11. okrugli stol Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i Komisije za čitanje
Gradska knjižnica (KGZ), 19. rujna 2014.

Veronika Čelić-Tica, vcelic@nsk.hr

Dunja Marija Gabriel, dgabriel@nsk.hr

Nacionalna i sveučilišna knjižnica

11. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama s međunarodnim sudjelovanjem održan je 19. rujna 2014. u Gradskoj knjižnici (KGZ) – Čitaonici na 1. katu na temu UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom – primjena u knjižnicama u Hrvatskoj u svjetlu članstva u Europskoj uniji.Organizatori skupa bile su dvije komisije koje surađuju već niz godina – Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i Komisija za čitanje HKD-a, a suorganizator i višegodišnji domaćin skupa bila je KGZ – Gradska knjižnica u Zagrebu. Skup se odvijao zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba – Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Članovi Programskog i organizacijskog odbora imenuju se iz redova članova i suradnika dviju Komisija, a ove godine to su bili: Dunja Marija Gabriel (predsjednica Odbora), Loris Bučević-Sanvincenti (moderatorica), Sanja Bunić, Veronika Čelić-Tica, Željka Miščin, Ljiljana Sabljak (moderatorica), Davorka Semenić-Premec i Amelija Žulj.

Cilj skupa bio je razmotriti kako knjižnice u Hrvatskoj mogu pridonijeti implementaciji Konvencije UN-a o promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju te Ugovora iz Marakeša za olakšavanje pristupa objavljenim djelima slijepim, slabovidnim i osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom, te pokazati kako knjižnice mogu pridonijeti dostupnosti informacijama i obrazovanju na jednak način za sve svoje korisnike.

Sudionike okruglog stola pozdravile su Ljiljana Sabljak (pomoćnica ravnateljice KGZ-a) u ime domaćina skupa, Marijana Mišetić (predsjednica HKD-a) kao glavni organizator skupa i Loris Bučević-Sanvincenti (predsjednica Komisije za čitanje) kao suorganizator. Prisutne je pozdravila i Marija Mustač (predstavnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i voditeljica Odjela za osobe s invaliditetom) i Jelena Glavić-Perčin (predstavnica Ministarstva kulture RH i voditeljica Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige).

Dunja Marija Gabriel (predsjednica Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama) istaknula je da je ove godine došlo do promjene koncepta programa okruglog stola koji za razliku od prakse u posljednjih deset godina obuhvaća dvostruko manji broj pozvanih izlaganja (svako u trajanju od 30 minuta) kako bi bilo dovoljno vremena za kvalitetnu raspravu tijekom održavanja skupa. Tom prilikom posebno je zahvalila pozvanim predavačima na odazivu na suradnju i dolasku na skup: Anki Slonjšak (pravobraniteljici za osobe s invaliditetom), stranom gostu Pietru Cirrincione (predstavniku Europskog foruma osoba s invaliditetom / European Disability Forum i članu EDF ICT grupe eksperata te članu organizacije Autism-Europe), Marici Mirić (potpredsjednici Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske), Marinki Bakula-Anđelić (pomoćnici pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom) i Dejani Golenko (voditeljici Knjižnice na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci).     

Skup je okupio oko 70 sudionika iz knjižničarske zajednice (većinom iz narodnih knjižnica, a potom iz visokoškolskih i školskih knjižnica iz Zagreba i Hrvatske), članove brojnih udruga za osobe s invaliditetom, predstavnike Grada Zagreba (Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport) te suradnike s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Okrugli stol započeo je izlaganjem Marice Mirić (potpredsjednice Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH) na temu Holistički pristup u primjeni Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u knjižnicama. Ukratko je objašnjena uloga SOIH-a koji predstavlja krovnu organizaciju za zastupanje osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj (njih oko pola milijuna), a cilj mu je osigurati osobama s invaliditetom potpuni pristup temeljnim ljudskim pravima i aktivno uključivanje u život zajednice. U studenom 2013. SOIH je postao redovan član Europskog foruma osoba s invaliditetom (EDF) koji predstavlja vodeću organizaciju za prava osoba s invaliditetom u Europi. U izlaganju su prikazani svi aspekti pružanja knjižničnih usluga osobama s invaliditetom (u skladu s IFLA-inim smjernicama Pristup knjižnicama za osobe s invaliditetom : lista za (samo) procjenu čiji je prijevod na hrvatski jezik priredila Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama kao e-izdanje Hrvatskoga knjižničarskog društva 2008. godine - http://www.hkdrustvo.hr/hr/izdanja/kategorija/elektronicka). Izlaganjem se uputilo na elemente definirane pristupačnošću, univerzalnim dizajnom i razumnom prilagodbom te je istaknut značaj holističkog pristupa koji obuhvaća osobe, infrastrukturu, korisnike, medije i sve ostale pružatelje usluga. Također je istaknuta odgovornost pojedinih dionika te značaj monitoringa i podnošenja izvješća Odboru UN za prava osoba s invaliditetom čime se doprinosi stvaranju usluga po mjeri čovjeka. To je ujedno prilika za snažno partnerstvo knjižnica i Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske za stvaranje i realizaciju strateškog projekta „Knjižnica za sve“.

