Struka sa stavom : uvodnik

piše: Tea Čonč, glavna urednica

Uredništvo HKD Novosti 2012. – 2014. na kraju svojega mandata ovom autorefleksivnom i nadasve intrigantnom temom – nakon dvije godine, sedam brojeva, 397 članaka i oko 1 270 kartica uređenog i objavljenog teksta – oprašta se od čitatelja.

U ovome nam je broju niz autora ponudilo svoje viđenje knjižničarskog aktivizma, a po dobrom starom običaju tema se prelila i u druge rubrike. Dva posebna gosta-autora – Mario Hibert i Mikael Böök – politički aktivizam razlamaju kroz knjižničarsku prizmu nudeći nam pritom viđenje knjižničarstva kao struke s imanentnim političko-društvenim angažmanom, odnosno struke sa stavom. Na sličnome je tragu i Miroslav Katić kada govori o ulozi knjižnica u stvaranju aktivnog građanstva. Sanja Bunić, Kristina Čunović, Kristina Krpan, Majda Bakić i Dijana Sabolović-Krajina težište stavljaju na brigu knjižnica o pojedinim osjetljivim, nerijetko i marginaliziranim društvenim skupinama: o djeci, starijim osobama, socijalno ugroženima, manjinama. Istim su se skupinama u ovome razdoblju bavila i tri stručna skupa s kojih donosimo redovne izvještaje. Primjere knjižničarskog (i uopće kulturnog) aktivizma donosi i rubrika Predstavljamo: ne propustite priču o jedinstvenoj Hrvatskoj čitaonici sela Kuti te predstavljanje pazinske Hiže od besid. Odgovor na još jedan izazov postavljen pred knjižničarsku struku daju Izjava Knjižničarskog društva Rijeka i tekst Karmen Delač-Petković – nužnost zagovaranja (knjižničarskih) kompetencija pri zapošljavanju. Ova je tema trenutno osobito aktualna jer je u pripremi novi Zakon o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama.

Blizak mojem osobnom pogledu na knjižničarski aktivizam jest stav kolegice Nives Franić koja je i inicirala ovu temu broja tezom da „knjižničarski aktivizam znači samo dobro raditi svoj posao – borbom za univerzalne vrijednosti, širinu, povezanost sa svijetom i protiv svih mogućih isključivosti insistirajući pritom na profesionalizmu i strukovnim kriterijima nasuprot ideologijama. Konkretno, kulturocid koji se 1990-ih događao na ovim prostorima ne bi bio moguć da se struka držala profesionalnih, a ne ideološko-etničkih kriterija, da je samo korektno obavljala svoj posao ne bi danas morali živjeti s tom mrljom i teretom.“

Naglašavam stoga ovdje i edukativnu (ili ako hoćete prosvjetiteljsku) ulogu knjižnica, poticanje čitanja za razvoj kritičkog mišljenja i djelovanja s jedne strane, ali i kvalitetu u podupiranju ciljeva organizacije u čijem su sastavu, odnosno učinkovitost i održivost u poslovanju s druge strane. Moj je izbor, dakle, knjižnica kao kvalitetna infrastrukturna i misleća karika bez koje se ne može. To podrazumijeva neprestani razvoj i ulaganje u temeljne knjižnične djelatnosti od kojih nam je jednu (možda i najvažniju – onu knjižničara-informatora) u svojem tekstu maestralno predstavila Arijana Herceg Mićanović. Polagano podizanje letvice (naše vlastite paralelno s onom korisničkom), osobno napredovanje i usavršavanje svega onoga čime se bavimo, imajući neprestano u vidu temeljno poslanje, mora dovesti do povećanja ukupne kvalitete sustava i njegovih usluga. Jedino je to jamstvo uspjeha i optimalne uključenosti knjižnica u društvu kojemu za boljitak uvijek treba znanje.

Kvaliteta studentskih projekata i pristiglih priloga rezultirala je izdvajanjem triju tekstova u zasebnu rubriku. Tako su se studenti u HKD Novostima malo pomalo izborili za vlastitu rubriku. Ima smisla, zar ne?

U očekivanju 39. skupštine HKD-a intenzivirale su se i aktivnosti regionalnih društava od kojih su mnoga dobila nova vodstva. Vesna Hodak predstavila nam je važan nacionalni projekt koji za cilj ima izradu, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju.

Na kraju broja Vanja Kulaš pripremila nam je još jednu književnu poslasticu, ovoga puta frankofonu.

Uredništvo HKD Novosti u ove je dvije protekle godine dobilo uvid u rad HKD-a kao i u stanje na hrvatskom knjižničarskom terenu. Pritom se trudilo maksimalno pratiti rad HKD-ovih tijela i informirati o tome čitateljstvo, a usto i poticati predstavljanje kvalitetnih praksi i projekata iz svih vrsta knjižnica i svih krajeva Hrvatske. Na kraju ostajemo uvjereni da za hrvatsko knjižničarstvo nema bojazni.

Detaljan izvještaj o radu uredništva 2012. – 2014. bit će dostupan u Skupštinskome Vjesniku, a  ovom prigodom zahvaljujemo svim autorima na tekstovima, suradnji, raspravama i (ponekad ne sasvim glatkim) dogovorima. Uspješna komunikacija i suradnja s autorima bili su jamstvo podizanja ukupne kvalitete lista o kojoj najbolje svjedoči činjenica da je u svakome novome broju bilo sve teže izdvojiti najbolje tekstove. U ovome su broju jednostavno svi najbolji – najveća moguća urednička satisfakcija.

Poseban primjer suradnje, nevidljive izvana, bio je rad uredništva kojemu idu moje osobne najveće zahvale: Alki Stropnik, Nives Franić, Miri Barberić, Andrei Božić, Mihaeli Kovačić te savjetodavnim članicama uredništva – predsjednici HKD-a Marijani Mišetić i stručnoj tajnici Dunji Holcer. Iako nijednom na okupu, uredništvo je funkcioniralo kao švicarska ura, upravo onako kako profesionalna suradnja mora izgledati – svaki od sedam uređenih brojeva svjedoči o tome da rezultat timskoga rada uvijek nadilazi mogućnosti jedne osobe. Sklopljena prijateljstva stigla su uz to gratis.

Na kraju, novome uredništvu želimo puno sreće u radu, a HKD Novostima da i dalje informiraju, educiraju i povezuju. Hvala vam svima na pozornosti i do viđenja na Skupštini!