Prilagodba rada specijalnih knjižnica tijekom pandemije odrazila se na prevladavajući trend korištenja IKT-a. Promijenjene društvene prilike i sve veća potreba za digitalizacijom kako bi se zadovoljile potrebe korisnika dovele su do potrebe za kompetentnim informacijsko pismenim specijalnim knjižničarima.

U interakciji korisnik - specijalni knjižničar pružanje *usluga posredovanja* više nije dovoljna: sadržaji se moraju kompetentno primati, kreirati i posredovati te pojedinac mora biti svjestan posljedica svojih aktivnosti. Za spomenuto su potrebna znanja, razumijevanje i vještine koje uz odgovarajuću upotrebu digitalnih alata i usluga grade nova znanja i oblikuju njihov medijski izraz u komunikaciji s drugim dionicima u digitalnom okruženju.

Specijalne knjižnice u Sloveniji obično imaju jednog zaposlenika, koji mora održavati zdrav odnos tradicije i inovacije te djelovati kao povezujući element između knjižnične zbirke i korisnika. Kako se razina informacijske, digitalne i medijske pismenosti samog knjižničara odražava u toj ulozi, teško je izmjeriti, ali je ujedno ključna za sam učinkoviti rad.
Posljednjih godina svjedoci smo raznih promjena – posebice u području komunikacije s korisnicima. Specijalne knjižnice su zauzele proaktivni pristup u posredovanju građe i usluga, posebice e-izvora i diseminacije informacija, kreiranjem i provedbom obrazovnih programa.

No ipak ostaje dvojba: koje medije koristiti, kojim kanalima doći do korisnika i koje su informacije ključne za komunikaciju i rad. Sve to zahtijeva određene stavove, vještine i znanja knjižničara za rad u specijalnim knjižnicama i u aktualnom medijskom prostoru.

O svemu tome govorit će se na Danu specijalnih knjižnica i susresti se s predavačima koji dobro poznaju promijenjenu situaciju i ponašanje/zahtjeve koje donosi aktualno stanje u društvu. Skup će ponuditi ideje za učinkovitije djelovanje i prostor za raspravu i razmjenu iskustava.