<< natrag
Dokumenti i linkovi
Kratki pregled rada Komisije za zaštitu knjižnične građe od 1997. do 2004. godine
Kratki pregled rada Komisije za zaštitu knjižnične građe od 1997. do 2004. godine Prema dostupnim podacima Komisija za zaštitu knjižnične građe djeluje od 1997. godine, a prvi sastanak održan je 20. 05 1997. u sastavu: 1.Maja Lalić, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb 2.Jablanka Sršen, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb 3.Ljiljana Ernečić, Knjižnica i čitaonica Fran Galović, Koprivnica 4.Tatjana Mušnjak, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 5.Irena Medić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb Već u prosincu iste godine dolazi do izmjene u sastavu Komisije, kad umjesto Ljiljane Ernečić članicom postaje Božica Anić (Stručna knjižnica Muzeja grada Koprivnice, Koprivnica). Tatjana Mušnjak već nakon nekoliko sjednica napušta Komisiju. Komisija se tokom godine bavila pitanjima preventivne zaštite knjižnične građe, te je organizirala prezentaciju zaštitnih folija firme NESCHEN iz Njemačke, kako bi se što detaljnije upoznala s novim zaštitnim materijalima i o tome odaslala vrlo korisne stručne informacije Matičnim službama HKD-a. U prosincu iste godine Komisija je dobila zadatak prema zaključcima Stručnog odbora o hitnoj izradi Pravilnika u vezi sa zaštitom knjižnične građe koji se temelje na Zakonu o knjižnicama (NN br. 105 od 09. listopada 1997. ). Izrada nacrta Prijedloga pravilnika o zaštiti knjižnične građe bio je izuzetno zahtjevan posao budući da takav pravilnik nikada nije postojao , pa se kao osnovno polazište koristio IFLA-in dokument pod nazivom “Temeljna pravila za skrb i rukovanje knjižničnom građom”, koja su izdana 1998.godine, a korištena su i ostala izdanja iz IFLA-PAC programa. Rad na ovom pravilniku uključivao je i prikupljanje stručnih mišljenja kolega iz mnogih knjižnica te pripremu za raspravu o nacrtu Prijedloga pravilnika o zaštiti knjižnične građe na 32.skupštini HKD-a održane u rujnu 2000. godine. U travnju 2001. godine Komisija je nacrt Prijedloga pravilnika predala na razmatranje Hrvatskom knjižničnom vijeću uz prethodnu konzultaciju s Pravnom službom Ministarstva kulture. Na sjednici Hrvatskog knjižničnog vijeća u lipnju 2001. nacrt pravilnika je prihvaćen uz manje dopune, ali još do danas nije donesen. Komisija je istovremeno radila na izradi nacrta Prijedloga pravilnika o reviziji i otpisu knjižnične građe, gdje su se također javljale veće poteškoće pri usklađivanju već postojećeg Pravilnika o reviziji i otpisi knjižnične građe s novim Zakonom o knjižnicama(NN 105/ 97.). Stoga je Komisija organizirala održavanje javne rasprave, gdje su se razmotrili najvažniji problemi vezani na postupak provođenja revizije knjižnih fondova kao i načina postupanja s otpisanom građom. No zbog nekih manjkavosti Zakona o knjižnicama bilo je nemoguće izraditi sasvim koncizan Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe, pa se pokazala potreba izrade Uputa za primjenu istog pravilnika. Komisija je nacrt Prijedloga pravilnika o reviziji i otpisu knjižnične građe predala na razmatranje HKV-u u prosincu 2000, a na sjednici HKV-a u veljači 2001. prijedlog Komisije je prihvaćen. Po završetku rada na izradi oba Pravilnika Komisija je koncem 2002. godine započela s radom na vrlo zahtjevnom Projektu zaštite starih hrvatskih novina. Provedena je anketa o stanju fondova starih hrvatskih novina u knjižnicama Republike Hrvatske. Anketom je obuhvaćeno razdoblje od početaka izlaženja novinskih naslova do 1890. godine. Radi dosta slabog odaziva anketni materijali odaslani su ponovno svim Matičnim službama te većini Specijalnih knjižnica krajem 2002. godine. Prikupljene materijale Komisija je pomno obradila a prikupljeni podaci prikazani su u opsežnim tabelama iz kojih je vrlo pregledno vidljivo koje knjižnice posjeduju novinske naslove 19.stoljeća, a prikazani su i vrlo detaljni podaci o cjelovitosti naslova i njihovom stanju kao i podaci o mikrofilmiranim primjercima. Kako i nakon ponovljene ankete nisu dobiveni potpuni podaci o stanju fondova starih hrvatskih novina 19. st. u Komisiji je postignut dogovor o dodatnom angažiranju kolega na terenu koji su voljni pregledati tj. istražiti one fondove periodike za koje su pristigli vrlo šturi i nepotpuni podaci. Za navedeni Projekt zaštite starih hrvatskih novina dobivena je i financijska potpora u iznosu od 15.000,00 kuna iz sredstava Državnog proračuna za 2003. godinu s naslova financiranja rada udruga. Dobivena novčana sredstva mahom su utrošena na istraživanje fondova i izradu popisa starih hrvatskih novina, te ocjenu stanja očuvanosti pregledanih naslova. Na ovim zadacima radile su članice komisije Maja Lalić i Jablanka Sršen za Zagrebačku županiju i Grad Zagreb, Vesna Milčić Trajbar za područje Istarske županije, dok za područje Splitsko-dalmatinske županije podatke prikuplja Ivanka Kuić i to u svojstvu suradnice na projektu. U statusu suradnika na projektu veliki dio dragocjenih istraživanja novinskih fondova, poglavito u specijalnim knjižnicama (muzejskim, školskim i samostanskim) proveo je mr.sc. Dubravko Arbanas i to za područja Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije. Prikupljeni podaci o hrvatskim novinama 19. st. obrađeni su i uneseni u računalo pa je time omogućene prezentacija svih podataka na različite načine. Za sada je dostupna CD verzija, ali se planira i tiskovni oblik radi što preglednijih prikaza vrlo opsežnih podataka. Rad na ovom Projektu se nastavlja, a odnosi se na istraživanja stanja novinskih fondova 20. stoljeća.
Datoteka za download: kratki_pregled_rada_1997_2004.doc