 |
 |
 |
|
O programu Naziv programa Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicamaUdruge partneri u programu Hrvatsko knjižničarsko društvoNacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb tel./faks: (01) 6159 320 Predsjednica: Zdenka Sviben Voditeljica programa: Alemka Belan-Simić Društvo bibliotekara Istre Sveučilišna knjižnica u Puli, Herkulov prilaz 1, 52100 Pula tel.: (052) 213 888, faks: (052) 214 603 Predsjednica i osoba odgovorna za program: Nela Načinović Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja Narodna knjižnica "Petar Preradović", Trg Eugena Kvaternika 11, 43000 Bjelovar tel./faks: (043) 243 624 Predsjednik i osoba odgovorna za program: Ilija Pejić Društvo knjižničara Split Sveučilišna knjižnica u Splitu, Zagrebačka 2, 21000 Split tel.: (021) 361 231(loc.118) Predsjednica i osoba odgovorna za program: Mihaela Kovačić Društvo knjižničara Zadar Gradska knjižnica Zadar, Stjepana Radića 11 b, 23000 Zadar tel.: (023) 301 103, faks: (023) 315 857 Predsjednica: Martina Dragija-Ivanović Osoba odgovorna za program: Dajana Brunac Knjižničarsko društvo Dubrovnik Dubrovačke knjižnice, Narodna knjižnica Grad, Od Puča 6; 20000 Dubrovnik tel.: (020) 323 911 Predsjednik i osoba odgovorna za program: Nikša Matić Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije OŠ Donja Stubica - Knjižnica, Toplička cesta 27, 49240 Donja Stubica tel.: (049) 286 201 Predsjednica i osoba odgovorna za program: Danica Pelko Knjižničarsko društvo Rijeka Sveučilišna knjižnica Rijeka, Dolac 1, 51000 Rijeka tel.: (051) 336 911, faks: (051) 332 006 Predsjednica: Ivana Vladilo Osoba odgovorna za program: Nikolina Papić Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije Narodna knjižnica i čitaonica Sisak - Centralni odjel, Rimska bb, 44000 Sisak tel.: (044) 521 803, faks: (044) 521 527 Predsjednica i osoba odgovorna za program: Vesna Ivanković Knjižničarsko društvo Varaždinske županije Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović", Trg slobode 8a, 42000 Varaždin tel.: (042) 212 766, faks: (042) 212 767 Predsjednik i osoba odgovorna za program: Željan Čeč Zagrebačko knjižničarsko društvo Knjižnice grada Zagreba, Starčevićev trg 6, 10000 Zagreb tel.: (01) 4572 087, faks: (01) 4572 087 Predsjednica i osoba odgovorna za program: Dunja Marija Gabrijel Nizozemsko udruženje narodnih knjižnica (NPLA) Grote Markstraat 43, Den Haag, Postbus 16146, 2500 BC Den Haag, The Netherlands tel.: + 31 70 309 01 00, faks: + 31 70 309 02 00 Predsjednik: Jan-Ewout van den Putten Osoba odgovorna za program: dr. sc. Marian Koren Opis programa Službene publikacije državnih tijela, tijela državne uprave i tijela lokalne uprave i samouprave prijeko su potreban izvor informacija svakom građaninu u svakodnevnom životu i radu. Stoga službene publikacije moraju biti sastavnim dijelom fonda narodnih knjižnica u skladu sa specifičnim potrebama stanovništva kojima knjižnica služi. Zato je potrebno da knjižnice prate potrebe svojih korisnika za službenim publikacijama u tiskanom i elektroničkom obliku.Obzirom na nastojanja Republike Hrvatske na približavanju zemlje članstvu u Europskoj uniji i na prilagodbi njezina zakonodavstva pravnoj stečevini Zajednice (acquis communautaire), kao i slijedom ciljeva zacrtanih u Komunikacijskoj strategiji za informiranje hrvatske javnosti o približavanju Republike Hrvatske europskim integracijama, koju je usvojila Vlada RH 2001. godine; novoj Komunikacijskoj strategiji za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo, koju je donio Hrvatski sabor 2006. godine; u skladu s UNESCO-ovim Manifestom za narodne knjižnice; smjernicama Vijeća Europe/EBLIDA-e o knjižničnom zakonodavstvu i politici u Europi, a vodeći računa o nacionalnoj strategiji razvitka iskazanoj u dokumentu Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću, predlažemo ovim projektom ostvarenje programa koji bi pridonio osposobljavanju djelatnika lokalnih knjižnica za pronalaženje, korištenje