-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 39, travanj 2008. :: Skupovi i predavanja u zemlji


Izvještaj sa 7. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja
(Zagreb, 10. prosinca 2007.)

Sedmi okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja Knjižnice i intelektualno vlasništvo održan je u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca 2007. godine u Zagrebu u Muzeju Mimara. Organizatori su bili Hrvatsko knjižničarsko društvo, Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja, Radna grupa za autorsko pravo i Katedra za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Skupu je prisustvovalo 88 sudionika od 94 prijavljena.

Tema 7. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja Knjižnice i intelektualno vlasništvo u fokusu je međunarodne pozornosti, stoga ne čudi zanimanje hrvatske javnosti za tu tematiku. Cilj koji su organizatori postavili organiziranjem ovog okruglog stola bio je pokušati odgovoriti na pitanje kako knjižnice mogu građanima omogućiti slobodan pristup izvorima znanja i obavijesti pazeći pritom da ne povrijede prava intelektualnog vlasništva koja su zajamčena ustavom i zakonskim propisima.

Konstruktivna i poticajna razmjena ideja, iskustava i zakonskih regulativa učinila je ovaj skup vrijednim i značajnim pomakom na polju fenomena javne posudbe i intelektualnog vlasništva. Primjere dobre prakse iz svojih sredina dalo je jedanaest pozvanih izlagača, od toga troje iz inozemstva (iz Nizozemske, Francuske i Slovenije). Po završetku, održano je predstavljanje dvaju zbornika radova s prošlih okruglih stolova i obilježena je 30. godišnjica Katedre za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Skup je popraćen knjižicom sažetaka izlaganja, uz kratki životopis i fotografiju svakog izlagača.

Okrugli stol bio je organiziran u tri skupine koje je povezivala zajednička tema, a nakon svakog bloka vodila se rasprava čije zaključke prilažemo.
Prvi je dio bio posvećen knjižnicama i intelektualnom vlasništvu u Hrvatskoj i europskoj legislativi. Uvod u tu tematiku svojim izlaganjem dala je Aleksandra Horvat (Katedra za bibliotekarstvo, Filozofski fakultet u Zagrebu) govoreći o slobodnom pristupu informacijama i zaštiti intelektualnog vlasništva. Prijenos autorskih djela na nove komunikacijske medije, kao i stvaranje izvornih djela na novim medijima te njihovo okupljanje, primjerice u velikim bazama podataka koje zahtijevaju uređivanje i održavanje, znatno je promijenilo način na koji se dosad održavala ravnoteža među opravdanim zahtjevima nositelja prava intelektualnog vlasništva i korisnika autorskih djela. Velike promjene već su se dogodile u objavljivanju, raspačavanju i korištenju autorskih djela pa je u skladu s njima potrebno i promijeniti zakonske propise. U današnjem se društvu produljuje rok zaštite autorskih djela i proširuje njezin opseg. To bi moglo ozbiljno nauditi knjižnicama i naštetiti njihovoj ulozi javne ustanove koja omogućuje slobodan pristup informacijama. S druge strane, knjižnice moraju i štititi interese nositelja prava i znati uputiti korisnike kako postupiti sa zaštićenim autorskim djelima. Knjižničari stoga trebaju poznavati odgovarajuće zakonske propise kako bi mogli obavljati dvostruku ulogu koju im je zajednica povjerila: štititi nositelje autorskog prava, ali i prava svojih korisnika.

Andrew Cranfield (EBLIDA - European Bureau of Library, Den Haag) govorio je o autorskom pravu i EBLIDA-i i izazovima koji stoje pred nama. Podsjetio je da se pokretanjem Europske digitalne knjižnice (EDK) i inicijative i2010 politički fokus zadržao na knjižnicama i drugim kulturno-baštinskim organizacijama te na pitanju kako te ustanove mogu dati svoje zbirke na korištenje europskim građanima. Autor je dao povijesni pregled posljednjih petnaestak godina rada na usavršavanju zakona o zaštiti autorskih prava te iznošenju trenutnog stanja. Nadalje, autor je komentirao dva izvještaja sastavljena od strane Instituta za informacijsko pravo u Amsterdamu po narudžbi Europske komisije, a koji su objavljeni krajem 2006. i početkom 2007. godine. Oba izvještaja kritiziraju postignuti stupanj usuglašavanja te propituju je li postignuta ravnoteža između nositelja autorskih prava i onog što nazivamo općim dobrom. Andrew Cranfield dao je u zaključku pregled rada EBLIDA-e i pojasnio kako će ona djelovati te utjecati na promjene tijekom nadolazećih godina.

