Program

Prijava sudjelovanja

Prijava smještaja

Programski odbor: Ivana Hebrang Grgić, Irena Pilaš, Davorka Pšenica, Alka Stropnik i Zrinka Udiljak Bugarinovski

Organizacijski odbor: Dunja Holcer, Blaženka Peradenić-Kotur, Niko Cvjetković, Korina Udina, Marija Šimunović, Iva Grisogono i Vesna Špac.

Osnovne informacije:
Kotizacija (uključuje materijale za Skupštinu, koktel dobrodošlice, osvježenja u pauzama i svečanu večeru 11. listopada 2018.)

Za uplate izvršene do 16.rujna 2018.

• Član HKD-a - puna kotizacija - 400,00 Kn (60 €)
• Član HKD-a - jednodnevna kotizacija (bilo koji dan) - 200,00 Kn (30 €)
• Ne-član - puna kotizacija - 550,00 Kn (80 €)
• Ne-član - jednodnevna kotizacija (bilo koji dan) - 250,00 Kn (35 €)

Za uplate izvršene od 17. rujna 2018. do 9. listopada 2018.

• Član HKD-a - puna kotizacija - 450,00 Kn (65 €)
• Član HKD-a - jednodnevna kotizacija (bilo koji dan) - 250,00 Kn (35 €)
• Ne-član - puna kotizacija - 650,00 Kn (90 €)
• Ne-član - jednodnevna kotizacija (bilo koji dan) - 300,00 Kn (40 €)

Za odlazak na 43. skupštinu i povratak sa Skupštine bit će organiziran prijevoz autobusom na relaciji Zagreb-Opatija-Zagreb.

Polazak iz Zagreba planiran je u 09:00 sati sa zapadnog parkinga NSK.

Povratak u Zagreb uključuje izlet u Mošćenice i izlet s ručkom.

Više informacija o Opatiji - TZG Opatija

Informacije o smještaju:
43. skupština održat će se u Hotelu „Ambasador“ u Opatiji. Cijena noćenja s doručkom u dvokrevetnoj sobi za sudionike skupštine iznosi 375,00 kn + boravišna taksa. Smještaj u hotelu sudionici Skupštine morat će rezervirati sami. Na mrežne stranice Društva bit će, tijekom lipnja, stavljena posebna prijavnica za prijavu smještaja u Hotel.

Tema Skupštine:
Uloga i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030

Podteme Skupštine:

• Inkluzivne knjižnične usluge
• Knjižnice i zakonski propisi
• Knjižnice i kvaliteta obrazovanja
• Knjižnice i održivi razvoj
• Knjižničarsko nazivlje
• Regionalna društva – razvoj i suradnja

Agenda Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030 je strateški dokument koji su u rujnu 2015. godine, pod nazivom Promijeniti svijet: program Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030., usvojile sve zemlje članice Ujedinjenih naroda. Republika Hrvatska, kao punopravna članica Ujedinjenih naroda, prihvatila je obvezu izrade nacionalnog strateškog plana ciljeva održivog razvoja, koji će biti predstavljen na zasjedanju UN-a sredinom 2019. godine. Agenda 2030 sadrži 17 globalnih ciljeva i 169 podciljeva održivog razvoja, koji obuhvaćaju gotovo sva područja bitna za život, djelovanje i boljitak svakog pojedinca i utječu na razvoj društva u cjelini.

IFLA -Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova, svjetska je krovna knjižničarska udruga koja od samih početaka, na svim razinama, zagovara uključivanje knjižnica u ostvarivanje globalnih ciljeva. Zahvaljujući iznimnom IFLA-inom angažmanu, knjižnice su prepoznate kao ključne institucije za provedbu ciljeva održivog razvoja Agende 2030. Glavni aspekti koje IFLA zagovara u Ujedinjenim narodima su: osiguranje pristupa informacijama i zaštita temeljnih sloboda u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima, očuvanje kulturne baštine, opća pismenost, učenje i obrazovanje te dostupnost i korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U kontekstu Agende za održivi razvoj 2030., IFLA vjeruje da omogućavanje pristupa informacijama i znanju svima, uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije, doprinosi održivom razvoju i kvaliteti života. Društva koja osiguravaju pristup pravodobnim i relevantnim informacijama svim građanima uspješnija su u iskorjenjivanju siromaštva i nejednakosti, podupiru razvoj gospodarstva i poljoprivrede, omogućuju kvalitetnije obrazovanje te pozitivno utječu na ljudsko zdravlje, kulturu, istraživanja i inovacije. Pristup informacijama ističe se među ciljevima održivoga razvoja unutar Cilja 16 – Promicati miroljubiva i socijalno osviještena društva za održiv razvoj, osigurati pristup pravdi svima i izgraditi učinkovite, odgovorne i inkluzivne institucije na svim razinama.

U društvu znanja, knjižnice svima omogućavaju pristup i priliku. Ukupno 320 000 narodnih knjižnica i više od milijun parlamentarnih, nacionalnih, sveučilišnih, znanstvenih, školskih, fakultetskih i specijalnih knjižnica diljem svijeta omogućava pristup informacijama svim članovima svoje zajednice. Također, poučavaju ih vještinama potrebnima za pronalaženje i korištenje informacija – čime su postale ključne institucije u digitalnome dobu. Knjižnice osiguravaju pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, pružaju pomoć korisnicima kako bi razvili sposobnosti za učinkovito korištenje informacija i za osobni razvoj, a ujedno su i čuvarice znanja i informacija te tako osiguravaju kontinuiran pristup budućim naraštajima.

Kako knjižnice mogu doprinijeti ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030 središnja je tema 43. Skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva. U sinergiji s podtemama: Inkluzivne knjižnične usluge, Knjižnice i zakonski propisi, Knjižnice i kvaliteta obrazovanja, Knjižnice i održivi razvoj, Knjižničarsko nazivlje te Regionalna društva – razvoj i suradnja, prikazati će se mogućnosti, dosezi i dobra praksa hrvatskih knjižnica, čiji će rezultati biti vidljivi i preporučeni za uključivanje u nacionalni program ciljeva održivog razvoja Republike Hrvatske.