Država, mjesto i vrijeme realizacije:
Lyon, Francuska, 16.–22. kolovoza 2014.

Opis izvršenog programa:
80. godišnja generalna konferencija i skupština Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) Libraries, Citizens, Societies : Confluence for Knowledge

80. godišnja generalna konferencija i skupština IFLA-e odvijala se pod naslovom Libraries, Citizens, Societies : Confluence for Knowledge. IFLA-inoj je konferenciji i skupštini prisustvovalo gotovo 4000 ljudi iz 132 zemlje. Sredstvima za međunarodnu suradnju, koja je dodijelilo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, financirano je putovanje predsjednice Hrvatskoga knjižničarskog društva, ujedno članice Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za upravljanje knjižničarskim društvima (IFLA/MLAS) Marijane Mišetić na IFLA-inoj konferenciji i skupštini u Lyonu (Francuska).
Od svečanoga otvaranja, francuski su domaćini nastojali promicati i potvrđivati ulogu francuskog jezika, književnosti, knjižnica i kulture, kao i ulogu grada Lyona ne samo u europskom nego i svjetskom kontekstu, posebno naglašavajući lyonski doprinos kulturnim dometima 20. stoljeća, u rasponu od rada braće Lumière, građana Lyona, do multikulturalnosti i kandidature Lyona za europsku prijestolnicu kulture 2013. godine.
U takvom je ozračju predstavljen i temeljni strateški dokument proizašao iz ovogodišnje IFLA-ine konferencije i skupštine Lyonska deklaracija o pristupu informacijama i razvoju, kojom se nastoji pozitivno utjecati na razvojni program Ujedinjenih naroda nakon 2015. godine. Prijevod Lyonske deklaracije na hrvatski jezik izradilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo, koje je Deklaraciju tijekom IFLA-ine generalne konferencije i skupštine kao jedini predstavnik iz Republike Hrvatske i potpisalo, te pozvalo članove Hrvatskoga knjižničarskog društva da dadu osobni doprinos da njihova regionalna knjižničarska društva i ustanove u kojima su zaposleni, ali i udruge socijalnog i inkluzivnog karaktera iz civilnog sektora budu supotpisnici ove deklaracije kojoj su cilj razvoj, prosperitet i blagostanje pojedinca i zajednice.
Tekst Lyonske deklaracije o pristupu informacijama i razvoju dostupan je na: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/alib/datoteke/20140911-IFLA%20Lyonska%20deklaracija-prijevod%20HKD(1).doc, a ovom ga izvješću prilažemo i u tiskanom obliku.
Stalni je odbor IFLA-ine Sekcije za upravljanje knjižničarskim društvima (IFLA/MLAS) održao dva sastanka (16. i 21. kolovoza 2014.) i više neformalnih susreta i druženja na kojima se analizirao godišnji rad, izložili novi programi te dogovorili budući zadaci i susreti. Tijekom prvog sastanka generalna tajnica IFLA-e Jennefer Nicholson članovima je Stalnoga odbora podnijela godišnje financijsko izvješće o radu IFLA-e, te analizirala ispunjavanje financijskih obveza članova IFLA-e.
Uz organiziranje vlastitih sastanaka Stalni je odbor bio i organizator opsežne rasprave o IFLA-inom Izvješću o trendovima teulozi nacionalnih knjižničarskih društava u informiranju svojih članova i podizanju njihove svijesti o megatrendovima u suvremenom informacijskom okolišu i promjenama koje on proizvodi u svim sektorima društva, te ulozi i položaju knjižnica u suvremenom hiper-umreženom društvu (21. kolovoza 2014.).
Raspravu je o tim temama vodila Donna Scheeder, predsjednica IFLA-e u mandatnom razdoblju 2015.-2017. Dugogodišnja zaposlenica Kongresne knjižnice u Washingtonu, na vodećim položajima u Pravnoj knjižnici i u Istraživačkoj službi Kongresne knjižnice, članica Upravnog odbora IFLA-e i dobitnica prestižnih američkih nagrada iz područja specijalnog knjižničarstva, Donna Scheeder je kao svoju predsjedničku temu izabrala A Strong IFLA to Lead, Promote, and Empower Libraries in Society (Jaka IFLA koja vodi, promiče i osnažuje knjižnice u društvu), upravo kao odgovor koji se nudi na pitanje o budućnosti knjižnica u suvremenom informacijskom, tehnološkom i najširem društvenom krajoliku.
Temeljem poziva Hrvatskoga knjižničarskog društva, Donna Scheeder će održati plenarno izlaganje pod naslovom The IFLA Trend Report: a Call to Action, kao jedno od tri plenarna izlaganja na 39. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva (Split, 15.-17. listopada 2014.). Uz nju, istom će prilikom plenarno izlaganje, pod naslovom The Right to e-Read, održati i predsjednik IFLA-inog Stalnog odbora Sekcije za upravljanje knjižničarskim društvima (IFLA/MLAS) te član Upravnog odbora IFLA-e Gerald Leitner.
Osim u aktivnostima Stalnoga odbora IFLA-ine Sekcije za upravljanje knjižničarskim društvima (IFLA/MLAS), predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić sudjelovala je u radu sesije koju je vodila predsjednica IFLA-e Sinikka Sipilä (18. kolovoza 2014.), u radu sesije posvećene IFLA/ALP programima (Development Through Library Programme, 19. kolovoza 2014.), u radu sesije posvećene knjižničarskim društvima kao članovima IFLA-e (Association Members Meeting, 19. kolovoza 2014.) kao i radu generalne skupštine IFLA-e (20. i 21. kolovoza 2014.).
Sljedeća, 81. godišnja generalna konferencija i skupština Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (81st IFLA General Conference and Assembly) pod naslovom Dynamic Libraries: Access, Development nad Transformation održavat će se od 15. do 21. kolovoza 2015. g. u Cape Townu (Južna Afrika).