Gost iz Italije Pietro Cirrincione (predstavnik Europskog foruma za osobe s invaliditetom - EDF) održao je izlaganje na temu Uloga EDF-a u primjeni UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Europskoj uniji i mogućnosti ICT-a. Naglašeno je da UNCRPD predstavljaprvu konvenciju o ljudskim pravima koju je Europska unija potpisala i ratificirala i prvi sporazum koji omogućuje trajni nacionalni pregled nad stanjem ljudskih prava osoba s invaliditetom. Ukratko je objašnjena uloga EDF kao nezavisne nevladine organizacije koja zastupa interese 80 milijuna Europljana s invaliditetom i predstavlja vodeću organizaciju za prava osoba s invaliditetom u Europi. Istaknuta su tri prioriteta u radu EDF-a:

a) puno korištenje prava koje pruža UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (UN Convention on the Rights of Persons with Disabilities – UNCRPD) zahvaljujući ulozi predsjedatelja tijela Europske unije za nadzor primjene UNCRPD u Europi

b) zagovaranje u Europskoj uniji za uzimanje pojedinih članaka UNCRPD u obzir prilikom izrade i primjene njezinih politika

c) pružanje potpore članovima u njihovom nastojanju za primjenom Konvencije na nacionalnoj razini, organiziranjem obuke i seminara kako bi članovi bolje razumjeli novi zakonski poredak koji je uspostavila UN-ova Konvencija te pružanjem političke potpore kod vlada pojedinih europskih zemalja.

Informacijsko društvo pruža značajne mogućnosti i prilike, ali i moguće nove prepreke za socijalnu inkluziju osoba s invaliditetom. UNCRPD o ovome govori u članku 9 koji govori o pristupačnosti s naglaskom na obavezu država potpisnica u promicanju pristupačnosti novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sustava uključujući Internet. Ne zaboravljajući važnost potpornih tehnologija koje su naročito važne osobama s invaliditetom, EDF se snažno zalaže za uključivanje uvjeta pristupačnosti među ICT tvrtkama, naročito kod tvrtki iz područja ICT-a, ali posebice u okviru europske regulative vezane za tehnologiju.

Anka Slonjšak,pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, govorila je na temu Iskustva Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u praćenju Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015.s osvrtom na područje kulture. Nacionalna strategija je dokument Vlade RH kojim su na temelju međunarodnog i nacionalnog okvira propisane mjere u petnaest područja djelovanja, njihovi nositelji i sunositelji, aktivnosti, rokovi i indikatori provedbe te potrebna financijska sredstva. Jedno od područja djelovanja je i sudjelovanje osoba s invaliditetom u kulturnom životu. Nacionalna strategija predstavlja iscrpan i sveobuhvatan popis mjera kojima bi se u svim područjima djelovanja trebalo osigurati jednakost mogućnosti za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju. Međutim, upravo zbog te sveobuhvatnosti mjere nisu bile definirane dovoljno konkretno, predviđeni rokovi nisu bili realni pa je u znatnom dijelu izostala i njihova realizacija. U svojstvu nezavisne institucije za zaštitu, praćenje i promicanje Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom provodi vlastita anketna ispitivanja o provedbi Konvencije i Nacionalne strategije. Jedno od tih ispitivanja provedeno je u 60 knjižnica u svrhu ispitivanja pristupačnosti knjižničnih prostora i knjižnične građe osobama s invaliditetom različitih oštećenja. Rezultati ispitivanja pokazuju da su knjižnice u većim mjestima u znatnom dijelu osigurale pristupačnost svojih prostora ukoliko nisu smješteni u zaštićenoj spomeničkoj baštini te osigurale potpornu tehnologiju koja omogućava korištenje knjižnične građe slijepim osobama. U manjim sredinama postoji veliki prostor za poboljšanja. Dosadašnja iskustva u provedbi Nacionalne strategije potrebno je ugraditi u novu strategiju kako bi se povećala njezina provedivost, a time i stvarni učinak na ravnopravno uključivanje osoba s invaliditetom u sve aktivnosti pa tako i one kulturne.  

