Povijest Komisije

Hrvatsko bibliotekarsko društvo pokrenulo je već krajem šezdesetih godina 20. st. pitanje škole za knjižničare kao i pitanje 2. i 3. stupnja studija knjižničarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Potkraj 1961.g. Matko Rojnić je izradio prvi elaborat na temu stručnog obrazovanja knjižničarskog kadra na traženje savjeta za kulturu NRH.
Upravni odbor DBH imenovao je 9. lipnja 1969.g. Komisiju za obrazovanje radnika u bibliotekarskoj struci u sastavu: dr Tatjana Blažeković, Branka Furlan, Sanda Malnar, mr Mira Mikačić, i mr Marija Pavunić. Rad Komisije rezultirao je zaključcima 19. redovne skupštine HBD-a, gdje se pod točkom 3. obvezuje Društvo da vodi stalnu brigu o stručnom usavršavanju knjižničnih djelatnika u vidu organizacije seminara za početnike i tematskih seminara. Sugerira se pokrenuti akciju za osnivanje dodiplomskog studija knjižničarstva na Sveučilištu u Zagrebu.
Do kraja sedamdesetih, Komisija je radila na organiziranju konzultacija za kandidate koji su se pripremali za polaganje stručnih ispita te na suradnji s regionalnim društvima s istim ciljem.
Godine 1977. održan je u Zagrebu Plenum HBD-a na temu: Organizacija sustavnog školovanja knjižničara i bibliotekara. Plenum je održan u povodu otvaranja Katedre za bibliotekarstvo pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaključcima u 14 točaka pokušalo se obuhvatiti sva goruća pitanja formalnog i permanentnog obrazovanja knjižničnih djelatnika.
U osamdesetima Komisija se bavila pitanjima nadležnosti organizacije seminara za potrebe regionalnih društava, prikupljala je podatke o stanju knjižnica u srednjem usmjerenom obrazovanju, nastavnim programom za profil suradnika u INDOK djelatnostima te Pravilnikom o vrsti stručne spreme nastavnika i stručnog suradnika u usmjerenom obrazovanju.
Radni dio 30. skupštine HBD, Primošten 26.-28. rujna 1996.g. pod naslovom Knjižničarska struka danas i u budućnosti posvećen je, između ostaloga, pitanjima školovanja knjižničnoga osoblja i stalnog stručnog usavršavanja.
Godine 1997. Komisija je organizirala u Zagrebu Plenum o obrazovanju koji je ponovno na dnevni red stavio sva goruća pitanja prvenstveno formalnog obrazovanja knjižničnih djelatnika. Sudjelovala je u izradbi Programa stručnih ispita, Nacionalne klasifikacije zanimanja (područje knjižničarstva), te rada Centra za trajno stručno usavršavanje.