Po dolasku u Lyon, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić sudjelovala je i u radu pretkonferencije IFLA-ine Sekcije za upravljanje knjižničarskim društvima (IFLA/MLAS) pod naslovom How Strong is Your Library Association? Advocacy in Action, koja se održavala u Bibliothèque municipale u Lyonu 13. i 14. kolovoza 2014. godine. Sudjelovanje na pretkonferenciji za članove Stalnoga odbora IFLA-ine Sekcije za upravljanje knjižničarskim društvima bilo je besplatno. Ciljevi i ishodi pretkonferencije bili su sljedeći:

• promicanje zagovaranja nacionalnih knjižničarskih društava kao snažnog alata transformacije knjižnica i njihove prilagodbe digitalnom okolišu;
• povezivanje i umrežavanje na međunarodnoj razini na polju zagovaranja knjižnica i knjižničarstva;
• usvajanje vještina i strategija zagovaranja;
• predstavljanje nacionalnih knjižničarskih udruženja.

Dio pretkonferencije vodila je IFLA-ina trenerica Gillian Hallam, a u dijelu predstavljanja nacionalnih knjižničarskih udruženja, jedno od sveukupno tri predstavljena udruženja bilo je upravo Hrvatsko knjižničarsko društvo. Predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva, zajedno s kolegama i Švicarske i Kenije osvrnula se na djelovanje te izazove i postignuća Hrvatskoga knjižničarskog društva tijekom svojih mandatnih razdoblja (2010.-2012. i 2012.-2014.). Napominjemo da je ne samo u ovoj prigodi IFLA nego i Europski ured za knjižnične, informacijske i dokumentacijske udruge (EBLIDA) tijekom tog razdoblja u svom glasilu “EBLIDA News” u tri navrata predstavljao rad Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i suradnju koja je s Hrvatskim knjižničarskim društvom ostvarena na međunarodnoj razini.

Prilog. Lyonska deklaracija o pristupu informacijama i razvoju

Lyonska deklaracija o pristupu informacijama i razvoju

Lyonska deklaracija iz kolovoza 2014. godine napisana je na engleskom jeziku. Tekst engleske verzije najmjerodavniji je.
Ujedinjeni narodi pregovaraju o novom razvojni program koji će slijediti iza Milenijskih ciljeva razvoja. Tim će se razvojnim programom voditi sve zemlje pri odabiru pristupa koji će poboljšati živote ljudi i ocrtati novi skup ciljeva koje valja postići u razdoblju 2016.-2030.
Mi, potpisnici, vjerujemo da poboljšan pristup informacijama i znanju u društvu, potpomognut dostupnošću informacijskih i komunikacijskih tehnologija, podržava održivi razvoj i poboljšava živote ljudi.
Stoga pozivamo zemlje članice Ujedinjenih naroda da na međunarodnoj razini preuzmu obvezu primjene razvojnog programa nakon 2015. kako bi se omogućilo da svatko ima pristup, i da je u stanju razumjeti, koristiti i dijeliti informacije neophodne za promicanje održivog razvoja i demokratskih društava.

Načela

Održivi razvoj nastoji omogućiti dugoročni društveni i ekonomski prosperitet i blagostanje ljudi svugdje u svijetu. Sposobnost vlada, parlamentarnih zastupnika, lokalnih vlasti, lokalnih zajednica, građanskoga društva, privatnoga sektora i pojedinaca da donesu informirane odluke od bitnog su značenja za njegovo postizanje.
U tom bi kontekstu pravo na informacije donijelo preobražaj. Pristup informacijama podržava razvoj osnažujući ljude, posebice one marginalizirane i one koji žive u siromaštvu, da:

• Uživaju svoja građanska, politička, ekonomska, društvena i kulturna prava.
• Budu ekonomski aktivni, produktivni i inovativni.
• Uče i primjenjuju nove vještine.
• Obogaćuju kulturni identitet i izričaj.
• Sudjeluju u donošenju odluka i participiraju u aktivnom i angažiranom građanskom društvu.
• Stvaraju u zajednici utemeljena rješenja za izazove u procesu razvoja.
• Omoguće odgovornost, transparentnost, dobro upravljanje, sudjelovanje i osnaživanje.
• Mjere napredak javnih i privatnih napora uloženih u održivi razvoj.