Dunja Marija Gabriel, predsjednica Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, govorila je o ulozi knjižnica u primjeni Ugovora iz Marakeša za olakšavanje pristupa objavljenim djelima slijepim, slabovidnim i osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom koji je donesen 27. lipnja 2013. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom obavezuje države potpisnice da poduzmu sve potrebne mjere za osiguravanje pristupa informacijama za osobe s invaliditetom na isti način kao za sve, a Ugovor iz Marakeša osigurava državama potpisnicama mehanizme koji su potrebni za izuzeće i proizvodnju, distribuciju i pristup informacijama za osobe s invaliditetom i sve osobe koje iz bilo kojeg razloga ne mogu čitati standardni (crni) tisak u prilagođenim formatima, kako na lokalnoj tako i na međunarodnoj razini. Ugovor iz Marakeša predstavlja u zakonodavstvu o intelektualnom vlasništvu jedini dokument koji je predložen od korisnika, namijenjen korisnicima i potaknut od korisnika (a ne vlasnika autorskih prava). Da bi studio na snagu Ugovor iz Marakeša treba ratificirati 20 država, do sada je 67 država potpisalo Ugovor, ali nijedna ga nije ratificirala. Stoga je Svjetska unija slijepih (WBU) u 2014. pokrenula „Kampanju za ratifikaciju” s ciljem da potakne vlade širom svijeta da ubrzaju ratifikaciju kako bi Ugovor bio u potpunosti u funkciji do kraja 2015.

Prvi blok izlaganja završio je opsežnom raspravom o ulozi knjižnica u primjeni Konvencije UN-a na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Nakon odmora i osvježenja, drugi dio stručnog skupa započeo je izlaganjem Dejane Golenko, voditeljice knjižnice Pravnog fakulteta u Rijeci, na temu Zakonodavstvo EU vezano uz prava osoba s invaliditetom – osvrt na ulogu knjižnica. Tijekom posljednjih desetak godina u Europi se pojavio veliki broj zakonskih odredbi koje promiču prava osoba s invaliditetom, kao i mnogobrojne inicijative na drugim područjima radi izjednačavanja mogućnosti svih osoba. Prava prekretnica dogodila se je stupanjem na snagu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u svibnju 2008. godine radi promicanja, zaštite i osiguravanja prava i ravnopravnog uživanja ljudskih i temeljnih sloboda svih osoba. Nastanak Konvencije omogućio je novi način gledanja na invaliditet i na osobe s invaliditetom gdje se invaliditet shvaća kao posljedica međudjelovanja pojedinca i okoline koja se ne prilagođava različitostima pojedinca te ograničava ili sprječava sudjelovanje pojedinca u društvu. Izlaganje je obuhvatilo kratki prikaz zakonodavstva Europske unije i Republike Hrvatske vezano uz prava osoba s invaliditetom s osvrtom na ulogu knjižnicu u promicanju tih prava kako bi se stekao uvid u najnovije propise kojima se reguliraju prava osoba s invaliditetom te na koji način knjižnice u Republici Hrvatskoj mogu povećati svoj doprinos boljoj integraciji osoba s invaliditetom u širu lokalnu zajednicu.

