-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 65, ožujak 2015. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Međunarodni stručni skup Vremeplov: dječji odjeli jučer-danas-sutra

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek obilježila je 60 godina djelovanja Odjela za rad s djecom i mladima te istim povodom organizirala Međunarodni stručni skup Vremeplov: dječji odjeli jučer-danas-sutra. Skup je održan 3. prosinca 2014. godine u povodu Dana grada Osijeka, a bio je namijenjen svim zainteresiranim knjižničarima narodnih i školskih knjižnica iz zemlje i inozemstva. Kroz predavanja i izlaganja na posterima izložena su iskustva domaćih i stranih predavača iz Mađarske i Srbije. Tematski i sadržajno Skup je predstavio najuspješnije programe i usluge koje se u narodnim i školskim knjižnicama provode za djecu i mlade, dok za ciljeve u ovom osvrtu ističemo tek mali dio. Prije svega htjelo se ukazati na važnost rada s djecom i mladima te dječjih odjela kroz naučeno i nova saznanja, poboljšati uslugu rada s djecom i mladima u knjižnicama, pridonijeti razvoju knjižnica kao kulturno-informacijskih središta, mjesta kulturnih susreta, zabave i društvenih događanja, dok kao posebnu vrijednost treba istaknuti razvijanje međunarodne suradnje te jačanje prepoznatljivosti u lokalnoj zajednici.

Izlaganja su bila podijeljena u tri skupine: pozvana izlaganja, primjeri dobre prakse te već spomenuta izlaganja na posterima. Bila nam je velika čast i zadovoljstvo u pozvanim izlaganjima slušati Bernadicu Ivanković koja nam je približila vidove rada s djecom i mladima na primjeru Gradske knjižnice Subotica. Gradska knjižnica Subotica specifična je knjižnica jer svoje aktivnosti svakodnevno realizira na tri službena jezika Grada Subotice: srpskom, mađarskom i hrvatskom. Upravo te različitosti bogatstvo su i prednost te Knjižnice koja je izrazito vidljiva u lokalnoj zajednici kroz suvremene i nove tehnologije prepoznajući potrebe i interese svojih korisnika. Hrvatsku je u pozvanim izlaganjima predstavljala knjižničarska savjetnica Hela Čičko iz Knjižnica grada Zagreba, koja nas je provela dječjim knjižnicama uz kratko putovanje kroz povijest. U izlaganju su slikom i riječju na zanimljiv način predstavljene najznačajnije točke rasta i razvoja dječjih knjižnica s obzirom na njihove zadaće, naglašenoj pedagoškoj i edukacijskoj ulozi, ciljnim skupinama, građi, prostoru i uslugama te obrazovanju i vještinama koje dječji knjižničar mora posjedovati za učinkovito i profesionalno djelovanje dječje knjižnice. U bloku pozvanih izlaganja slušali smo i Rózsu Villányi iz Županijske knjižnice Csorba Győző u Pečuhu, čije se predavanje temeljilo na citatu engleske spisateljice Jeanette Winterson: "Svaka je knjiga boca s porukom. Treba je samo otvoriti." Citat zapravo najbolje ukazuje na bit biblioterapije. Rózsa Villányi prikazala je kojim se metodama u radu služe kod odgajanja djece za čitanje.

