-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 65, ožujak 2015. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Stručni skup Djeca i mladi u knjižnicama – rad s djecom i mladima u knjižnicama sjeverozapadne Hrvatske

Proslava 40 godina rada Dječjeg odjela Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec obilježila je početak i kraj Mjeseca hrvatske knjige. Uz slavljeničku tortu i nazočnost umirovljenih i sadašnjih djelatnika Knjižnice, članova Knjižnice i uvaženih gostiju, 15. listopada u Knjižnici "Nikola Zrinski" Čakovec svečano je otvorena izložba s prikazom povijesnog razvoja Dječjeg odjela od 1974. godine, kada je Odjel osnovan, pa sve do danas.

Obilježavanje obljetnice zaokruženo je 14. studenog Stručnim skupom za knjižničare u organizaciji Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec, u suradnji s Knjižničarskim društvom Međimurske županije i Komisijom za knjižnične usluge za djecu i mlade HKD-a.

U nazočnosti više od osamdeset knjižničara koji rade s djecom i mladima u školskim i narodnim knjižnicama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te studenata Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, nakon pozdravnih riječi Ljiljane Križan, ravnateljice Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec, predsjednice Stručnog odbora HKD-a Marijane Mišetić, savjetnice za narodne knjižnice Dunje Marije Gabrijel, zamjenika gradonačelnika grada Čakovca Romana Bogdana, zamjenice župana Međimurske županije Sandre Herman, Stručni skup otvorio je pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević.

Skup je započeo izlaganjem Ivanke Stričević, koja je naglasila da je u radu s djecom i mladima ključna usmjerenost na ishode, odnosno mijenjanje djece na pozitivno kroz programe koji se provode u knjižnicama. Da bi djeca i mladi bili aktivni korisnici knjižnica, djelovanje knjižnice kao trećeg prostora i mrežnog mjesta treba sagledavati u okviru šest osnovnih koncepata djeteta i mlade osobe: dijete kao čitatelj, dijete u informacijskom dobu, dijete u zajednici, dijete u globalnom okruženju, dijete u obitelji, dijete koje sudjeluje i aktivno uči. Ishodi u okviru tih koncepata osnova su za vrednovanje rada narodnih knjižnica s djecom i mladima.

Kristina Čunović objasnila je na koji način aktivnosti nacionalne kampanje Čitaj mi! pridonose kvaliteti života djece i roditelja u Hrvatskoj zahvaljujući zajedničkoj suradnji stručnjaka s različitih područja djelovanja.

Školske knjižničarke Tanja Radiković i Sandra Vidović predstavile su projekt Digitalna slikovnica. Osnovnoškolci i srednjoškolci pod mentorstvom profesora i školskih knjižničarki izradili su zbirku od petnaestak digitalnih slikovnica. Naglašeni su pozitivni ishodi projekta: stjecanje socijalnih kompetencija kroz komunikaciju djece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, informatičkih kompetencija, razvijanje likovne i jezične kreativnosti, ljubavi prema čitanju i narodnoj baštini.

Mnogobrojne pozitivne primjere iz prakse u radu s djecom i mladima predstavilo je devet narodnih knjižnica iz sjeverozapadne Hrvatske: Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec, Gradska knjižnica Đurđevac, Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar, Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin, Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" Koprivnica, Gradska knjižnica "Franjo Marković" Križevci, Knjižnica i čitaonica Šenkovec, Knjižnica i čitaonica grada Preloga i Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner" Ludbreg.

Na kraju Skupa zaključeno je da je u današnjem globalnom informacijskom dobu nužno da dječje knjižnice knjižnične programe i usluge koje nude prilagode navikama i potrebama djece i njihovom slobodnom vremenu. Važno je da knjižnice potiču razvijanje kvalitetnog obiteljskog okruženja s ciljem poticanja razvoja rane pismenosti, koja je temelj za sigurne prve korake u svijet knjige za najmlađe čitače.

S obzirom da je danas djeci dostupno više informacija nego ikad, knjižničari imaju važnu ulogu u usmjeravanju kako u obilju informacija pronaći kvalitetnu informaciju. Isto tako, razvijanjem informacijske pismenosti kod djece stvara se temelj za cjeloživotno učenje. U provođenju programa za djecu i mlade važno je njegovati partnerske odnose sa srodnim ustanovama, izaći "van zidova knjižnica" i razvijati redovne programe temeljene na stručnoj i sustavnoj suradnji s vanjskim partnerima. S obzirom na to da prema provedenim istraživanjima roditelji dječje knjižničare koji rade u suradnji s drugim stručnjacima percipiraju kompetentnijima, suradnja s vanjskim stručnim suradnicima u provođenju programa vrlo je bitna. Osim toga, pri razvijanju knjižničnih programa i usluga za djecu važna je usmjerenost na kvalitetu i ishode programa koji se provode, kao i njihovo vrednovanje.

Predstavljeni su pozitivni primjeri u radu s djecom i mladima u narodnim knjižnicama, a dječji knjižničari su razmijenili svoja znanja i iskustva koja će im biti poticaj u uvođenju novih programa za korisnike kao i u podizanju kvalitete postojećih. Skup se pokazao osobito značajan za razvoj regionalne suradnje.

Dina Kraljić

maticna@kcc.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-