46. godišnja skupština Društva mađarskih knjižničara
(Šopron, 17.-19. srpnja 2014.)

46. godišnja skupština Društva mađarskih knjižničara (Magyarkönyvtárosokegyesülete), na kojoj je sudjelovalo gotovo osamsto knjižničara iz Mađarske te gostiju iz Hrvatske, Rumunjske, Slovačke i Srbije, održavala se u Šopronu od 17. do 19. srpnja 2014. godine.

Tijekom Skupštine u više se navrata naglašavala važnost dosadašnje strukovne suradnje Hrvatskoga knjižničarskog društva i Društva mađarskih knjižničara, te perspektive buduće suradnje na međunarodnoj razini. Također, istaknuta je i dugogodišnja uspješna suradnja nacionalnih manjina, mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj na širem polju kulture.

Potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Hrvatsko knjižničarsko društvo na ovogodišnjoj su Skupštini Društva mađarskih knjižničara predstavljale predsjednica HKD-a Marijana Mišetić te predsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva i druga potpredsjednica HKD-a Katica Matković Mikulčić.

Skupštinu je otvorila predsjednica Društva mađarskih knjižničara Klára Bakos, a skup su pozdravili: državna tajnica za kulturu Annamaria Sepseyné Vigh, prorektor za međunarodnu suradnju pri Universityof West Hungary u Šopronu László Varga, gradonačelnik Šoprona Tamás Fodor, zamjenik predsjednika Nacionalnog instituta za strateška istraživanja Olivér Fráter te Csaba Horváth, ravnatelj gradske knjižnice u Šopronu István Széchényi.

Svečanost otvaranja 46. godišnje Skupštine Društva mađarskih knjižničara (Šopron, 17. srpnja 2014.)

Središnja tema Skupštine Intelligensszolgáltatás – A szolgáltatásokintelligenciája fokusirala se na pametne objekte i usluge, koji su rezultat razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a čija je primjena prisutna u svim područjima ljudskog života. Tehnološki razvoj pred knjižnice postavlja izazove prilagodbe novonastalom materijalnom i virtualnom okruženju pružanjem dinamičkih i inovativnih rješenja i usluga, koji se trebaju dokazati i na polju financijske isplativosti i tržišne kompetitivnosti. Naziv Skupštine se odnosi na takva „pametna rješenja“ i „inteligentne usluge“, odnosno inteligentne sustave organiziranih i integriranih usluga što ih knjižnice, kao stjecišta tradicionalnih vještina, novih vještina, znanja i informacijske tehnologije nude svojim korisnicima. Njima se naglašava i potvrđuje današnja ključna uloga knjižnica u diseminaciji digitalne pismenosti i olakšavanju pristupa informacijama za sve građane.

Tijekom izlaganja, radionica i prezentacija, vođenih u tematskim i sekcijskim blokovima, analiziralo se stanje u mađarskim knjižnicama vezano uz središnju temu Skupštine. Posebno je bilo zanimljivo vidjeti na koji su način povezani ciljevi različitih resornih ministarstava sa strategijom razvoja knjižničarstva u Mađarskoj. Naime, u sklopu Skupštine predstavnici ministarstava izložili su razvojne programe aktivnosti za razdoblje 2014. - 2020. prema sljedećim resorima i temama: razvoj ljudskih potencijala, podrška osjetljivim pojedincima i skupinama, ekonomski razvoj i inovacije, razvoj javne administracije, razvoj prijevoza, razvoj brige za okoliš i energetsku učinkovitost, razvoj kompetitivnosti na nacionalnoj razini, regionalni razvoj te razvoj ruralnih područja. Pritom su se tražili načini i naglašavala strateška i trajna uloga i odgovornost nacionalnoga knjižničnog sustava za razvoj inovativnih, naprednih i kompetitivnih knjižničnih usluga usmjerenih na suvremene potrebe korisnika u odnosu na predstavljene nacionalne razvojne programe.

Na Skupštini je održano 70 izlaganja, predstavljenih u okviru blokova 12 sekcija: bibliografska kontrola, usluge za djecu i mladež, zavičajna kulturna povijest i etnologija, pravne knjižnice, specijalne knjižnice iz područja poljoprivrede, muzejske knjižnice, automatizacija knjižnica, čitanje, društvene znanosti, znanstvene i tehničke knjižnice, glazbene knjižnice te međugranična suradnja u području knjižničarstva. Dio Skupštine bavio se praktičnim iskustvima vezanim uz institucijske digitalne repozitorije.

Dodjela strukovnih nagrada Društva mađarskih knjižničara (Šopron, 17. srpnja 2014.)

Na Skupštini su dodijeljena i priznanja za knjigu godine u nekoliko različitih kategorija umjetničkog doprinosa. Također, dodijeljena je i nagrada mladom knjižničaru godine.

Skupština se održavala u kampusu sveučilišta Universityof  West Hungary. Osim razgledavanja kampusa, sudionicima su bili omogućeni i posjeti gradskoj knjižnici István Széchenyi, knjižnici Líceuma te gradskim muzejima.

Šopron je smješten u zapadnom dijelu Mađarske, na granici s Austrijom, koja ga okružuje s tri strane. Osnovan je na mjestu nekadašnjeg rimskog grada Scarbantia, čiji su ostaci i danas vidljivi. Krasi ga naziv najvjernijega mađarskog grada, koji je jedini, premda naseljen pretežno njemačkim stanovništvom evangeličke vjeroispovijesti, po završetku Prvoga svjetskog rata referendumskom odlukom njegovih stanovnika iz 1921. godine vraćen Mađarskoj, dok su okolna područja pripala austrijskoj pokrajini Burgenland.

U kulturnoj povijesti Mađarske Šopron je poznat kao grad s najviše spomenika kulture nakon Budimpešte. Spomenici kulture u rasponu su od rimskih vremena do suvremene povijesti 20. stoljeća, a među njima se, kao simbol grada, ističe srednjovjekovna požarna kula.

Osim razgledavanja Šoprona, kulturni program 46. godišnje Skupštine Društva mađarskih knjižničara uključio je i jednodnevni izlet u Fertőd, u okolici Šoprona, gdje su sudionici Skupštine posjetili niz prirodnih i kulturnih znamenitosti: jezero Neusiedl, čiji samo mali dio pripada Mađarskoj, „mađarski Versailles“, tj. upravo renovirani barokni dvorac Eszterháza, te lokaciju Paneuropskog piknika, mjesta mirovnih demonstracija u kolovozu 1989. godine.

Osim preispitivanja uloge i pozicije knjižnica u suvremenoj mađarskoj kulturi i društvu, i kulturni je program Skupštine, kao i uvijek do sada, pokazao domete mađarskoga knjižničarstva kao neodvojivoga od ostalih kulturnih djelatnosti i usko povezanoga s nacionalnim strategijama razvoja drugih djelatnosti, te još jednom svjedočio o nesmanjenoj brizi za nacionalnu, ali i lokalnu povijesnu i kulturnu baštinu na cijelom području Mađarske.

Marijana Mišetić