U nastavku su Skupa prikazana brojna pozitivna iskustva u radu s djecom i mladima kroz primjere dobre prakse. Marija Bugarski iz Gradske knjižnice Vukovar prikazala je rad njihova dječjeg odjela kroz programe i radionice kojima privlače mnogobrojnu djecu. Kako su se njihove potrebe mijenjale, mijenjao se i dječji odjel, djelatnici su smišljali nove usluge i programe kako bi uspješno odgovorili na novonastale dječje zahtjeve. Anita Tufekčić iz OŠ "Antun i Stjepan Radić" (Gunja) govorila nam je o lektiri na drugačiji način. Cilj izlaganja Bambi – jedan život u šumi  bio je prikazati obradu školske lektire na drugačiji način. Projekt je zamišljen u trajanju od mjesec dana. Gradska knjižnica Beli Manastir i Marija Kretić Nađ predstavili su u izlaganju Mit o nepoćudnoj igraonici iskustva rada na dječjem odjelu igraonice koja je izazvala oprečna mišljenja i reakcije. Knjižničarstvo se od kraja 20. stoljeća suočava s brojnim izazovima i sukobima onoga što se smatra tradicionalnim (često poželjnim) i onoga što se smatra modernim (često nepoželjnim). Nepoćudnost kao etičko-moralna kategorija nije nešto što si priželjkujemo na dječjim odjelima. Alka Stropnik iz Knjižnica grada Zagreba predstavila je virtualne sadržaje i usluge za mlade. Nove generacije djece i mladih imaju drugačije zahtjeve, potrebe i navike, a knjižnice, kao informacijska središta, nastoje osigurati jednostavan, brz i uvijek dostupan pristup informacijama iz različitih izvora i na različitim medijima. Nataša Bujas govorila je o čitanju naglas. Potaknuti europskim projektima za poticanje čitanja, knjižničarke Ogranka Caprag Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak odlučile su 2008. godine organizirati natjecanje u čitanju naglas. Namjera je bila početi s natjecanjem na gradskoj razini, a zatim ga, ovisno o interesu i okolnostima, proširivati na sve šire područje te na taj način uključivati sve veći broj djece. Daniela Skoković iz Narodne biblioteke Požega u Srbiji također nam je govorila o poticanju čitanja osmišljenom kroz projekt  IBBY Zajednički letnji program čitanja. Naime, prijavili su se za financijska sredstva Međunarodnog odbora za književnost za djecu i mlade (IBBY) Yamada fond i osigurali 5000 švicarskih franaka. Suzana Biglbauer iz Gradske i sveučilišne knjižnica Osijek predstavila je Festival jezika, manifestaciju obilježavanja Međunarodnog dana materinskog jezika. Značajan doprinos festivala ojačavanje je suradnje između Knjižnice i obrazovnih institucija te udruga manjinskih zajednica. Sanja Zavođa i Tanja Hercog, također iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, predstavile su projekt Na pola puta ostvaren u suradnji s Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića. Kazalište, glumci i djelatnici Knjižnice uprizorili su priče Ivica i Marica, Grga Čvarak, Slonić Dumbo, Ružno pače i Crvenkapica kroz čitanje priča iz knjiga, ali i scenski nastup. Cilj je projekta pružiti učenicima i predškolskoj djeci novo iskustvo doživljavanja knjige i predstave.

Ovim Skupom Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek obilježila je jedan od važnijih datuma u svojoj povijesti. Ipak, povijest Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek daleko je više od zabilježenih datuma i prostorâ koji su se tijekom godina mijenjali. Povijest Knjižnice priča je o ljudima koji su svojom vjerom, entuzijazmom, upornošću i radom oblikovali svoju viziju. Priča je to o ljudima koji su se usudili sanjati bolje sutra za sve. Danas, nakon šezdeset godina, Odjel za rad s djecom i mladima kroz cijeli niz pomno osmišljenih aktivnosti radi na realizaciji svoje misije – poticanje ljubavi prema knjizi, pisanoj riječi i čitanju od najranije dobi kod djece i mladih.

Međunarodni stručni skup Vremeplov: dječji odjeli jučer-danas-sutra završio je simboličnim puštanjem šezdeset lanterni u zrak, jedna lanterna za svaku godinu djelovanja Odjela. Ovim putem zahvaljujemo se svim izlagačima i gostima koji su svojom nazočnošću pridonijeli svečanom obilježavanju Skupa.

 

Srđan Lukačević

slukacevic@gskos.hr

Dubravka Pađen Farkaš

dubravka@gskos.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-