Izvještaj sa 7. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja
(Zagreb, 10. prosinca 2007.)

Sedmi okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja Knjižnice i intelektualno vlasništvo održan je u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca 2007. godine u Zagrebu u Muzeju Mimara. Organizatori su bili Hrvatsko knjižničarsko društvo, Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja, Radna grupa za autorsko pravo i Katedra za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Skupu je prisustvovalo 88 sudionika od 94 prijavljena.

Tema 7. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja Knjižnice i intelektualno vlasništvo u fokusu je međunarodne pozornosti, stoga ne čudi zanimanje hrvatske javnosti za tu tematiku. Cilj koji su organizatori postavili organiziranjem ovog okruglog stola bio je pokušati odgovoriti na pitanje kako knjižnice mogu građanima omogućiti slobodan pristup izvorima znanja i obavijesti pazeći pritom da ne povrijede prava intelektualnog vlasništva koja su zajamčena ustavom i zakonskim propisima.

Konstruktivna i poticajna razmjena ideja, iskustava i zakonskih regulativa učinila je ovaj skup vrijednim i značajnim pomakom na polju fenomena javne posudbe i intelektualnog vlasništva. Primjere dobre prakse iz svojih sredina dalo je jedanaest pozvanih izlagača, od toga troje iz inozemstva (iz Nizozemske, Francuske i Slovenije). Po završetku, održano je predstavljanje dvaju zbornika radova s prošlih okruglih stolova i obilježena je 30. godišnjica Katedre za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Skup je popraćen knjižicom sažetaka izlaganja, uz kratki životopis i fotografiju svakog izlagača.

Okrugli stol bio je organiziran u tri skupine koje je povezivala zajednička tema, a nakon svakog bloka vodila se rasprava čije zaključke prilažemo.
Prvi je dio bio posvećen knjižnicama i intelektualnom vlasništvu u Hrvatskoj i europskoj legislativi. Uvod u tu tematiku svojim izlaganjem dala je Aleksandra Horvat (Katedra za bibliotekarstvo, Filozofski fakultet u Zagrebu) govoreći o slobodnom pristupu informacijama i zaštiti intelektualnog vlasništva. Prijenos autorskih djela na nove komunikacijske medije, kao i stvaranje izvornih djela na novim medijima te njihovo okupljanje, primjerice u velikim bazama podataka koje zahtijevaju uređivanje i održavanje, znatno je promijenilo način na koji se dosad održavala ravnoteža među opravdanim zahtjevima nositelja prava intelektualnog vlasništva i korisnika autorskih djela. Velike promjene već su se dogodile u objavljivanju, raspačavanju i korištenju autorskih djela pa je u skladu s njima potrebno i promijeniti zakonske propise. U današnjem se društvu produljuje rok zaštite autorskih djela i proširuje njezin opseg. To bi moglo ozbiljno nauditi knjižnicama i naštetiti njihovoj ulozi javne ustanove koja omogućuje slobodan pristup informacijama. S druge strane, knjižnice moraju i štititi interese nositelja prava i znati uputiti korisnike kako postupiti sa zaštićenim autorskim djelima. Knjižničari stoga trebaju poznavati odgovarajuće zakonske propise kako bi mogli obavljati dvostruku ulogu koju im je zajednica povjerila: štititi nositelje autorskog prava, ali i prava svojih korisnika.

Andrew Cranfield (EBLIDA - European Bureau of Library, Den Haag) govorio je o autorskom pravu i EBLIDA-i i izazovima koji stoje pred nama. Podsjetio je da se pokretanjem Europske digitalne knjižnice (EDK) i inicijative i2010 politički fokus zadržao na knjižnicama i drugim kulturno-baštinskim organizacijama te na pitanju kako te ustanove mogu dati svoje zbirke na korištenje europskim građanima. Autor je dao povijesni pregled posljednjih petnaestak godina rada na usavršavanju zakona o zaštiti autorskih prava te iznošenju trenutnog stanja. Nadalje, autor je komentirao dva izvještaja sastavljena od strane Instituta za informacijsko pravo u Amsterdamu po narudžbi Europske komisije, a koji su objavljeni krajem 2006. i početkom 2007. godine. Oba izvještaja kritiziraju postignuti stupanj usuglašavanja te propituju je li postignuta ravnoteža između nositelja autorskih prava i onog što nazivamo općim dobrom. Andrew Cranfield dao je u zaključku pregled rada EBLIDA-e i pojasnio kako će ona djelovati te utjecati na promjene tijekom nadolazećih godina.

Romana Matanovac (Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Zagreb) govorila je o autorskom pravu u knjižnicama u svjetlu razvoja tehnologija u kojima se javljaju brojna pitanja u području autorskog i srodnih prava. S jedne strane, razvijene tehnologije omogućuju povrede autorskog i srodnih prava koje po svom intenzitetu mogu poprimiti globalne razmjere, a s druge strane, upravo novim načinima korištenja u digitalnom okruženju omogućuju se velike financijske dobiti koju autori žele i ostvariti. U Nacionalnoj strategiji razvoja sustava intelektualnog vlasništva 2005. – 2010. predviđene su mjere za provedbu prava javne posudbe u praksi te će se razmotriti koje je pretpostavke potrebno ispuniti za ispravnu implementaciju te vrste prava na naknadu kroz sustav kolektivnog ostvarivanja.