Romana Matanovac (Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Zagreb) govorila je o autorskom pravu u knjižnicama u svjetlu razvoja tehnologija u kojima se javljaju brojna pitanja u području autorskog i srodnih prava. S jedne strane, razvijene tehnologije omogućuju povrede autorskog i srodnih prava koje po svom intenzitetu mogu poprimiti globalne razmjere, a s druge strane, upravo novim načinima korištenja u digitalnom okruženju omogućuju se velike financijske dobiti koju autori žele i ostvariti. U Nacionalnoj strategiji razvoja sustava intelektualnog vlasništva 2005. – 2010. predviđene su mjere za provedbu prava javne posudbe u praksi te će se razmotriti koje je pretpostavke potrebno ispuniti za ispravnu implementaciju te vrste prava na naknadu kroz sustav kolektivnog ostvarivanja.

Drugi dio okruglog stola bio je posvećen digitalnoj građi i intelektualnom vlasništvu. Michele Battisti (ADBS - Udruga informacijskih i dokumentacijskih stručnjaka, Pariz) govorila je o francuskim knjižničarskim udrugama u međunarodnoj političkoj areni upoznajući prisutne sudionike da je primjena Europske direktive za Naknadu za javnu posudbu i izvedbu već stavila francuske knjižničarske udruge u prvi plan. Autorica je govorila o važnosti nove uloge knjižničarskih udruga u Francuskoj jer su zauzele vlastiti stav u raspravi o primjeni Europske direktive za zaštitu autorskih prava te na koji su način uspjeli uvrstiti neke iznimke u novi francuski Zakon o zaštiti autorskih prava.

Danijela Živković (Filozofski fakultet, Zagreb) dala je opširan pregled o digitalizaciji i intelektualnom vlasništvu do danas kroz jedan povijesni presjek od ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća preko Lundskih načela (2001) i Parmske povelje (2003) kojoj je jedan od ciljeva zaštita intelektualnog vlasništva i privatnosti. Posebno je naglasila „Rezoluciju Europskog parlamenta od 27. rujna 2007. o i2010: prema Europskoj digitalnoj knjižnici“ naglašavajući da „Europska digitalna knjižnica treba omogućiti pristup i zaštićenim djelima i poštivati nacionalne zakone o autorskom pravu, međunarodne ugovore i propise Europske unije i razvijati modele poslovanja za potrebe njihove digitalizacije“.

Jadranka Stojanovski (Institut Ruđer Bošković, Zagreb) dala je opsežan prikaz licencnih ugovora s dobavljačima i izdavačima, što nam propisuju i koliko smo „slobodni“. Autorica je govorila o iskustvima dobre prakse i svakogodišnjim pretplatama za svakog pojedinačnog izdavača ili agregatora, o iscrpljujućim pregovorima s izdavačima i o velikim prednostima koje je moguće ostvariti kroz sudjelovanje u međunarodnim inicijativama (npr. eIFL), koje osiguravaju jače pozicije prilikom pregovaranja.

Sanja Frajtag (Hrvatska knjižnica za slijepe, Zagreb) govorila je o pristupu informacijama za slijepe. Dajući povijesni pregled razvoja Hrvatske knjižnice za slijepe, upoznala nas je s fondom i početkom realizacije projekta digitalnog snimanja od 1988. godine. Pitanje autorskog prava u izdavaštvu za slijepe u svijetu je/nije riješeno na zadovoljavajući način, a u Hrvatskoj se to rješava na nekoliko načina: u dogovoru s nakladnikom, izdavačem ili autorom, traženjem suglasnosti za prijepis odnosno snimanje, navođenjem Zakona o autorskom pravu, čl. 84, koji govori o korištenju autorskih djela za potrebe osoba s invaliditetom.

Treći dio okruglog stola bio je posvećen naknadi za javnu posudbu i izvedbu u knjižnicama. Sanja Pavlaković (Knjižnice grada Zagreba) govorila je o pravu na naknadu za javnu posudbu i praksi europskih zemalja i Hrvatske navodeći da je 19.11.1992. godine Vijeće ministara prihvatilo Direktivu 92/100/EEC koja se odnosi na prava iznajmljivanja i posudbe te ostala prava u vezi s autorskim pravima i intelektualnim vlasništvom. Autorica je obrazlagala pojedine važne članke iz Direktive naglašavajući raznolikosti u nacionalnim zakonodavnim aktima.

