Radionica će se uz potporu Ministarstva kulture održati 9 studenoga 2012. od 11.00─14.30 sati u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. Radionicu za predstavnike lokalne uprave i samouprave, akademske zajednice te kulturnih, znanstvenih i drugih ustanova Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije organizira Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s matičnim službama spomenutih županija i Gradskom knjižnicom Marka Marulića u Splitu.

Radionica Partnerstvo u uspostavi knjižnica i knjižničnih usluga
Gradska knjižnica Marka Marulića, Ulica slobode 2, Split
9. studenoga 2012., od 11.00 do 14.30

Program

11.00-11.15 Pozdravne riječi

I. Knjižnice – stanje, potrebe i strategija razvoja

11.15-11.30
Kampanja Hrvatskoga knjižničarskog društva Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu / Alemka Belan-Simić, Hrvatsko knjižničarsko društvo

11.30 -11.45
Uloga NSK-a u izgradnji hrvatskog knjižničnog sustava / Dunja Seiter-Šverko, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

11.45 -12.00
Važnost partnerstva u uspostavi knjižnica / Edita Bačić, Hrvatsko knjižničarsko društvo

12.00 -12.15 Rasprava

12.15-12.30 Pauza za kavu

II. Modeli partnerstva u uspostavi i suradnja u cilju strateškog razvoja knjižnica

12.30-13.15 Splitsko-dalmatinska županija

Mreža narodnih i školskih knjižnica / Vesna Mihanović, Gradska knjižnica Marka Marulića, Split

Partnerstva Gradske knjižnice Marka Marulića, Split / Elli Pecotić, Gradska knjižnica Marka Marulića, Split

Stanje knjižnica u djelokrugu matične službe Sveučilišne knjižnice u Splitu / Dubravka Dujmović, Sveučilišna knjižnica u Splitu

13.15-13.45 Šibensko-kninska županija

Mreža narodnih i školskih knjižnica / Melinda Grubišić Reiter, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić Šibenik

Znanstvena uloga Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik / Viliam Lakić, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić Šibenik

13.45 -14.30 Rasprava i zaključci, osvježenje

Izvještaj i zaključci 4. radionice Partnerstvo u uspostavi knjižnica i knjižničnih usluga

Na radionici je uz dvadeset knjižničara iz narodnih, specijalnih, visokoškolskih, školskih i sveučilišnih knjižnica triju županija, sudjelovao i pročelnik za društvene djelatnosti Općine Postira Tonči Sanader te viša savjetnica za stručne suradnike školske knjižničare iz splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje Ana Krželj. Predstavnici nadležnih ministarstava nisu se odazvali pozivu na radionicu, iako je bio predviđeno vrijeme za njihova izlaganja.
Kroz izlaganja stručnjaka iz knjižničarske struke dan je prikaz stanja i potreba narodnih i visokoškolskih knjižnica te je upozoreno na važnost partnerstva i suradnje u razvoju hrvatskog knjižničarstva kao i na nužnost uspostave bliže suradnje između Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u cilju strateškog i održivog razvoja svih vrsta knjižnica.
Na radionici je predstavljen prijedlog Strategije razvoja Nacionalne i sveučilišne knjižnice čiji su opći ciljevi dostupnost cjelovite, zaštićene i obrađene knjižnične zbirke u svim materijalnim i digitalnim pojavnostima te jačanje partnerstva u informacijskom okruženju. Jačanje partnerstva ima nekoliko posebnih ciljeva poput potpore razvoju hrvatskih knjižnica i knjižničarstva, koji će se ostvarivati kroz potporu razvoju informatizacije poslovanja, potporu razvoju nacionalne digitalne knjižnice i razvoj nacionalnog programa stalnoga stručnog usavršavanja knjižničara , te potpore razvoju obrazovne i znanstvene zajednice.
Voditeljica matične službe Sveučilišne knjižnice u Splitu, u čijem su djelokrugu visokoškolske knjižnice Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Dubrovniku, Veleučilišta u Šibeniku i Kninu te specijalne knjižnice Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, istaknula je važnost konstituiranja Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica 4. srpnja 2011. godine, čime je konačno pokrenuta matična djelatnost na nacionalnom nivou za sve visokoškolske i specijalne knjižnice. U skladu s motom radionice budući sveučilišni knjižnično-informacijski sustav očitala je mogućim bude li uspostavljen na partnerskim odnosima.

Voditeljica matične službe za narodne i školske knjižnice Splitsko-dalmatinske županije istaknula je da bi u cilju osiguranja knjižnične usluge za sve stanovnike županije trebalo osnovati još 9 samostalnih općinskih narodnih knjižnica, 6 ogranaka u sastavu druge knjižnice i nabaviti jedan bibliobus te ponovo pokrenuti bibliobusnu službu koja je nekad postojala i kojom bi se pokrilo 13 općina i 96 naselja.

Ravnatelj Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ ukratko se osvrnuo na djelovanje knjižnice koja je matična za narodne i školske knjižnice, ali koja, kao jedina veća i prema svojim zbirkama ne samo narodna, nego i općeznanstvena knjižnica na području Šibensko-kninske županije, značajno doprinosi otkrivanju i vrednovanju baštinskih zbirki koje imaju svojstvo kulturnog dobra na području županije.

Na temelju svega izrečenog doneseni su sljedeći zaključci:

1. U cilju donošenja različitih stručnih standarda, posebno Standarda za visokoškolske knjižnice čiji prijedlog već dugo čeka na usvajanje od strane Ministarstva znanosti, kao i strategija razvoja knjižnica u Hrvatskoj, neophodno je uspostaviti bolju komunikacija između Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te prići izradi novog Zakona o knjižnicama.
2. Nacionalna i sveučilišna knjižnica će kroz koordinaciju stručnih vijeća sveučilišnih i županijskih matičnih knjižnica strateški pomagati razvoj visokoškolskih, specijalnih, narodnih i školskih knjižnica. Uspostavom konzorcijalne nabave elektroničkih izvora informacija na nacionalnoj razini, doprinijet će usklađenoj izgradnja zbirki i osigurati dostupnost potrebnih baza podataka. Izgradnjom sustava nadzora i skrbi za pisanu baštinu u hrvatskim knjižnicama pružati će pomoć pri ostvarenju pravne zaštite baštinskih zbirki koje imaju svojstvo kulturnog dobra te pružati pomoć pri zaštiti i dostupu kako analognoj tako i digitalnoj građi.
3. Županijske matične službe će uz pomoć Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Ministarstva kulture poticati otvaranje knjižnica u većim općinama, kao i novih ogranaka knjižnica, kako bi se sve građane ravnopravno uključilo u društvo znanja.
4. Budući je pokretna knjižnica/bibliobus najracionalniji način osiguranja knjižnične usluge za stanovnike raspršenih, manjih naselja, potrebno je započeti dogovore o zajedničkom sufinanciranje nabave i opreme županijskih bibliobusa između Ministarstva kulture, odjela za kulturu navedenih županija, matičnih županijskih knjižnica i općina koje nemaju stacionarnu knjižnicu.