Broj 65, ožujak 2015. :: Iz rada HKD-a
14. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama
Prava korisnika i slobodan pristup informacijama (10. prosinca 2014., Muzej Mimara, Zagreb)
Program 14. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama, na temu prava korisnika i slobodan pristup informacijama, bio je podijeljen u dvije cjeline – Ljudska prava i osobno dostojanstvo te Knjižnice kao mjesta javnog pristupa internetu. Cjeloviti tekstovi svih izlaganja, osim jednog, objavljeni su u zborniku Slobodan pristup informacijama : 13. i 14. okrugli stol.
Uvod u temu 14. okruglog stola bio je rad Aleksandre Horvat koja je prikazala zakonske propise vezane uz knjižničnu djelatnost, a posebno uz dio koji se odnosi na prava korisnika. Knjižnice u svom poslovanju prikupljaju, između ostalog, osobne podatke svojih korisnika koji bi zbog zaštite trebali biti odvojeni od druge dokumentacije. Stav samih knjižničara u vezi korisničkih prava često je nejasan, a upravo bi se oni trebali zalagati da prava korisnika budu uvedena u knjižnično zakonodavstvo.
Vesna Crnogorac iz Bibliotekarskog društva Srbije govorila je o narodnim knjižnicama kao zastupnicima prava građana na slobodan pristup informacijama koje proizvode tijela javne vlasti. Istaknuti su modeli suradnje narodnih knjižnica i institucija zaduženih za provođenje zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i modeli suradnje s tijelima lokalne vlasti.
Izlaganje Davorke Pšenice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bavilo se načinima uspješne komunikacije knjižnica i korisnika u široj javnosti.
Katarina Todorcev Hlača iz Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca izlagala je o pravu na pristup informacijama koje svojim korisnicima moraju osigurati središnje knjižnice nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Autorica je istaknula neke probleme pristupa informacijama na materinskom jeziku.
Središnje knjižnice trebaju potporu mreže narodnih knjižnica kako bi na najbolji mogući način ostvarili i osigurali prava svojih korisnika.
U drugoj tematskoj cjelini Edita Bačić iz knjižnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu raspravljala je o ulozi visokoškolskih knjižnica u osiguravanju slobodnog pristupa internetu. Posebno je naglasila važnost osiguravanja pristupa informacijama putem institucijskih repozitorija u čijoj uspostavi upravo knjižnica ima ključnu ulogu. Sve promjene koje donosi digitalna sredina knjižničar bi trebao prepoznati i tako zaštititi prava korisnika.
Rezultate istraživanja korisnika interneta u slovenskim narodnim knjižnicama koje je provela Karmen Erjavec (Odsjek za komunikologiju Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani), a koja zbog bolesti nije sudjelovala na skupu, prikazala je Ivana Hebrang Grgić. Posebno su istaknuti rezultati koji govore da većina korisnika internet u knjižnici koristi duže od godinu dana. Najveći problem je nedovoljan broj računala, nemogućnost ispisa i nedostatak privatnosti prilikom korištenja interneta u knjižnici. Posebno je istaknuta potreba detaljnijeg istraživanja metodama intervjua i fokus grupa.
O problemima s kojima se susreću djeca i mladi prilikom korištenja interneta u knjižnicama izlagale su Alica Kolarić iz Gradske knjižnice Rijeka i Alka Stropnik iz Knjižnica grada Zagreba. Kako bi se mladi uspješno i sigurno koristili internetom, knjižnice bi im trebale nuditi edukaciju i preporučivati kvalitetne sadržaje. Pri tome je obaveza knjižnice da uskladi pravo na slobodan pristup informacijama i pravo na privatnost s pravom na sigurnost i zaštitu od štetnih sadržaja, istaknule su izlagačice.
Na kraju je predstavljen Zbornik 13. i 14. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama - 13. okrugli stol Nakladnici i knjižnice te 14. okrugli stol Prava korisnika i slobodan pristup informacijama. Zbornik su predstavile urednice Tea Grašić-Kvesić i Ivana Hebrang Grgić istaknuvši da su vrlo zadovoljne što su mogle knjižničarskoj javnosti ponuditi na čitanje pomalo poseban, dvodijelni zbornik. Naime, želja urednica bila je da objavljivanjem radova prije održavanja skupa započnu novu tradiciju čija bi svrha bila aktualnost informacija, njihov što brži protok te veća vidljivost i utjecaj u hrvatskoj i svjetskoj knjižničarskoj zajednici. Zbornik se referira u bazi AcademicSearchPremier (EBSCOhost), što ne bi bilo moguće bez truda koji su uložili svi dosadašnji urednici. Zahvaljujući njima, stvoren je ugled – prepoznata je važnost samog skupa koja se ogleda i u redovitosti objavljivanja zbornika. Još jedna, treća novost (koja je možda tehničke prirode, ali je poprilično važna) uvođenje je nove oznake ISSN kola. Od sada će zbornici Okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama osim oznake niza Izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva (ISSN 1846-5544) nositi i ISSN oznaku kola (ISSN 1849-5109).
U zborniku je objavljeno 14 cjelovitih radova (osam s 13. okruglog stola i šest s 14. okruglog stola) i četiri sažetka (tri s 13. okruglog stola i jedan s 14. okruglog stola).
Zaključci 14. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama
1. Knjižnice kao zastupnici prava građana na pristup informacijama trebaju osigurati najefikasnije modele korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Na nacionalnoj razini treba potaknuti rješavanje osnovnih problema infrastrukture i pristupa internetu u knjižnicama, posebice narodnim.
2. Knjižničarska struka treba pratiti i pravodobno se uključiti u oblikovanje i donošenje zakonskih propisa koji se tiču očuvanja već priznatih ljudskih prava (sloboda govora, pravo na privatnost i sigurnost), ali i novih građanskih prava poput prava na pristup internetu. Knjižničari trebaju pomagati korisnicima da razumiju pojedine aspekte današnjeg digitalnog društva i argumentirano zastupati njihova prava u javnim raspravama prilikom donošenja relevantnih zakonskih propisa.
3. Knjižnice mogu olakšati ostvarenje prava na pristup informacijama tijela javnih vlasti te educirati korisnike za uključivanje u sustav e-Građani. Zajedničkim projektima knjižnica i tijela javne vlasti pojednostavila bi se i ubrzala komunikacija građana i javne uprave te povećalo korištenje elektroničkih usluga koje tijela javnog sektora trenutno pružaju građanima putem svojih internetskih stranica: od lokalne samouprave, županija do državnih institucija, te transparentnost javnog sektora.
4. Knjižnice imaju važnu ulogu u poučavanju mladih korisnika u pronalaženju informacija te vrednovanju i korištenju njihovih sadržaja. Knjižničari, zajedno s obitelji i odgojno-obrazovnim ustanovama, dijele odgovornost za siguran pristup internetu i zaštitu privatnosti djece i mladih.
5. Informacijska pismenost trebala bi postati obveznim dijelom osnovnoškolskih i srednjoškolskih kurikuluma, a u ostvarivanju programa trebale bi sudjelovati školske i narodne knjižnice.
Tea Grašić-Kvesić
Ivana Hebrang Grgić
|