Deklaracija

U skladu sa zaključcima Panela na visokoj razini o razvojnom programu nakon 2015. godine, konzultacijama Programa Ujedinjenih naroda  za razvoj (UNDP), te Izvješćem Otvorene radne grupe za fokusno područje, koji su svi prepoznali ključnu ulogu pristupa informacijama u podržavanju razvoja, mi, potpisnici, prepoznajemo sljedeće:

• Siromaštvo je multidimenzionalno, a napredak u iskorjenjivanju siromaštva povezan je s održivim razvojem u različitim područjima.
• Održivi razvoj mora se odvijati u okviru zasnovanom na ljudskim pravima, gdje:
• Nejednakost se smanjuje osnaživanjem, obrazovanjem i inkluzijom marginaliziranih skupina, uključujući žene, urođeničke narode, manjine, migrante, izbjeglice, osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi, djecu i mlade.
• Rodna jednakost, zajedno s ukupnim socijalnim, ekonomskim i političkim angažmanom može biti značajno poboljšana osnaživanjem žena i djevojaka kroz jednak pristup obrazovanju.
• Dostojanstvo i autonomija mogu biti ojačani omogućavanjem pristupa zaposlenju i doličnim poslovima za sve.
• Pravičan pristup informacijama, sloboda izražavanja i okupljanja, i privatnost promiču se, štite i poštuju, jer su od središnje važnosti za nezavisnost pojedinca.
• Sudjelovanje u javnosti omogućava se svima, kako bi se svi angažirali u promjenama potrebnima za poboljšanje svojih života.
• Povećan pristup informacijama i znanju, poduprt općom pismenošću, bitan je potporanj održivoga razvoja. Veća dostupnost kvalitetnih informacija i podataka i uključenost zajednica u njihovo stvaranje osigurat će puniju, transparentniju raspodjelu sredstava.
• Informacijski posrednici kao što su knjižnice, arhivi, organizacije građanskoga društva, lideri u zajednici i mediji imaju sposobnosti i resurse da pomognu vladama, ustanovama i pojedincima da komuniciraju, organiziraju, strukturiraju i razumiju podatke, što je presudno za razvoj. Oni to mogu:
• Pružajući informacije o osnovnim pravima i povlasticama, javnim službama, okolišu, zdravlju, obrazovanju, mogućnostima za rad, i javnoj potrošnji, čime podupiru lokalne zajednice i ljude da upravljaju vlastitim razvojem.
• Prepoznavajući i usredotočujući se na relevantne i goruće potrebe i probleme stanovništva.
• Povezujući zainteresirane strane prelazeći preko regionalnih, kulturnih i drugih prepreka da se olakša komunikacija i razmjena razvojnih rješenja za postizanje većeg odjeka.
• Štiteći i omogućujući trajni pristup javnosti kulturnoj baštini, vladinim dokumentima i informacijama, uz vodstvo nacionalnih knjižnica i arhiva i drugih baštinskih ustanova.
• Omogućujući javne rasprave i prostor za šire sudjelovanje i angažman građanskoga društva u donošenju odluka.
• Nudeći obuku i vještine kako bi se pomoglo ljudima da dobiju i razumiju informacije, i nudeći usluge koje su im od najveće koristi.
• Poboljšanje informacijske i komunikacijske infrastrukture može se koristiti za širenje komunikacija, ubrzavanje isporuke usluga i osiguravanje pristupa bitnim informacijama posebice udaljenim zajednicama. Knjižnice i drugi informacijski posrednici mogu koristiti informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi premostili jaz između nacionalnih politika i njihove lokalne primjene, kako bi dobrobit razvoja doprla do svih zajednica.
• Mi, potpisnici, pozivamo stoga sve zemlje članice Ujedinjenih naroda da priznaju da su pristup informacijama i vještine da ih se učinkovito koristi potrebni za održivi razvoj, i da omoguće da to bude priznato u programu za razvoj nakon 2015. godine:
• Priznajući pravo javnosti na pristup informacijama i podacima, i istodobno poštujući pravo na zaštitu privatnosti.
• Priznajući važnost uloge lokalnih vlasti, informacijskih posrednika i infrastrukture kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije i otvoreni internet kao sredstava implementacije održivoga razvoja.
• Usvajajući načine postupanja, standarde i zakonodavstvo kojima će se osigurati da vlade trajno financiraju, osiguravaju integritet, čuvanje i pružanje informacija, a da im ljudi imaju pristup.
• Razvijajući ciljeve i pokazatelje koji će omogućiti mjerenje utjecaja pristupa informacijama i podacima i izvješćujući svake godine o napretku u postizanju ciljeva u Izvješću o razvoju i pristupu informacijama (DA2I, Development and Access to Information Report).

Prijevod na hrvatski: Hrvatsko knjižničarsko društvo

Upute za potpisivanje
Pozivaju se stoga zainteresirane strane koje dijele viziju iznesenu u Lyonskoj deklaraciji o pristupu informacijama i razvoju da se pridruže dosadašnjim potpisnicima Deklaracije.
Kontakt
Julia Brungs
International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA)
PO BOX 95312
The Hague
The Netherlands
E-mail: Julia.brungs@ifla.org