12. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji
(Poreč, 26.– 28.11.2008.)

Ovogodišnji, 12. po redu seminar AKM održao se u Poreču od 26. do 28. studenoga. Tema Seminara bili su digitalni repozitoriji, pouzdanost i čuvanje digitalnog sadržaja. Kao i svake godine, okupili su se mnogi knjižničari, muzealci i arhivisti kako bi razgovarali o pojedinačnim i zajedničkim nastojanjima pri očuvanju digitalne hrvatske kulturne baštine. Seminar je otvorio Goran Zlodi (Katedra za muzeologiju Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu) s temom promjena uloge medija u digitalnom okruženju stavivši naglasak na činjenicu da format digitalnog dokumenta nema utjecaja na to kako će podaci biti zapisani na fizičkom mediju. Iz toga je razloga vrlo jednostavno umnažati građu u digitalnom obliku bez utjecaja na izmjenu sadržaja. Damir Hasenay i Maja Krtalić (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku) u svom su izlaganju iznijeli važnost osmišljavanja strategije zaštite pisane baštine koja bi jamčila dugoročno i pouzdano čuvanje informacija, neovisno o mediju na kojem se one nalaze. Zanimljiv primjer pohrane digitalnog sadržaja prikazala je Sofija Klarin (NSK) na projektu Nacionalne i sveučilišne knjižnice o nastojanjima da se digitalni sadržaji sa zastarjelih digitalnih medija (disketa) u fondu NSK prenesu na neki drugi medij, odnosno da se sadržaji zaštite i učine dostupnima pomoću nove tehnologije. Za primjer je uzet sustav Mediapedia koji je razvila Nacionalna knjižnica Australije suočena s istim problemom. Tanja Buzina (NSK) predstavila je rad i istraživanje Međunarodnog konzorcija za dugoročnu zaštitu internetskih sadržaja (IIPC) kojeg je NSK članica i u čijem je istraživanju sudjelovala. Istražen je status arhiviranja weba u ustanovama članicama Konzorcija, stručnost osoblja koje je uključeno u taj posao, svrha i pristup arhiviranju, postojanje kriterija za selekciju prilikom pobiranja, alati za pobiranje, obradu i zaštitu te postojanje zakonske regulative u pojedinoj zemlji. Zoran Svrtan (Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu) govorio je o problemima s kojima se susrećemo u slučaju kvara hardvera te dao primjere kako to spriječiti. Spomenuo je i opasnosti do kojih može doći prilikom nepažljivog spremanja digitalne građe. Također je upozorio da nepostojanje strategije dugoročne zaštite može dovesti do nepredviđenih problema s gubitkom digitalnog sadržaja, uz već poznate probleme pohrane i zaštite digitalnog sadržaja koje donosi razvoj tehnologije. Zanimljivo izlaganje triju autorica Karoline Holub, Inge Rudomino i Sonje Pigac Ljubi (NSK) na temu pouzdanosti Digitalnog web arhiva NSK (DAMP) ukazalo je na postojanje standarda o pouzdanim digitalnim arhivima na koje se u Hrvatskoj ne obraća dostatna pažnja. Detaljnom provjerom DAMP-a prema navedenim kriterijima toga standarda autorice su pokazale da DAMP udovoljava većini kriterija te da je između ostalog pouzdan u pogledu izvornosti, održivosti te da funkcionira u skladu sa zadanim ciljevima. Upozoreno je da su ostala neriješena pitanja dugoročne pohrane i zaštite te nepotpuna dokumentacija postupaka na čemu se planira raditi u budućnosti.

Drugoga dana između mnogih zanimljivih predavanja izdvojila bih izlaganje Gordona Dunsirea (Sveučilište u Strathclydeu, Glasgow), dugogodišnjeg gosta AKM Seminara koji je na vrlo jednostavan način prikazao iznimno kompleksne postavke semantičkog weba. Počevši od prikaza jednostavnog bibliografskog zapisa razgradio ga je na entitete FRBR modela, a potom te elemente stavio u jednostavno strukturirane rečenice RDF formata. Tim je postupkom pokazao mogućnosti novog, suvremenog načina korištenja tradicionalnog zapisa sastavljanjem sadržaja njegovih elemenata u nove zapise koji odgovaraju posebnim potrebama korisnika. Još jedno iznimno zanimljivo predavanje održao je strani predavač Axel Emert (Institut für Museumsforschung - Staatliche Museen zu Berlin, Njemačka) koji je govorio o rječniku muzejskog nazivlja i njegovoj primjeni u mrežnom okruženju. Sličnu temu izložili su Irena Buršić (Arheološki muzej Istre, Pula) i Goran Zlodi (Katedra za muzeologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu) koji su upozorili na probleme prikladnog odabira identifikatora objekata u institucijskim repozitorijima te pravilnog dokumentiranja i pridruživanja metapodataka digitaliziranoj muzejskoj građi na primjeru projekta digitalizacije u Arheološkom muzeju Istre u Puli, posebno upozorivši na problem nadzora nazivlja. Istoga dana predstavljene su i promjene u ISSN i ISBN te ISSN sustavima autorica Breze Šalamon-Cindori, Ivane Marinković Zenić i Jasenke Zajec (NSK).

