9. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama: Knjižnica kao javni prostor
Mjesto održavanja: Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Starčevićev trg 4, 10.12.2009 -
Organizator: Hrvatsko knjižničarsko društvo i Katedra za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
Program
Knjižnica kao javni prostor tema je 9. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama koji organiziraju Hrvatsko knjižničarsko društvo i Katedra za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Kao i svake godine, Okrugli će se stol održati 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava. U sredini koju karakterizira rastuća globalizacija i snažan utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije, brojne su i radikalne promjene u radu ne samo proizvodnog i trgovačkog sektora, već i društvenih ustanova, što znači i knjižnica. Knjižnice su prihvatile tehnološke promjene, uspostavile nove službe i usluge koje im tehnologija omogućuje, ali još nisu redefinirale svoju ulogu u društvu. Često se na knjižnice gleda kao na tvrtke, istina neprofitne pa im se predlaže da preuzmu metode i postupke prenesene iz poslovnog svijeta: 'benchmarking', 'outsourcing', marketing i uvođenje marketinških metoda, mjerenje kvalitete, traženje sponzora i donatora, prijavljivanje na projekte kako bi se mogla kupiti oprema, prenošenje svojih zbirki na digitalni medij, stvaranje konzorcija, uvođenje naknade za javnu posudbu, sve su to novi poslovi, koje knjižnice bespogovorno prihvaćaju. Ipak, potrebno je utvrditi kako su ti novi poslovi vezani uz izvorne zadaće knjižnica da odabirom, nabavom i obradom građe omoguće svim građanima stjecanje znanja i pristup izvornim i vjerodostojnim dokumentima pod jednakim uvjetima, kao i da organiziranjem odgovarajućih programa i aktivnosti u svojem prostoru omoguće jednakost u pristupu različitim skupinama korisnika. i participaciju građana u društvu na temelju dobrih i pouzdanih informacija. Može li se i treba li se knjižnica vratiti svojim izvornim zadaćama i redefinirati kao jedan od rijetkih preostalih javnih prostora izvan poslovnog sektora, prostor otvoren svima, namjerno financiran iz poreza građana, kako bi mogao ispuniti obrazovnu, kulturnu i informacijsku ulogu za građane? Kako najbolje knjižnica može pomoći u razvijanju znanja, vještina i sposobnosti pojedinca da sudjeluje u demokraciji, da stvara vlastito mišljenje, da ga artikulirano iznosi i da aktivno sudjeluje u zajednici? Knjižnice svoje usluge temelje na profesionalnoj prosudbi, zastupajući opće dobro svakog pojedinca. Jesu li knjižnice spremne za Web 2.0 i Web 3.0 koji mijenjaju virtualni javni prostor knjižnice kako smo ga do sada shvaćali? Redefinira li poziciju knjižničara koncept zajedničkog korištenja ili pružanja informacija kroz socijalne mreže, blogove, wiki? To su pitanja o kojima bismo željeli razgovarati na ovogodišnjem okruglom stolu.
Formular za prijavu
|