 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 64, listopad 2014. :: Iz inozemstva
Aktivizam i kako ga potaknuti: možda ipak ima nešto u priznanjima i nagradama?
Edita Bačić
Pravni fakultet u Splitu, Knjižnica
edita@pravst.hr
Aktivno zagovaranje osnovnih vrijednosti knjižničarske profesije, pružanje podrške razvoju knjižnica i sustavno osnaživanje knjižničarskih društava strateški su IFLA-ini ciljevi već dulji niz godina. S vremena na vrijeme mijenjaju se akcijski planovi i razrađuju prikladne strategije, ali prije svega IFLA provodi svoje ciljeve zalažući se za promociju visokih standarda u pružanju knjižničnih i informacijskih usluga u svim vrstama knjižnica.
Mnogi knjižničari i informacijski stručnjaci diljem svijeta koji ulažu svoje vrijeme, znanje i financijska sredstva pomažu IFLA-i u ostvarivanju spomenutih ciljeva. Strateški plan trenutno pokriva razdoblje 2010 – 2015. Upravni ga odbor preispituje svake dvije godine i donosi nove ključne inicijative, a sve organizacijske jedinice i sva stručna tijela rade na dugoročnom ostvarivanju tog plana. Kako bi se osigurao uspjeh toga posla, svi uključeni odbori i stručna tijela trebaju prije svega razumjeti važnost ključnih inicijativa za postizanje konačnog cilja; potom trebaju određene alate i ljude koji su spremni raditi u interesu svih IFLA-inih članova. U tom smislu IFLA je na svojoj Skupštini u Lyonu organizirala sesiju pod nazivom: Profesionalne aktivnosti – što čini IFLA-ina tijela uspješnima? Sva stručna tijela, sekcije i radne grupe od posebnog interesa morale su poslati po jednog svog predstavnika da sudjeluje u radu ove sesije i s ostalim kolegama razmijeni ideje i iskustva na provođenju različitih IFLA-inih programa. Programi za obavljanje osnovnih djelatnosti dijelom su financijski podržani od strane međunarodnih agencija, donatora i velikih nacionalnih i sveučilišnih knjižnica, ali oko 60 % prihoda potječe od članarina. Iako su IFLA-ini institucionalni članovi uglavnom knjižničarska udruženja i knjižnice, tako veliki pogon udruge čija su profesionalna postignuća od globalnog utjecaja nije lako održavati već 80 godina. Najveći dio svih stručnih aktivnosti obavlja se volonterski širom svijeta.
Ove godine na završnoj IFLA-inoj svečanosti u Lyonu, kao i svake druge godine mnogim zaslužnim članovima, profesionalnim odborima i knjižnicama dodijeljene su različita priznanja, medalje i nagrade:
1. Nacionalni odbor 80-te IFLA-ine skupštine i konferencije u Lyonu (nagradu je primio Bruno Racine, predsjednik Odbora);
2. Rejan Savard, za dugogodišnji predani rad u IFLA-i posebno u smislu aktivizma u stručnim tijelima i zaslugama za širenje francuske kulture;
3. Pascal Sanz, za istaknuti doprinos međunarodnom knjižničarstvu kao zagovaratelj višejezičnosti u smislu otvaranja novih mogućnosti za uključivanje knjižničara na globalnoj razini;
4. Peter J. Lore, za istaknuti doprinos IFLA-i i njegovo djelovanje u Južnoj Africi;
5. Francuska nacionalna knjižnica (Bibliothèque Nationale de France), za poseban doprinos IFLA-i kroz dugogodišnju podršku IFLA-inog Strateškog programa očuvanja i konzervacije (PAC) od 1992 do 2013;
6. Jesus Lau, priznanje za doprinos međunarodnom knjižničarstvu posebno na polju informacijske pismenosti;
7. Alex Byrne, priznanje za njegova liderska postignuća u radu u IFLA-i, osobito na međunarodnom planu u smislu promicanja slobodnog pristupa informacijama;
8. IFLA-ina Sekcija za knjižničarsku teoriju i istraživanje (Library Theory and Research Section) dobila je IFLA-inu komunikacijsku nagradu (Professional Unit Communication Award);
9. Judy Brooker, za IFLA Poster 2014.
|
|
|
|