Branko Goropevšek (Gradska knjižnica Celje) govorio je o pravu javne posudbe u Sloveniji. Ministarstvo kulture Republike Slovenije 2004. godine prihvatilo je pravilnik o naknadi za javnu posudbu kojim se pokušalo urediti utvrđivanje i način diobe sredstava iz naknade.

Jelena Mesić-Turšić (Hrvatsko društvo skladatelja, ZAMP, Zagreb) govorila je o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava dajući komparativni prikaz zakonodavne regulative u Republici Hrvatskoj i državama EU-a. Naglašavajući sličnosti i razlike, dodatno je pojašnjavala djelovanja krovnih međunarodnih organizacija koje nastoje uskladiti ostvarivanje predmetnog sustava u različitim zemljama. Posebice se osvrnula na one segmente kolektivnog ostvarivanja prava koji se u svakoj praktičnoj provedbi, na ovaj ili onaj način, odnose na sustav knjižnica (javna posudba knjiga, CD-a i DVD-a, fotokopiranje knjiga, notnih zapisa).

Sanja Vukasović-Rogač (Knjižnice grada Zagreba) govorila je o temeljnim zadaćama knjižnice (prikupljanje, obrada, čuvanje, davanje na korištenje) i o autorima, umjetnicima izvođačima kao i proizvođačima fonograma i videograma koji su suočeni s piratskom industrijom i njihovim nastojanjem da se zaštite putem udruga za zaštitu autorskih muzičkih i srodnih prava. Međusobna prava i obveze knjižnice i nakladnici definiraju ugovorom, a upravo o iskustvima Knjižnica grada Zagreba govorila je autorica.


ZAKLJUČCI

1. Mišljenje o primjeni autorskog prava u knjižnicama. Hrvatsko knjižničarsko društvo trebalo bi na temelju zaključaka svojih stručnih komisija i radnih grupa i na temelju razgovora s predstavnicima relevantnih udruga i organizacija uobličiti mišljenje o pojedinim pitanjima vezanim uz primjenu autorskog prava u knjižnicama i objaviti ih kao mišljenje (position paper) čija je svrha pomoći knjižničarima u svakodnevnom radu.

2. Naknada za javnu posudbu. Hrvatsko knjižničarsko društvo bi na temelju mišljenja svoje Radne grupe za autorsko pravo proširene s odgovarajućim članovima drugih stručnih komisija trebalo sudjelovati u pripremi prijedloga načina uvođenja naknade za javnu posudbu kao savjetodavno tijelo Hrvatskom knjižničnom vijeću, Ministarstvu kulture i DZIV-u.

3. Pregovaranje s organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava. Preporučuje se knjižnicama da ne pregovaraju s organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava pojedinačno, već da se u što većem broju udruže. Poželjno je da pritom koriste iskustva pojedinih knjižnica koje su već ranije sklopile ugovore. HKD bi trebao predložiti model ugovora s tim organizacijama prihvatljiv za knjižnice.

4. Elektroničke baze. Narodne knjižnice trebale bi moći koristiti elektroničke baze podataka relevantne za njihove korisnike. S tim u vezi treba predložiti Hrvatskom knjižničnom vijeću da potakne Ministarstvo kulture na dogovor s Centrom za online baze podataka o uključenju narodnih knjižnica u CARNet, što bi omogućilo pristup bazama.

5. Sudjelovanje knjižničara u licenciranju.Trebalo bi proširiti krug knjižničara koji sudjeluju u potpisivanju licenci za korištenje baza i učiniti postupak licenciranja transparentnim.

6. Umnožavanje za potrebe digitalizacije.U suradnji s DZIV-om trebalo bi potaknuti promjenu čl. 84 Zakona o autorskom i srodnim pravima u smislu promjene odredbe o najvećem dopuštenom broju primjeraka koji knjižnice smiju umnožiti iz svojega fonda (iz tehničkih razloga) te dopune koja omogućuje pristup digitaliziranoj građi "on site". U tom smislu treba surađivati s članovima tima koji je izradio Nacionalni program digitalizacije.


L. Bučević-Sanvincenti
l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-