Izvještaj s 8. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja Mladi i pravo na osobni razvoj
(Zagreb, 8. prosinca 2008.)

8. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja Mladi i pravo na osobni razvoj održan je u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava 8. prosinca 2008. godine u Zagrebu u Multimedijalnoj dvorani Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice Knjižnica grada Zagreba, Starčevićev trg 4. Organizatori su bili Hrvatsko knjižničarsko društvo, Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja, Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež i Katedra za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prisutno je bilo devedesetak sudionika.

Tema okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja Mladi i pravo na osobni razvoj u fokusu je međunarodne pozornosti, stoga ne čudi zanimanje hrvatske javnosti za ovu tematiku. Cilj koji su organizatori postavili organiziranjem ovog okruglog stola polazio je od činjenice da mladi imaju pravo na osobni razvoj te da slobodan pristup svim informacijama i sloboda izražavanja predstavljaju temelj na kojem počiva razvoj vrijednosnog sustava a time i mogućnost odabira informacija za razvoj osobnosti. Odlučilo se razmotriti pružaju li knjižnice uistinu sve relevantne informacije koje mladima trebaju i na koji su način knjižničari uključeni u promicanje prava na osobni razvoj mladih. Poštivanjem ovih prava umnogome se mijenja važnost utjecaja koji su odrasli donedavno imali prema ovoj populacijskoj skupini.

Na odraslima leži odgovornost upućivanje mladih prema relevantnim, ispravnim, točnim, potrebnim, neuvredljivim i drugim vrstama informacija. Mladi kojima je osigurano pravo na informaciju postaju subjektom donošenja odluka za sebe osobno kao i za druge izgrađujući tako temelje demokratskog društva. Oni mladi kojima informacije nisu dostupne uopće ili u dostatnoj mjeri, isključuju se iz života zajednice. Oni ne mogu utjecati na svoj osobni razvoj, ne mogu vrednovati ni procijeniti valjanost informacija koje im se nude. Teži se promicanju društvene, duhovne i moralne vrijednosti, tjelesnog i duševnog zdravlja, izražavanja vlastitog mišljenja, pravu na druženje i okupljanje i dr.

Knjižnice su mjesta gdje se prikuplja, čuva i daje na korištenje građa iz najrazličitijih izvora i kao takve su prepoznate kao kvalitetno mjesto za druženje i cjeloživotno učenje mladih. Knjižnice osiguravaju svim svojim stvarnim i potencijalnim korisnicima slobodan pristup informacijama pod jednakim uvjetima, cjeloživotno učenje, kulturu i razonodu, a kroz sve te segmente kvalitetan razvoj pojedinca. Statistički podaci govore da su oko 60% korisnika narodnih knjižnica djeca i mladi te stoga knjižničari posebnu pozornost posvećuju odabiru informacija za mlade kao i edukaciji za traženje, vrednovanje i primjenu odabranih informacija. Slobodan pristup informacijama mladima je dostupan u različitim tiskanim i elektroničkim oblicima.

Neupitna je činjenica otvorenosti i dostupnosti knjižnica mladima; s jednog aspekta bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi: prema rasi, dobi, podrijetlu, kulturi, imovinskom ili društvenom statusu, a s drugog aspekta osiguravanje slobodnog pristupa informacijama pri pristupu i odabiru najraznolikijim sadržajima i medijima kojima knjižnica raspolaže. Recentne teme koje dominiraju su informacije o HIV-u, svim vrstama ovisnosti: drogi, alkoholu, pušenju, pornografskim sadržajima, oružju, rasizmu i dr.

Među eminentnim stručnjacima vode se rasprave treba li uvesti povećanu kontrolu pristupa sadržajima i onemogućiti slobodan pristup pojedinim informacijama koje su gore navedene na internetu i koje bi mogle negativno utjecati na psihofizički, socijalni, kognitivni ili emocionalni razvoj mladih. Kako uspostaviti ravnotežu između zaštite slobodnog pristupa informacijama i zaštite prava na privatnost, pogotovo u virtualnom svijetu, i pravila struke u čijim je temeljima odabir i promicanje kvalitetnih informacija. Kako ne narušiti opće prihvaćena prava mladih i ne zadirati u pravo pojedinca na dostupnost i znanje, a istovremeno poučavati i usmjeravati mlade u odabir kvalitetnih i za razvoj osobnosti korisnih informacija .