Marinka Bakula-Anđelić, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, govorila je na temu Uključivanje osoba s invaliditetom u kulturni život Grada Zagreba. Grad Zagreb sustavno skrbi o potrebama svih svojih građana, a posebna pažnja se ulaže u unaprjeđenje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Politika skrbi temelji se na strateškim dokumentima od kojih je najvažnija, treća po redu, Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2011. do 2015. Strategija je donesena u skladu s odredbama nacionalnih i međunarodnih zakona koji reguliraju ovo područje, prije svega, Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom te Europskom strategijom za osobe s invaliditetom. U području sudjelovanja u kulturnom životu potiču se različite kulturne aktivnosti osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, od manifestacija do programskih djelatnosti udruga koje su dio javnih potreba u kulturi grada Zagreba. Otvaranje kulturnog prostora, ali i osiguravanje ravnopravnog pristupa informacijama osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama, provodi se nizom aktivnostima, pa tako i kroz suradnju sa Knjižnicama grada Zagreba te Hrvatskom knjižnicom za slijepe.

Posljednje izlaganje priredile su četiri članice Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, Sanja Bunić i Davorka Semenić-Premec (iz Knjižnica grada Zagreba) i Dunja Marija Gabriel i Amelija Žulj (iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu). Izlaganje Primjena Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj priređeno je na temelju anketnog istraživanja koje je provedeno u lipnju 2014. Online anketni upitnik predstavlja dio istraživanja kojem je bila svrha dobivanje slike o načinima i kvaliteti primjene Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj te davanje preporuke za daljnje korake za kvalitetniju primjenu Konvencije. Zaključeno je da narodne knjižnice diljem Hrvatskoj djeluju unutar različitih uvjeta u svojoj lokalnoj zajednici i trude se u skladu s potrebama te zajednice, kao i u skladu s financijskim mogućnostima i raspoloživošću kadra koji radi u njima osigurati osobama s invaliditetom jednake uvjete u pružanju svojih usluga. U nekim sredinama je to lakše izvedivo, a u nekima manje. U globalu, rezultati pokazuju osviještenost narodnih knjižnica za potrebe osoba s invaliditetom jer teže da svoje prostore, građu, medije i usluge učine što dostupnijim i prilagođenijim stvarnim potrebama osobama s invaliditetom. Zbog nedostatnih financijskih sredstava ti uvjeti često nisu onakvi kakve bi knjižničari htjeli, ali ljudski faktor i osobni angažman knjižničara su presudni za prevladavanje trenutnih nedostataka i za težnju boljem. Republika Hrvatska je potpisnica Konvencije, ali nedostaje mehanizam kontrole u knjižnicama u Hrvatskoj, stoga je potrebno prirediti strategiju njezine pune primjene u knjižnicama u Hrvatskoj.

Nakon održanih izlaganja na 11. okruglom stolu doneseni su zaključci koji će se uputiti mjerodavnim ustanovama i udrugama: Vladi RH, Ministarstvu kulture RH (Hrvatsko knjižnično vijeće), Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH, Ministarstvu socijalne politike i mladih RH, Odboru za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, Zajednici saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH), Hrvatskom savezu slijepih, Hrvatskoj udruzi za disleksiju, Hrvatskom knjižničarskom društvu.

1) U potpunosti primjenjivati Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) u Hrvatskoj, u skladu s načelima:

- socijalna inkluzija osoba s invaliditetom koja omogućava samostalno življenje uz osiguranu podršku

- osnaživanje osoba s invaliditetom te povećanje svijesti društva o ljudskim pravima osoba s invaliditetom.

2) Izraditi strategiju usklađenu s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom u knjižnicama u Hrvatskoj.

3) U potpunosti primjenjivati Europsku strategiju za osobe s invaliditetom od 2010. do 2020. poštujući europsko načelo Ništa o osobama s invaliditetom bez osoba s invaliditetom, jer negiranje jednakih mogućnosti predstavlja kršenje ljudskih prava.

4) Izraditi program primjene članka 21 UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koja uključuje slobodu izražavanja i mišljenja te pristup informacijama, iniciranjem potpisivanja Ugovora iz Marakeša za olakšavanje pristupa objavljenim djelima slijepim, slabovidnim i osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom (WIPO Marrakesh Treaty to Facilitate Access to Published Works for Persons Who Are Blind, Visually Impaired, or Otherwise Print Disabled) tijekom 2015. godine.