i daljnje širenje informacija o Europskoj uniji te na taj način kompetentno odgovaranje na upite lokalne zajednice vezane uz različita pitanja europskih integracijskih procesa. Kroz program bi se financijeri na državnoj i lokalnoj razini upozoravali na potrebu da narodne knjižnice postanu mjesta javnog pristupa umreženim informacijama za sve građane. Trenutačno loša komunikacijska infrastruktura bila bi ovim projektom podignuta na razinu koja će knjižničarima na lokalnoj razini omogućiti daljnje širenje i korištenje znanja i vještina usvojenih tijekom pohađanja predavanja i radionica, dok bi pitanja upućena od strane korisnika tj. građana koja ne bi bili kadri sami riješiti na lokalnoj razini mogli uputiti mreži za pomoć pri pronalaženju ili korištenju specifičnog izvora informacija. Program obrazovanja djelatnika knjižnica o informacijskim izvorima EU-a obuhvatio bi organizaciju niza predavanja i radionica u lokalnim centrima (Zagreb, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik, Pula, Osijek, Varaždin, Sisak i dr.) uz pomoć i sudjelovanje djelatnika tamošnjih knjižnica. Osnovna zadaća programa je pružiti znanje najširoj populaciji o informacijskim izvorima EU-a putem dodatnog obrazovanja knjižničara u narodnim knjižnicama. Ciljevi su:
Radionice - tematske cjeline
Predviđeni početak i završetak provedbe programa 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2007.Područje provedbe programa Republika Hrvatska, sve županijeVoditeljice programa 1. siječnja 2005. - 30. lipnja 2006.mr. sc. Žaneta Baršić Schneider 1. srpnja 2006. - Alemka Belan Simić, viša knjižničarka, diplomirala sociologiju i etnologiju (1978.) te dvogodišnji studij bibliotekarstva (1990.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1979. zaposlena je u Knjižnicama grada Zagreba, od 1998. godine voditeljica Zbirke BDI (Bibliotekarstvo-Dokumentacija-Informacija). Objavila više bibliografija i nekoliko stručnih radova s različitih područja knjižničarstva; članica uredništva Vjesnika bibliotekara Hrvatske od 1996.-2003. godine; s A.Horvat uredila je tematski broj Vjesnika bibliotekara Hrvatske Slobodan pristup informacijama, 43, 3(2000) te zbornike radova s okruglih stolova o slobodnom pristupu informacijama Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka (Zagreb, 2002) i Slobodan pristup informacijama : 2. i 3. okrugli stol (Zagreb, 2004); urednica struke bibliotekarstvo u Hrvatskoj enciklopediji te Općoj i nacionalnoj enciklopediji. Od 1998. godine članica Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja HKD-a (predsjednica od 2000. do 2002); od 2002.-2006. predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva; od 2003.-2006. članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Sudjelovala je u izradi nekoliko dokumenata kojima je Hrvatsko knjižničarsko društvo iskazalo svoje zalaganje za zastupanje prava na slobodan i jednak pristup informacijama za sve, poput Izjave o slobodnom pristupu informacijama (1998), Etičkog kodeksa HKD-a (2002) i izjave Javnost ima pravo znati (2003). Uključila je Hrvatsko knjižničarsko društvo u koaliciju nevladinih udruga koje su inicirale izradu i donošenje Zakona o pravu na pristup informacijama i uvela ga među aktivne sudionike civilnog sektora u društvu. Sudjelovala u prijavljivanju i izvođenju projekta Slobodan pristup informacijama u službi razvitka demokracije koji je financirao Vladin ured za udruge 2003. godine. Izvoditeljice programa mr. sc. Žaneta Baršić Schneider,knjižničarska savjetnica, magistar informacijskih znanosti, specijalist za područje službenih publikacija i državnih javnih informacijskih izvora, voditeljica Odjela službene dokumentacije Republike Hrvatske HIDRA-e, urednica serijskih publikacija Katalog službenih publikacija i baza podataka Republike Hrvatske, Republika Hrvatska-mali vodič, Političke stranke u Republici Hrvatskoj. Prijašnji poslovi - u timu osnivača i predsjednica Komisije za službene publikacije