Program 8. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama Mladi i pravo na osobni razvoj bio je koncipiran u tri dijela. U prvom dijelu se govorilo o položaju mladih u suvremenom društvu. Kao izlagači su bili pravobraniteljica za djecu RH Mila Jelavić koja je iznijela vrlo zanimljive podatke o stanju djece i mladih u Hrvatskoj. Marian Koren iz Nizozemske udruge narodnih knjižnica je govorila o identitetu i pristupima informacijskim službama za mlade u Nizozemskoj. Ivanka Stričević sa Sveučilišta u Zadru je u širokom rasponu obrazložila informacije potrebne mladima za osobni razvoj.

U drugom dijelu se govorilo o knjižnicama kao mjestu osobnog razvoja mladih. Verena Tibljaš iz Gradske knjižnice Rijeka je predstavila svoje viđenje kako treba izgledati dobra knjižnica za mlade. Ivan Chew iz Nacionalnog knjižničnog vijeća iz Singapura je izložio uključivanje digitalnih medija u programe narodnih knjižnica za mlade. Dorja Mučnjak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu je govorila o visokoškolskim knjižnicama i novim potrebama korisnika. Lourense Das iz Servisa za školske knjižnice Meles Meles iz Nizozemske je govorila o ulozi školske knjižnice u vrtlogu novih tržišta i položaju đaka u tome okružju.

U trećem dijelu skupa predstavljeni su primjeri rada s mladima u knjižnicama. Dva su primjera proizišla iz rada narodnih knjižnica. Kristina Čunović i Miroslav Katić iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ iz Karlovca predstavili su programe za mlade u svojoj knjižnici. Ivanka Stričević sa Sveučilišta u Zadru te Alka Stropnik i Ljiljana Suton iz Knjižnica grada Zagreba predstavili su stranice za mlade na mrežnim stranicam Knjižnica grada Zagreba „Google knjižničari za Google tinejdžere“. Tri rada su bila predstavljena iz djelovanja školskih knjižnica. Irena Ragus Šlosar i Theodor de Canziani Jakšić iz Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci govorili su o školskim projektima kao inicijatorima osobnog razvoja učenika i interkulturalnosti kao obliku suživota. Dva osnovnoškolska primjera dale su knjižničarke iz krapinske i zagrebačke škole. Gordana Gregurović, Osnovna škola Augusta Cesarca iz Krapine i Suzana Pracaić, Osnovna škola „Ljudevit Gaj“, također iz Krapine, govorile su o prevenciji vršnjačkog nasilja putem foruma i videokonferencije „Učini nešto!“. Vanja Jurilj iz Osnovne škole „Antun Mihanović“ iz Zagreba izložila je program neformalnog obrazovanja učenika „Zapazi, izrazi, promijeni“.

ZAKLJUČCI

Polazeći od činjenice da mladi imaju pravo na osobni razvoj, sudionici 8. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama Mladi i pravo na osobni razvoj zaključili su:

1. Knjižnice teže promicanju društvene, duhovne i moralne vrijednosti, tjelesnog i duševnog zdravlja, izražavanja vlastitog mišljenja, prava na druženje i okupljanje te su prepoznate kao kvalitetno mjesto za druženje i cjeloživotno učenje mladih.
2. Promjene u globalnom okruženju i pristupanje Europskoj uniji, obvezuje knjižnice da mladima osiguraju pravo na relevantne informacije kako bi postali subjektom donošenja odluka za sebe osobno kao i za druge izgrađujući tako temelje demokratskog društva.
3. Obzirom na uočen porast nasilja prema i među mladima te zanemarivanja u obitelji, knjižnice će posebnu pažnju posvetiti promicanju informacija o nenasilnom rješavanju sukoba, toleranciji i zaštiti od nasilja.
4. Knjižnice, kao mjesta neformalnog učenja, pomagat će školama sustavnim provođenjem programa usmjerenih na pouzdano informiranje mladih o prevenciji, zaštiti i sprečavanju spolno prenosivih bolesti, kao i o svim vrstama ovisnosti.
5. Knjižničarima koji rade s mladima treba osigurati stalno stručno usavršavanje i razvijanje informacijske pismenosti, kako bi mogli ravnopravno komunicirati s mladima i razumjeti njihove potrebe.
6. Tijela javne vlasti dužna su dostatno financirati knjižnice, kako bi one pravodobno osigurale različite vrste kvalitetnih tiskanih i elektroničkih izvora informacija potrebnih mladima za život, učenje i razonodu. Posebna se upozorava na loše stanje u školskim knjižnicama uzrokovano nedovoljnom potporom Ministarstva znanosti, prosvjete i športa.

L. Bučević-Sanvincenti
l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr