Osigurana nabava knjiga u svim školskim knjižnicama u Zadarskoj županiji

Financiranje nabave knjižnične građe u školskim knjižnicama jedna je od glavnih neuralgičnih točaka školskog knjižničarstva, za čije se višegodišnje trajanje ne mogu kriviti isključivo recesija i rupe u državnim proračunima. Posljednjih godina rad školskih knjižnica nije obilježen samo gotovo konstantnom stagnacijom u pogledu prirasta knjižničnog fonda nego i njegovim brojčanim padom nastalim uslijed provođenja redovitih godišnjih otpisa i revizija. O tome koliko je na ovaj način moguće ispuniti teorijske postulate zadane Nacionalnim kurikulumom i knjižničarskim standardima, smjernicama i inim dokumentima mogu govoriti tek ljudi s terena, školski knjižničari.

Podsjetimo na dobro poznate činjenice: u posljednjih 10 godina nabava knjižnične građe u školskim knjižnicama kroz namjensko financiranje iz državnog proračuna poznaje tek rijetke pozitivne godine. Svega dvije godine nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uvelo model isplate namjenskih sredstava za nabavu lektire, ista sredstva su ukinuta (2005. godine). Tijekom 2006. i 2007. ta su sredstva bila smanjena, ali tada su barem postojala. Iduće četiri godine MZOŠ nije ispunilo svoju zakonsku obvezu te nije isplaćivalo namjenska sredstva za nabavu lektire u školskim knjižnicama. Ministarstvo je tek za školsku godinu 2012./2013. isplatilo namjenska sredstva, a već su iduće godine ta sredstva ponovno ukinuta. Ministarstvo ni za ovu školsku godinu (2014./2015.) nije predvidjelo namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe. Stoga je potrebno još jednom podsjetiti na zakonske okvire koji se tiču financiranja školskih knjižnica. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (NN 126/12) sredstva za sufinanciranje opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom osiguravaju se iz državnog  proračuna (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnom i srednjem školstvu, čl. 142; Zakon o knjižnicama, čl. 29), a mogu se osigurati i iz proračuna jedinice lokalne i regionalne samouprave (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnom i srednjem školstvu, čl. 143). Iz Zakonom tako postavljenog odnosa između dva osnivača (Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te jedinica lokalne samouprave) proizlazi da drugi osnivač nije dužan financirati nabavu građe u školskim knjižnicama. Kako je umjesto na obvezu financiranje svedeno na odabir - dobru volju i financijske mogućnosti - jednog od osnivača, praktična posljedica ovog nestabilnog međuodnosa je i ta da je financiranje školskih knjižnica od strane jedinica lokalne uprave i samouprave najčešće iznimka u sustavu. Budući da znatan broj hrvatskih općina i gradova kao jedinica lokalne samouprave ima toliko niske prihode da ni uz najbolju volju ne bi mogao financirati lokalne školske knjižnice, a ni županije nisu u zavidnoj poziciji, može se tek zamisliti koliko će školskih knjižnica na državnoj razini ostati bez nabave novih knjiga - od čega će najviše biti pogođena obvezna lektira kao najvažniji i najiskorišteniji dio knjižničnih fondova.

Stoga ohrabruje pozitivan primjer Zadarske županije i Grada Zadra kao jedinica lokalne uprave i samouprave koji su upravo u recesijskoj 2014. osigurali namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice čijim su školama osnivači, a čime su ostvareni pomaci ka stalnijem i sustavnijem financiranju školskih knjižnica u Zadarskoj županiji. U listopadu 2014. Županijska matična služba za školske knjižnice Zadarske županije izradila je prijedlog Modela sufinanciranja nabave knjižnične građe za 57 školskih knjižnica u Zadarskoj županiji. Svaka školska knjižnica bila je zastupljena projekcijom potrebnih namjenskih sredstava prema broju učenika i nastavnika, a u odnosu na Standard za školske knjižnice i prosječnu cijenu lektirnog naslova za osnovne odnosno srednje škole. Prijedlog Modela za školske knjižnice kojima je osnivač Zadarska županija poslan je uz natječajnu dokumentaciju na Poziv za javne potrebe u školstvu Zadarske županije u 2015. godini. Gradu Zadru koji ne provodi takve natječaje poslan je zaseban prijedlog Modela sufinanciranja za osnovne škole na području Zadra. Svoju potporu dopisima su izrazili i Županijsko stručno vijeće za knjižnice osnovnih i srednjih škola Zadarske županije, Hrvatska udruga školskih knjižničara te Razvojna služba Zavoda za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

U listopadu 2014. voditeljica Županijske matične službe Helena Novak Penga prisustvovala je, zajedno sa knjiž. savjetnicom V. Čelić Tica iz NSK, sastancima s Ivanom Šimunićem, pročelnikom Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije, te Josom Nekićem, pročelnikom Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra. Tražena sredstva iznosila su 72 500 kuna za zadarske osnovne škole (osnivač Grad Zadar), 111 000 kuna za osnovne škole izvan Zadra (osnivač Zadarska županija) te 135 000 kuna za sve srednje škole (osnivač Zadarska županija). Ukupna financijska vrijednost oba Modela iznosila je 318 500 kuna. Oba osnivača dala su pozitivne odgovore na prijedlog te su u potpunosti slijedili predloženi Model financiranja. Grad Zadar uvrstio je u Prijedlog Proračuna Grada Zadra u 2015. financiranje nabave u svim osnovnoškolskim knjižnicama u Zadru s iznosom od traženih 72 000 kuna. Zadarska županija dodijelila je u prvom krugu 52 000 kuna za nabavu u šest najvećih srednjoškolskih knjižnica u Zadarskoj županiji (studeni), a rebalansom proračuna u prosincu 188 000 kuna za nabavu u svim preostalim školskim knjižnicama u Županiji. Time se financiranje nabave građe u školskim knjižnicama u Zadarskoj županiji u potpunosti realizira do kraja 2014. (Zadarska županija) te u 2015. godini (Grad Zadar).

S Upravnim odjelom za društvene djelatnosti Zadarske županije dogovorena je izrada petogodišnjeg plana nabave za sve školske knjižnice u Zadarskoj županiji, a u cilju dosizanja Standarda za školske knjižnice. Taj plan s modelom financiranja nabave knjižnične građe u školskim knjižnicama izradit će Županijska matična služba za školske knjižnice.

Zaključak je da se financiranje nabave u školskim knjižnicama treba ostvarivati u zajedničkoj suradnji svih sudionika ne prepuštajući odgovornost samo jednoj ili dvjema uključenim stranama. Za to je neophodno potrebno dobro i pravovremeno planiranje te informiranost svih sudionika u načine funkcioniranja sustava. Lokalne županijske matične službe i knjižničarske zajednice vjerojatno će usmjeriti svoja nastojanja na to da njihove jedinice lokalne uprave i samouprave slijede primjer Zadarske županije. No, osim toga je podjednako važno da svaki pojedini školski knjižničar kvalitetom osobnog stručnog knjižničarskog i odgojno-obrazovnog rada svojoj školskoj knjižnici pozicionira mjesto kojeg njegov ravnatelj niti jedne godine neće zaobići u izradi financijskih planova škole. Dakle, potrebni su i suradnja ravnatelja i školskog knjižničara, kao i knjižničarev osobni angažman o nužnosti uključivanja nabave knjižnične građe u financijski plan škole. Cjelovito i sustavno rješavanje pitanja financiranja dugoročno ne može ostajati na tzv. primjerima dobre prakse, koliko god razumijevanja i dobre volje bilo u njih utkano.

Helena Novak Penga

helena@gkzd.hr