Od mnogih zanimljivih predavanja posljednjeg dana Seminara izdvojila bih nekoliko. Predavanje autorica Tanje Didak-Prekpalaj i Tamare Horvat (HIDRA, Zagreb) izazvalo je zanimanje sudionika jer je govorilo o prikupljanju i pohrani službene dokumentacije RH u digitalni arhiv HIDRA-e. Autorice su posebno naglasile probleme ne pridržavanja uputa pri izradi digitalnih dokumenata tijela državne uprave zbog čega se ti dokumenti ne pohranjuju. Također, kroz tri predavanja toga dana predstavljen je dio Nacionalnog programa digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe, portal Hrvatska kulturna baština,pod vodstvom Ministarstva kulture RH. Ideja ovoga projekta je da kulturne ustanove pohranjuju svoje digitalne sadržaje na portalu te da na taj način zajednički stvaraju bazu hrvatske kulturne baštine. Na taj bi način portal trebao osigurati pristup i pretraživanje postojećih digitalnih zbirki te onih koje će biti izrađene u okviru Nacionalnog projekta „Hrvatska kulturna baština“. Portal podržava web 2.0 tehnologija koja omogućava interakciju s korisnicima.

Na posterima je predstavljeno šest izlaganja sa zanimljivim temama iz područja obrade, organizacije i digitalizacije pisane baštine.

Nezaobilazni dio Seminara svakako su radionice koje su održane u popodnevnim sesijama: Knjižnična, arhivska i muzejska građa u nedomicilnim ustanovama: status, obrada, pohrana i zaštita; Restauratorsko-konzervatorska dokumentacija; Pouzdani digitalni repozitoriji: kriteriji i popis poslova; Kulturni turizam: nematerijalna baština i znamenite ličnosti: izazovi prezentacije i interpretacije, prostori komunikacije, korisnici, održivost. Svaka je radionica pobudila interes sudionika, bilo zanimljivim pitanjima/problemima, bilo dobrom gastronomskom ponudom ili izvrsnim primjerima iz prakse.

Od navedenih radionica izdvojila bih dvije na kojima sam sudjelovala. Na prvoj radionici raspravljalo se o postupcima obrade i zaštite građe u nedomicilnim ustanovama, npr. na koji način pristupiti obradi knjige koja se drži muzejskim predmetom ili arhivskom dokumentu koji se nalazi u fondu knjižnice. Na drugoj radionici koja se bavila digitalnim repozitorijima Hrvoje Stančić (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i Arian Rajh (Agencija za lijekove i medicinske proizvode, Zagreb) predstavili su projekt digitalizacije dokumentacije Agencije za lijekove i medicinske proizvode u kojem je od najveće važnosti potvrda autentičnosti digitalnog dokumenta. Također, kao primjer pouzdanog repozitorija Boris Bosančić (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku) predstavio je Digitalni repozitorij Odsjeka. Digitalni repozitorij će pohranjivati sve vrste intelektualnog sadržaja koje Odsjek proizvodi svojom svakodnevnom znanstvenom i nastavnom djelatnošću, a u prvoj fazi repozitorij sadrži Zbirku studentskih diplomskih radova. Repozitorij se nalazi na mrežnom mjestu http://oziz.ffos.hr/fez/. Na radionici su predstavljene i nove mrežne stranice Muzeja suvremene umjetnosti. Na novim mrežnim stranicama MSU-a okupljeno je mnoštvo digitalnog sadržaja kojem se može pristupiti. Novi, privlačan dizajn pomno je osmišljen kako bi i preko mrežnih stranica odaslao poruku koju svojim posjetiteljima šalje i fizičko mjesto MSU-a u iščekivanju dovršenja izgradnje nove zgrade. Svatko može pronaći nešto za sebe, bilo na virtualnoj, bilo na fizičkoj adresi Muzeja.

Kao i svake godine, predstavljen je zbornik radova s prošlogodišnjeg AKM-a. Također, na kraju su seminara podnesena izvješća i zaključci radionica te je još jedan Seminar uspješno priveden svome kraju. Otvorena su mnoga pitanja o pouzdanosti ustanove koja čuva i dugoročnoj zaštiti digitalnog sadržaja, kako, na koji način i za koga je sve potrebno čuvati, te je svijetlim primjerima pokazano kako se AKM zajednica kreće u pravome smjeru. Promišlja se o stvaranju, prikupljanju i očuvanju digitalne baštine s gotovo jednakim, ako ne i većim zanimanjem kao što se skrbi za materijalnu baštinu. Nematerijalna baština, bilo da je kulturnog ili nekog drugog značaja, zaista zahtjeva posebnu skrb, bez obzira u kojoj se ustanovi i/ili mjestu nalazi. Upravo je AKM zajednica ta koja tu skrb može i zna osigurati.

D. Gavranović
dgavrano@unizd.hr