5) Izraz „osobe koje ne mogu čitati standardni tisak“, termin je koji se primjenjuje u međunarodnoj knjižničarskoj zajednici, usvojen je i potvrđen u Ugovoru iz Marakeša i trebao bi se primjenjivati za osobe koje ne mogu čitati uobičajeni (crni) tisak te uključuje korištenje građe u formatima i pomoću medija dostupnim tom tipu korisnika (uvećani tisak, brajica, zvučna građa, građa lagana za čitanje, digitalni oblici i sl.).  

6) Ugovor iz Marakeša namijenjen je osobama koje ne mogu čitati standardni tisak, ali i knjižnicama i društvima u cjelini kao pomoć da postanu više inkluzivni i pravedni te predstavlja prvi međunarodni zakonski instrument odobren od UN agencije koji može pomoći UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom da ispuni dio svoje zadaće u promoviranju poštovanja i dostojanstva osoba koje ne mogu čitati standardni tisak.

7) Potrebno je dopuniti Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima Republike Hrvatske u članku 86. da se korištenje autorskih djela proširi i na osobe koje se iz nekog drugog razloga ne mogu koristiti standardnim tiskom (osobe s različitim poteškoćama u čitanju i pisanju tj. učenju, osobe s disleksijom, ADHD sindromom, demencijom, pripadnici romske nacionalne manjine i sl.), jer postojeći članak to pravo omogućava samo osobama s invaliditetom. Izuzeće od autorskog pravatreba se odnositi na pravne subjekte (knjižnice za slijepe, različite udruge, neprofitne nakladnike) čija su djela u formatu dostupnom osobama koje ne mogu čitati standardni tisak.

8) Potrebno je unaprijediti zakonodavstvo, uskladiti ga sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom uvažavajući dostojanstvo i temeljna prava osoba s invaliditetom posebno u područjima od primarnog značaja: obrazovanju, zapošljavanju, mirovinskom osiguranju, socijalnoj zaštiti (što uključuje i socijalnu skrb), te pristupačnosti kao osnovnom preduvjetu za uključivanje osoba s invaliditetom u zajednicu.

9) Izrada nove Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2015. do 2020. treba sadržavati sljedeće mjere:

- izraditi Nacionalnu strategiju knjižničnih usluga za osobe s invaliditetom

- izraditi Priručnik o osiguranju razumne prilagodbe u suradnji sa Zajednicom saveza osoba s invaliditetom, Hrvatskim savezom slijepih, Hrvatskom knjižnicom za slijepe i Hrvatskom udrugom za disleksiju

- izraditi Program edukacije zaposlenih u knjižnicama od strane osoba s invaliditetom

- izraditi Knjižnični vodič za osobe s invaliditetom za sve vrste knjižnica

- potpisati sporazum sa Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) i partnerima za “inkluzivne knjižnice”

- izraditi program primjene članka 19 tj. neovisno življenje i uključenost u zajednicu UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, u pogledu ravnopravnog pristupa osoba s invaliditetom knjižničnim uslugama, objektima i prostorima te izjednačavanje mogućnosti u lokalnoj zajednici

- lokalna zajednica treba osigurati potpunu integraciju osoba s invaliditetom i osoba koje se iz nekog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom na svome području te sudjelovanje u političkom, javnom i kulturnom životu općine, grada i županije s osobitim naglaskom na korištenje knjižnica i knjižničnih službi i usluga

- lokalna zajednica treba učiniti posebne napore u osiguravanju pristupačnosti objekata i kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom i osobama koje se iz nekog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom

10) Potaknut će se pitanje izmijene naziva Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskoga društva na polugodišnjem sastanku međunarodne IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (IFLA Library Services to People with Special Needs Section) u Zagrebu tijekom 2015. godine. Navedeno uvažava terminologiju usvojenu 2003. godine iz Sheratonske deklaracije „osobe s invaliditetom“ i „djeca s teškoćama u razvoju“ te terminologiju „osobe koje ne mogu čitati standardni tisak“ koja je u upotrebi od 2009. godine u međunarodnoj knjižničarskoj zajednici u okviru djelovanja IFLA-ine Sekcija za knjižnice za osobe koje se ne mogu služiti standardnim tiskom (IFLA Libraries Serving People with Print Disabilities Section) te Ugovoru iz Marakeša iz 2013. godine.