i državne informacije i predsjednica Stručnog odbora HKD-a, informacijski specijalist Zbirke službenih publikacija međunarodnih organizacija i stranih država u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, voditeljica mreže narodnih knjižnica Samobor, članica grupe eksperata Vijeća Europe o pravu na dostupnost informacija u posjedu tijela vlasti, projekt Pojmovnik Eurovoc Europske unije - hrvatska verzija, predavač na poslijediplomskom studiju na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala na temu depozitara službenih publikacija međunarodnih organizacija. mr. Aleksandra Čar, od siječnja 2007. Aleksandra je stručni suradnik Biblioteke Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 2006. godine bila je član konzultantskog tima Agencije Premisa kao voditeljica projekta potpore implementaciji Komunikacijske strategije Europske komisije za proširenje u Hrvatskoj (uključujući uspostavu Informacijskog centra Europske unije). Do tada je bila voditeljica Europskoga dokumentacijskoga centra pri Institutu za međunarodne odnose u Zagrebu, gdje je zajedno s timom suradnika krajem 2004. pokrenula EnterEurope - najveći hrvatski web portal posvećen Europskoj uniji. Kao urednica portala EnterEurope i voditeljica Europskog dokumentacijskog centra organizirala je ciklus radionica Pravo EU na Internetu te redovite godišnje seminare posvećene informacijskoj politici EU-a. Europsko informacijsko udruženje (European Information Association - EIA) sa sjedištem u Velikoj Britaniji kao jedna od najistaknutijih stručnih organizacija u području europske dokumentacije i informiranja, dodijelilo joj je početkom 2006. nagradu Helen Greer za izuzetan doprinos u informiranju o EU. Magistrirala je na poslijediplomskom europskom stručnom studiju u organizaciji Université Panthéon Assas - Paris II i Sveučilišta u Zagrebu; 2002. godine završila program /New Information and Communication Technologies in Civil Service /na francuskoj Visokoj školi za javnu upravu /(Ecole Nationale d'Administration /- ENA), Pariz, Francuska; 1999. je pohađala program obrazovanja namijenjen informacijskim specijalistima na Asser Instituut u Den Haagu.) dr. sc. Aleksandra Horvat, redovni je profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i predstojnica Katedre za bibliotekarstvo. Predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva od 1992. do 1994., urednica glasila HKD Novosti od 1994. do 2000. Od 1997. do 2004. članica IFLA/FAIFE. Od 1998. do 2001. predsjednica Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu govora Hrvatskoga knjižničarskog društva. Od 2001. do 2006. sudjelovala je u organizaciji šest međunarodnih okruglih stolova o slobodnom pristupu informacijama. Voditeljica projekta Slobodan pristup informacijama u službi razvitka demokracije, koji je 2003. financirao Vladin ured za udruge. Članica Projektnog tima koji je utemeljio i organizirao Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. dr. sc. Marian Koren, voditeljica je Odjela za istraživanje i međunarodne poslove u Nizozemskom udruženju narodnih knjižnica u Haagu (NPLA). Članica je Glavnog odbora IFLA-e. Studirala je nizozemski jezik i književnost i međunarodno pravo na Sveučilištu u Utrechtu, specijaliziravši se za ljudska prava na Sveučilištu u Strasbourgu. Studirala je i švedski jezik i književnost i dječju književnost na Sveučilištima u Amsterdamu, Uppsali i Stockholmu. Doktorat je obranila na Sveučilištu u Amsterdamu. Zadnjih dvadeset godina radi u NPLA-u. Objavljuje radove u brojnim časopisima. Kao gost predavač predaje na više sveučilišta i obrazovnih ustanova. Kao voditelj Zavoda za istraživanja i međunarodne odnose nastavlja razrađivati istraživanja koja je predstavila u knjizi Tell me! The Right of the Child to Information (NPLA, Haag, 1996.). Koordinator je za info-punktove EU-a u narodnim knjižnicama u Nizozemskoj. Blaženka Peradenić-Kotur, viši knjižničar, diplomirani politolog, na poslijediplomskom je