-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 64, listopad 2014. :: Uvodnik


Struka sa stavom : uvodnik

piše: Tea Čonč, glavna urednica

 

Uredništvo HKD Novosti 2012. – 2014. na kraju svojega mandata ovom autorefleksivnom i nadasve intrigantnom temom – nakon dvije godine, sedam brojeva, 397 članaka i oko 1 270 kartica uređenog i objavljenog teksta – oprašta se od čitatelja.

U ovome nam je broju niz autora ponudilo svoje viđenje knjižničarskog aktivizma, a po dobrom starom običaju tema se prelila i u druge rubrike. Dva posebna gosta-autora – Mario Hibert i Mikael Böök – politički aktivizam razlamaju kroz knjižničarsku prizmu nudeći nam pritom viđenje knjižničarstva kao struke s imanentnim političko-društvenim angažmanom, odnosno struke sa stavom. Na sličnome je tragu i Miroslav Katić kada govori o ulozi knjižnica u stvaranju aktivnog građanstva. Sanja Bunić, Kristina Čunović, Kristina Krpan, Majda Bakić i Dijana Sabolović-Krajina težište stavljaju na brigu knjižnica o pojedinim osjetljivim, nerijetko i marginaliziranim društvenim skupinama: o djeci, starijim osobama, socijalno ugroženima, manjinama. Istim su se skupinama u ovome razdoblju bavila i tri stručna skupa s kojih donosimo redovne izvještaje. Primjere knjižničarskog (i uopće kulturnog) aktivizma donosi i rubrika Predstavljamo: ne propustite priču o jedinstvenoj Hrvatskoj čitaonici sela Kuti te predstavljanje pazinske Hiže od besid. Odgovor na još jedan izazov postavljen pred knjižničarsku struku daju Izjava Knjižničarskog društva Rijeka i tekst Karmen Delač-Petković – nužnost zagovaranja (knjižničarskih) kompetencija pri zapošljavanju. Ova je tema trenutno osobito aktualna jer je u pripremi novi Zakon o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama.

Blizak mojem osobnom pogledu na knjižničarski aktivizam jest stav kolegice Nives Franić koja je i inicirala ovu temu broja tezom da „knjižničarski aktivizam znači samo dobro raditi svoj posao – borbom za univerzalne vrijednosti, širinu, povezanost sa svijetom i protiv svih mogućih isključivosti insistirajući pritom na profesionalizmu i strukovnim kriterijima nasuprot ideologijama. Konkretno, kulturocid koji se 1990-ih događao na ovim prostorima ne bi bio moguć da se struka držala profesionalnih, a ne ideološko-etničkih kriterija, da je samo korektno obavljala svoj posao ne bi danas morali živjeti s tom mrljom i teretom.“

Naglašavam stoga ovdje i edukativnu (ili ako hoćete prosvjetiteljsku) ulogu knjižnica, poticanje čitanja za razvoj kritičkog mišljenja i djelovanja s jedne strane, ali i kvalitetu u podupiranju ciljeva organizacije u čijem su sastavu, odnosno učinkovitost i održivost u poslovanju s druge strane. Moj je izbor, dakle, knjižnica kao kvalitetna infrastrukturna i misleća karika bez koje se ne može. To podrazumijeva neprestani razvoj i ulaganje u temeljne knjižnične djelatnosti od kojih nam je jednu (možda i najvažniju – onu knjižničara-informatora) u svojem tekstu maestralno predstavila Arijana Herceg Mićanović. Polagano podizanje letvice (naše vlastite paralelno s onom korisničkom), osobno napredovanje i usavršavanje svega onoga čime se bavimo, imajući neprestano u vidu temeljno poslanje, mora dovesti do povećanja ukupne kvalitete sustava i njegovih usluga. Jedino je to jamstvo uspjeha i optimalne uključenosti knjižnica u društvu kojemu za boljitak uvijek treba znanje.

Kvaliteta studentskih projekata i pristiglih priloga rezultirala je izdvajanjem triju tekstova u zasebnu rubriku. Tako su se studenti u HKD Novostima malo pomalo izborili za vlastitu rubriku. Ima smisla, zar ne?

U očekivanju 39. skupštine HKD-a intenzivirale su se i aktivnosti regionalnih društava od kojih su mnoga dobila nova vodstva. Vesna Hodak predstavila nam je važan nacionalni projekt koji za cilj ima izradu, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju.

Na kraju broja Vanja Kulaš pripremila nam je još jednu književnu poslasticu, ovoga puta frankofonu.

Uredništvo HKD Novosti u ove je dvije protekle godine dobilo uvid u rad HKD-a kao i u stanje na hrvatskom knjižničarskom terenu. Pritom se trudilo maksimalno pratiti rad HKD-ovih tijela i informirati o tome čitateljstvo, a usto i poticati predstavljanje kvalitetnih praksi i projekata iz svih vrsta knjižnica i svih krajeva Hrvatske. Na kraju ostajemo uvjereni da za hrvatsko knjižničarstvo nema bojazni.

Detaljan izvještaj o radu uredništva 2012. – 2014. bit će dostupan u Skupštinskome Vjesniku, a  ovom prigodom zahvaljujemo svim autorima na tekstovima, suradnji, raspravama i (ponekad ne sasvim glatkim) dogovorima. Uspješna komunikacija i suradnja s autorima bili su jamstvo podizanja ukupne kvalitete lista o kojoj najbolje svjedoči činjenica da je u svakome novome broju bilo sve teže izdvojiti najbolje tekstove. U ovome su broju jednostavno svi najbolji – najveća moguća urednička satisfakcija.

Poseban primjer suradnje, nevidljive izvana, bio je rad uredništva kojemu idu moje osobne najveće zahvale: Alki Stropnik, Nives Franić, Miri Barberić, Andrei Božić, Mihaeli Kovačić te savjetodavnim članicama uredništva – predsjednici HKD-a Marijani Mišetić i stručnoj tajnici Dunji Holcer. Iako nijednom na okupu, uredništvo je funkcioniralo kao švicarska ura, upravo onako kako profesionalna suradnja mora izgledati – svaki od sedam uređenih brojeva svjedoči o tome da rezultat timskoga rada uvijek nadilazi mogućnosti jedne osobe. Sklopljena prijateljstva stigla su uz to gratis.

Na kraju, novome uredništvu želimo puno sreće u radu, a HKD Novostima da i dalje informiraju, educiraju i povezuju. Hvala vam svima na pozornosti i do viđenja na Skupštini!

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-