Mjesto održavanja: Gradska knjižnica Marka Marulića Split, multimedijalna dvorana Središnje knjižnice, Ulica slobode 2, Split

Vrijeme održavanja: ponedjeljak, 16. prosinca 2019.

Organizator: Odjel za odrasle, Gradska knjižnica Marka Marulića Split

Rok za prijavu nazočnosti bez izlaganja je do 13. prosinca 2019. godine putem obrasca.

Program skupa.

Financijska potpora: Ministarstvo kulture RH

Programsko-organizacijski odbor: Katarina Krolo Žužul (predsjednica), Milena Bašić, Ana Mršić Marasović, Nikolina Kusić, Maja Stazić, Maruška Nardelli

Osoba za kontakt: Ana Mršić Marasović, tel. 021/685-029, e-mail: amrsic@gkmm.hr

Način rada

Pozvana izlaganja i prijavljena izlaganja.

Sudjelovanje na skupu oslobođeno je plaćanja kotizacije.

Registrirani sudionici dobivaju materijale i potvrde o sudjelovanju.

Tema skupa:

S obziromna sve brži razvoj informacijskog okruženja, knjižnice, osobito narodne, moraju ići u korak s vremenom i pratiti tehnološke, društvene i kulturološke promjene koje se zbivaju u društvu. Virtualna stvarnost, robotika, umjetna inteligencija, digitalna znanja, 3D printanje... više nisu nove teme u knjižničarskom diskursu. Događanja i tendencije uzrokovane navedenim promjenama su raznovrsne, kompleksne, ponekad i proturječne tradicionalnim knjižničnim uslugama i vrijednostima. Zahtjevi koji se stavljaju pred knjižnice su sve veći, zadaće sve izazovnije i opsežnije. U uvjetima okruženja koje se ubrzano mijenja, knjižnice moraju razvijati nove strategije, a da se pri tome ne odreknu onoga što je uvijek sačinjavalo srž njihove djelatnosti (izgradnja knjižničnih fondova, čuvanje kulturnog naslijeđa). U tom kontekstu, potrebne su nam nove usluge i nove ideje koje će uravnotežiti potrebe pojedinca i društva u cjelini.

S idejom transformacije knjižničnih usluga, pojmovi kreativnost i inovativnost se nameću kao condicio sine qua non za knjižnice i za zajednice u kojima djeluju. Knjižničari trebaju izaći iz svojih okvira što zahtijeva nove perspektive, alate i pristupe. Iskorištavanje kreativnog potencijala, kako u pojedinačnom tako i u timskom radu knjižničnih djelatnika, nužno je za razvoj knjižničnih usluga. Aktualni trendovi zahtijevaju fleksibilne organizacijske i upravljačke promjene. Često se stječe dojam da je većina inovacija u hrvatskim knjižnicama potaknuta inovacijama i promjenama u području tehnologije koje se događaju izvan knjižnice, odnosno da promjene ustvari dolaze izvana, a ne iznutra. Sve navedeno uključuje potrebu mijenjanja određenih vrijednosti, uvjerenja i načela, tj. javlja se potreba za promjenom postojeće organizacijske kulture.

Organizacijska kultura knjižnica relativno je neistražen koncept u hrvatskom knjižničarstvu. Knjižnice nisu uvijek svjesne svoje organizacijske kulture te zakonitosti kojima se vode, što je neophodno kako bi se mogle odgovarajuće ponašati i planirati poslovanje. Kako bi organizacija bila inovativna i uspješna, potrebno je stvoriti kreativnu klimu, a kreativna se klima stvara kroz organizacijsku kulturu.

Jedna od mogućnosti koje se otvaraju knjižnicama za rješavanje problema i poticanja inovacija jest i design thinking (dizajn razmišljanje). Mogućnosti tog koncepta su u hrvatskom knjižničarstvu još relativno nepoznate. Dizajn razmišljanje se smatra nužnom vještinom suvremenih menadžera za poticanje inovacija i kreativnosti u organizacijama, kao i za rješavanje zakučastih problema. Knjižnicama može poslužiti kao jedan od strateških alata za rješavanje otvorenih pitanja.

Stručni skup je namijenjen unaprijeđenju znanja i kompetencija knjižničarske zajednice kao i drugih stručnjaka iz područja kulture u svrhu pružanja što kvalitetnije usluge krajnjem korisniku. Zaključci i ishodi ovog stručnog skupa mogu motivirati ravnatelje i voditelje knjižnica za izazove upravljanja u knjižnicama, a stručne knjižničarske djelatnike (bez obzira na tip knjižnice iz koje dolaze) potaknuti da svoje spoznaje pretvore u usluge koje će unaprijediti život zajednice.

Program je sastavljen od pozvanih i prijavljenih izlaganja, razmjene dobre prakse i rasprave.

Ciljevi stručnog skupa:

• pružiti pregled inovativnih principa, dizajn procesa i alata koji se mogu koristiti u knjižničarstvu

• razmjena znanja, iskustava i ideja

• prikaz različitih načina na koje knjižnice mogu doprinijeti poboljšanju ili stvaranju mreže društvenih odnosa u zajednici

• doprinijeti u razumijevanju temeljnih načela potrebnih za donošenje promišljenih i utemeljenih odluka u kreiranju organizacijske inovativne kulture

• iznijeti primjere inovativnih programa i projekata knjižnica koji su nastali kao rezultat promišljanja doprinosa knjižnice u rješavanju društvenih problema i zalaganja da se unaprijedi kvaliteta života u zajednici

• približiti koncept organizacijske kulture knjižničarskoj zajednici

• dati uvid u nove teme koje ulaze u knjižničarski diskurs