Drugi dio okruglog stola bio je posvećen digitalnoj građi i intelektualnom vlasništvu. Michele Battisti (ADBS - Udruga informacijskih i dokumentacijskih stručnjaka, Pariz) govorila je o francuskim knjižničarskim udrugama u međunarodnoj političkoj areni upoznajući prisutne sudionike da je primjena Europske direktive za Naknadu za javnu posudbu i izvedbu već stavila francuske knjižničarske udruge u prvi plan. Autorica je govorila o važnosti nove uloge knjižničarskih udruga u Francuskoj jer su zauzele vlastiti stav u raspravi o primjeni Europske direktive za zaštitu autorskih prava te na koji su način uspjeli uvrstiti neke iznimke u novi francuski Zakon o zaštiti autorskih prava.

Danijela Živković (Filozofski fakultet, Zagreb) dala je opširan pregled o digitalizaciji i intelektualnom vlasništvu do danas kroz jedan povijesni presjek od ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća preko Lundskih načela (2001) i Parmske povelje (2003) kojoj je jedan od ciljeva zaštita intelektualnog vlasništva i privatnosti. Posebno je naglasila „Rezoluciju Europskog parlamenta od 27. rujna 2007. o i2010: prema Europskoj digitalnoj knjižnici“ naglašavajući da „Europska digitalna knjižnica treba omogućiti pristup i zaštićenim djelima i poštivati nacionalne zakone o autorskom pravu, međunarodne ugovore i propise Europske unije i razvijati modele poslovanja za potrebe njihove digitalizacije“.

Jadranka Stojanovski (Institut Ruđer Bošković, Zagreb) dala je opsežan prikaz licencnih ugovora s dobavljačima i izdavačima, što nam propisuju i koliko smo „slobodni“. Autorica je govorila o iskustvima dobre prakse i svakogodišnjim pretplatama za svakog pojedinačnog izdavača ili agregatora, o iscrpljujućim pregovorima s izdavačima i o velikim prednostima koje je moguće ostvariti kroz sudjelovanje u međunarodnim inicijativama (npr. eIFL), koje osiguravaju jače pozicije prilikom pregovaranja.

Sanja Frajtag (Hrvatska knjižnica za slijepe, Zagreb) govorila je o pristupu informacijama za slijepe. Dajući povijesni pregled razvoja Hrvatske knjižnice za slijepe, upoznala nas je s fondom i početkom realizacije projekta digitalnog snimanja od 1988. godine. Pitanje autorskog prava u izdavaštvu za slijepe u svijetu je/nije riješeno na zadovoljavajući način, a u Hrvatskoj se to rješava na nekoliko načina: u dogovoru s nakladnikom, izdavačem ili autorom, traženjem suglasnosti za prijepis odnosno snimanje, navođenjem Zakona o autorskom pravu, čl. 84, koji govori o korištenju autorskih djela za potrebe osoba s invaliditetom.

Treći dio okruglog stola bio je posvećen naknadi za javnu posudbu i izvedbu u knjižnicama. Sanja Pavlaković (Knjižnice grada Zagreba) govorila je o pravu na naknadu za javnu posudbu i praksi europskih zemalja i Hrvatske navodeći da je 19.11.1992. godine Vijeće ministara prihvatilo Direktivu 92/100/EEC koja se odnosi na prava iznajmljivanja i posudbe te ostala prava u vezi s autorskim pravima i intelektualnim vlasništvom. Autorica je obrazlagala pojedine važne članke iz Direktive naglašavajući raznolikosti u nacionalnim zakonodavnim aktima.

Branko Goropevšek (Gradska knjižnica Celje) govorio je o pravu javne posudbe u Sloveniji. Ministarstvo kulture Republike Slovenije 2004. godine prihvatilo je pravilnik o naknadi za javnu posudbu kojim se pokušalo urediti utvrđivanje i način diobe sredstava iz naknade.

Jelena Mesić-Turšić (Hrvatsko društvo skladatelja, ZAMP, Zagreb) govorila je o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava dajući komparativni prikaz zakonodavne regulative u Republici Hrvatskoj i državama EU-a. Naglašavajući sličnosti i razlike, dodatno je pojašnjavala djelovanja krovnih međunarodnih organizacija koje nastoje uskladiti ostvarivanje predmetnog sustava u različitim zemljama. Posebice se osvrnula na one segmente kolektivnog ostvarivanja prava koji se u svakoj praktičnoj provedbi, na ovaj ili onaj način, odnose na sustav knjižnica (javna posudba knjiga, CD-a i DVD-a, fotokopiranje knjiga, notnih zapisa).

Sanja Vukasović-Rogač (Knjižnice grada Zagreba) govorila je o temeljnim zadaćama knjižnice (prikupljanje, obrada, čuvanje, davanje na korištenje) i o autorima, umjetnicima izvođačima kao i proizvođačima fonograma i videograma koji su suočeni s piratskom industrijom i njihovim nastojanjem da se zaštite putem udruga za zaštitu autorskih muzičkih i srodnih prava. Međusobna prava i obveze knjižnice i nakladnici definiraju ugovorom, a upravo o iskustvima Knjižnica grada Zagreba govorila je autorica.