Uz svoje osnovne uloge - omogućavanje dostupnosti izvora informacija i literature potrebne za formalno i neformalno obrazovanje, dostupnosti računalne tehnologije i interneta te poticanje vještine čitanja i različitih oblika pismenosti, kao i cjeloživotnog učenja - gradske i općinske knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji, kao i pokretne knjižnice, provode niz projekata, programa i aktivnosti namijenjenih svim dobnim i različitim interesnim skupinama korisnika, pri čemu redovito surađuju sa školama, udrugama i brojnim drugim institucijama kao partnerima u pružanju što boljih usluga građanima.

Neki od programa koji svake godine okupe ili obuhvate najveći broj posjetitelja ili korisnika bili su: Knjige za bebe - darivanje prve slikovnice svim novorođenim bebama u koprivničkom Rodilištu; Pričaonice i raznovrsne radionice - za bebe, djecu i njihove roditelje; Noć knjige – manifestacija slavljenja knjige i čitanja koja se provodi ne samo u narodnim, nego i u brojnim školskim knjižnicama; TEDx Koprivnica Library – svjetski poznati format predavanja o najaktualnijim temama s uglednim gostima, ali i lokalnim govornicima, stručnjacima za pojedina područja; Zelena knjižnica – ciklusi radionica, predavanja i tribina o zdravom načinu života, stanovanja i prehrane, ekološkoj proizvodnje hrane, energetskoj učinkovitosti; Zajedno do zapošljavanja – programi pomoći u edukaciji za lakše traženje zaposlenja, u stjecanju kvalifikacija i prekvalifikaciji, u pokretanju vlastitog posla i samozapošljavanju itd.; Bibliokofer – poticanje čitanja za najmlađe, polaznike dječjih vrtića; Priče za laku noć – program u kojem putem radiovalova knjižničari čitaju i pričaju priče za najmlađe; Filmske večeri itd. Kako bi se osigurala sredstva potrebna za realizaciju svih programa, osim općina i gradova kao osnivača Knjižnice, u financiranje se uključuje Županija, kao i mnogobrojni sponzori, ali i suradnici - volonteri.

Knjižnice su tako u svojim zajednicama prepoznate kao prijateljska i ugodna mjesta, kamo je svatko dobrodošao i gdje će pronaći ne samo stručno i susretljivo osoblje nego i pomoć ili odgovor na mnoge svoje stvarne i životne potrebe. I djeca i odrasli rado koriste knjižnice ne samo radi posudbe knjiga ili za korištenje interneta nego i za okupljanje i susrete, za razmjenu ideja, inspiraciju i druženje, pronalaženje pomoći u rješavanju nekih svojih životnih i egzistencijalnih problema, ali i za kvalitetno provođenje slobodnog vremena u ugodnom i sigurnom okruženju. Povratna informacija o tome koju u neposrednom kontaktu s korisnicima svakodnevno dobivaju, za knjižničare je svakako najvažnija motivacija da i dalje teže pružati što bolje i profesionalnije knjižnične usluge.

Ljiljana Vugrinec

ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr