Interdisciplinarni stručni skup Očuvanje identiteta malih naroda u Europskoj uniji - pozicija i uloga knjižnica

„…kreativnim i hrabrima u „malim kulturama“ globalizacija može biti poticaj i pogon, a ne nužno propast…“ (Tomislav Šola, muzeolog)

 Gradska knjižnica „Marka Marulića“ Split organizirala je 15. prosinca 2014. godine, uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH, interdisciplinarni stručni skup pod nazivom Očuvanje identiteta malih naroda u Europskoj uniji: pozicija i uloga knjižnica.

Osnovni ciljevi skupa bili su:  promišljanje uloge knjižnica, ali i ostalih baštinskih ustanova u očuvanju lokalne i nacionalne povijesti i identiteta, upoznavanje sudionika skupa s programima Europske unije  koji se nude djelatnicima u kulturi, pa tako i knjižničarima, u svrhu očuvanja i zaštite kulturne baštine i identiteta, poticanje na razmišljanje o novim oblicima suradnje koje možemo ostvariti u kontekstu Europske unije u cilju afirmacije lokalne i nacionalne kulturne baštine, te analiza položaja hrvatske suvremene knjige i književnosti u europskom kontekstu.

Pozvali smo niz sudionika koji dobro poznaju problematiku, ali i funkcioniranje kulturnih ustanova, prije svega knjižnica, u kontekstu Europske unije kako bismo dobili što kvalitetniju sliku o sutrašnjici i smjerovima razvoja.  Pozvana i prijavljena izlaganja na skupu predstavili su stručnjaci i znanstvenici iz područja knjižničarstva, društvenih i informacijskih znanosti, književnosti i nakladništva.

Nakon pozdravnih riječi ravnateljice Elli Pecotić i pročelnika Službe za kulturu Grada Splita Siniše Kuke, Skup je započeo izlaganjem Jake Primorac (Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb) o hrvatskoj kulturnoj politici u europskom kontekstu. Razmotren je princip supsidijarnosti (kulturna politika je primarno u nadležnosti zemalja članica) i otvorena metoda koordinacije – OMC, zamišljena kao dobrovoljna platforma zemalja članica radi njihove bolje usklađenosti u određenim pitanjima te korištena i u polju kulture. Razloženo je i pitanje policyja (određene implicitne kulturne politike Europske unije).

Danko Plevnik održao je inspirativno izlaganje o knjižnicama kao kolekcionarima identiteta koje su u kontekstu Europske unije zadržale svoje posebno mjesto u očuvanju povijesnog, nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta. Istaknuo je status općih javnih knjižnica u Europskoj uniji zbog tendencija njihovih zatvaranja naglasivši da bi njihova preorijentacija u model knjižnica za sve mogao biti način njihova preživljavanja.

Tinka Katić (NSK) istaknula je važnost starih i rijetkih zbirki knjiga koje možda ne privlače znatniju pozornost iako su čuvarice hrvatskog identiteta, ali i europske tiskane tradicije. Zamjetan je problem dostupnosti tih zbirki korisnicima kao i problem upravljanja tim zbirkama, pa je Nacionalna i sveučilišna knjižnica započela provedbu programa Zaštita i očuvanje knjižnične baštine (2008.).

Izlaganjem o digitalnoj kulturi i kulturnim identitetima Aleksandra Uzelac (Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb) dala je pregled promjena u području kulture nastalih u kontekstu konvergencije i digitalnih mreža koje omogućavaju da baština ostane živi resurs sačuvan za budućnost, ali i da komunicira s korisnicima u sadašnjosti. Na taj način kulturna baština ostaje u kolektivnom pamćenju kao dio našeg identiteta.

Kristijan Benić (Gradska knjižnica Rijeka) svojim je izlaganjem preispitao klišeizirane sudove o projektima Europske unije i privlačenju sredstava iz fondova Europske unije, te je problematizirao pitanje kapaciteta knjižnica i drugih ustanova u kulturi za provođenje različitih projekta. Na konkretnom primjeru Gradske knjižnice Rijeka pokazao je kako se knjižnice, unatoč neadekvatnim prostornim i organizacijskim uvjetima rada, itekako mogu uhvatiti u koštac sa zahtjevnijim, složenijim, ujedno i korisnicima zanimljivim projektima.

Mladen Špehar (Desk Kreativne Europe, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske) pružio je sudionicima skupa informacije o programu Kreativna Europa – potprogram Kultura koji nudi priliku i knjižnicama da se uključe i dobiju financijsku potporu za, u najvećoj mjeri, europske projekte suradnje.

Frida Bišćan (Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić“, Karlovac) predstavila je konkretne primjere iz prakse koje je provela Gradska knjižnica u Karlovcu vezano uz europske projekte suradnje, izradu i njihovo financiranje, te je stavila naglasak na programe koji su općenito zanimljivi i primjenjivi za knjižnice.

Vesna Jelić (Gradska knjižnica Krapina) izlagala je o ulozi knjižnica Krapinsko-zagorske županije u očuvanju zagorskog identiteta u kontekstu Europske unije.

Ksenija Tokić (Institut za turizam, Zagreb) održala je izlaganje o ulozi i mogućnostima knjižnica u razvoju turizma. Iako njihova uloga u razvoju turizma još nije dovoljno istražena, lokalne knjižnice sudjeluju u definiranju i očuvanju kulturnog identiteta lokalne zajednice ili naroda na globalnoj sceni u međukulturnoj interakciji između turista i domaćina.

Dijana Machala (NSK) održala je izlaganje o obrazovanju, profesionalnim kompetencijama i stalnom stručnom usavršavanju knjižničara u kontekstu razvoja europskog knjižničarstva, odnosno o pitanju profesionalnog profila knjižničara i informacijskih stručnjaka u kontekstu novih, složenijih uvjeta poslovanja knjižnica.

Provokativno izlaganje o suvremenoj hrvatskoj knjizi i književnosti na identitarnoj mapi Europe održao je Nebojša Lujanovićnaglasivši da ne postoji smislena nacionalna strategija vezana uz knjigu i prijevode istih. Tomu pridonosi i činjenica da trenutno nema nikakvog konsenzusa oko književnih, a ni ostalih vrijednosti u društvu. Suvremeni nacionalni identitet našao se pred novim izazovima, a u isto vrijeme suvremena književnost ostala je bez jasno uspostavljenih kanonskih vrijednosti.

Ivan Sršen (Izdavačka kuća Sandorf) svojim je izlaganjem nadopunio prethodno izlaganje naglasivši da hrvatska književnost u europskom kontekstu ima svoje zasluženo mjesto koje nitko ne dovodi u pitanje. Međutim, “male književnosti“teško dobiju na prepoznatljivosti na velikim tržištima i stoga je važno da domaći autori imaju podršku svojih domaćih izdavača, a potom i inozemnih kad su objavljeni na stranom jeziku, ali i našeg Ministarstva kulture, bez čijih bi dotacija stranim izdavačima broj objavljenih hrvatskih pisaca na stranim jezicima bio prepolovljen. Također je naglasio važnost oformljivanja zbirki naših književnosti u engleskom ili njemačkom prijevodu u knjižnicama, a koje itekako mogu poslužiti upoznavanju Hrvatske i predstavljanju hrvatskog identiteta.

Sonja Avalon, Marijana Mišetić (Knjižnica Filozofskog fakulteta, Zagreb) i Nevia Raos (Knjižnica Filozofskog fakulteta, Zagreb) istaknule su važnost obveznog primjerka u očuvanju identiteta malih naroda kao jednog od najvažnijih instituta pisane baštine svake nacije. On je jamstvo dostupnosti ukupnosti nacionalne građe te vidljivosti, prepoznatljivosti i relevantnosti malih naroda i jezika u globalnom informacijskom, kulturnom i znanstvenom kontekstu.

Zaključno možemo reći da su u europskom kontekstu kultura i kulturna proizvodnja u prvom redu obveza država članica. Europska unija u području kulture ne nameće zajedničke kriterije i politike - zadržava se samo na financiranju programa i projekta koji njeguju europsko jedinstvo u raznolikosti. Knjižnice imaju brojne potencijale koji se mogu iskoristiti pri kreiranju turističkih, izdavačkih i drugih inovativnih proizvoda, pa stoga mogu i moraju biti sredstvo za mijenjanje i oblikovanje sredine u kojoj živimo. Trebamo knjižnice koje su ideje i proizvođači kulture, a ne samo njeni čuvari. Toga ne može biti bez multidisciplinarnog i interdisciplinarnog pristupa i suradničkog odnosa svih kulturnih aktera i institucija te, naravno, dugoročnog strateškog planiranja na državnoj i lokalnoj razini, kao i ulaganja u izobrazbu i cjeloživotno učenje. Jer uloga knjižnica presudna je u očuvanju i njegovanju povijesnog, nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta. Kako je naglasio Danko Plevnik: „Knjižnice su postojani kolekcionari identiteta, knjižnicama su potrebne nove ponude i korisnici, one su neprocjenjivi resursi identiteta.“

Katarina Krolo Žužul

kkrolo@gkmm.hr

Maruška Nardelli

mnardelli@gkmm.hr