studiju Hrvatska i Europa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Voditeljica Zbirke službenih publikacija u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, informacijski specijalist za područje službenih publikacija i baza podataka međunarodnih organizacija, stranih država i informacijskih izvora Republike Hrvatske, predavač u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara Hrvatske. Dugogodišnji član Hrvatskoga knjižničarskog društva, obnašatelj brojnih dužnosti, od 1996. do 2000. godine predsjednica Komisije za državne informacije i službene publikacije, organizator više međunarodnih stručnih skupova. Snježana Ramljak, prof. komparativne književnosti i povijesti, na poslijediplomskom je studiju Hrvatska i Europa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Od 1998. zaposlena je u knjižnici Hrvatskoga sabora kao knjižničar - savjetnik u Stručnoj službi Sabora. Radi na primjeni, održavanju i razvoju Pojmovnika Eurovoc, višejezičnog tezaurusa EU-a, koji se rabi za indeksiranje dokumenata objavljenih u Službenom listu Europske unije, kao i za pretraživanje pravnih baza podataka EU-a. Korespondent je i član radne skupine za Eurovoc pri Europskom parlamentu. Na godišnjim konferencijama za korisnike Eurovoca održanim 2004. i 2006. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu, održala je prezentacije u suradnji s članovima uredništva hrvatskoga izdanja Eurovoca o prijevodu i primjeni Eurovoca u Hrvatskoj. Izvršni je urednik hrvatskoga izdanja Pojmovnika Eurovoc te u suradnji s Hrvatskom informacijsko-dokumentacijskom referalnom agencijom (HIDRA) izrađuje Hrvatski dodatak Pojmovnika Eurovoc. dr. sc. Ivanka Stričević, od 1978. godine radi na dječjem odjelu Knjižnice Medveščak u Zagrebu, danas kao voditeljica knjižničnih usluga za djecu i mladež. Godine 1980. položila stručni ispit u knjižničarskoj struci te stekla zvanje višeg knjižničara prema tada važećem nazivlju u knjižničarskoj struci (danas zvanje knjižničar); 1986. godine diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za pedagogiju; 1995. godine na istom odsjeku magistrirala te stekla zvanje magistra znanosti iz područja pedagogije; 2003. godine diplomirala bibliotekarstvo na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta; 2006. godine na istom fakultetu obranila doktorsku disertaciju na temu Informacijske potrebe i čitateljski interesi mladeži u narodnoj knjižnici. Bila je predsjednica Komisije za dječje knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva od 1999. do 2006. godine, a od 2003. godine je predsjednica međunarodne IFLA-ine Sekcije knjižnica za djecu i mladež. Od 1995. do 2006. godine dopredsjednica je Hrvatskoga čitateljskog društva i urednica izdanja Društva, članica Međunarodne čitateljske udruge i Američkog knjižničarskog društva, predstavnica Hrvatske u Međunarodnom udruženju igroteka i igraonica od 1990. godine, članica Odbora Nacionalne sekcije IBBY-a (Međunarodnog vijeća za dječju knjigu i knjige za mladež) od 1995. godine, te suradnica UNESCO-ovog Odjela za informacije (UNAL). Predavač je u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara od njegova osnutka, od 2001./2002. godine kao vanjski suradnik predaje kolegij Dječje knjižnice na Izvanrednom studiju bibliotekarstva Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2005./2006. godine na redovnom studiju Odsjeka za pedagogiju FF u Zagrebu kao vanjski suradnik predaje na kolegiju Obiteljska pedagogija. Članica je projektnog tima na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku od 2002. godine, voditeljica projekta HKD-a Čitajmo im od najranije dobi od 2004. godine i suradnica na projektu HKD-a Informacije o Europskoj uniji od 2005. godine. Radove iz područja knjižničarstva za djecu i mladež, čitanja, pismenosti, razvojnih prava djeteta, izvanobiteljskog odgoja i suradnje s roditeljima objavljuje u znanstvenim i stručnim časopisima. Koautorica je nekoliko studija i knjiga, recenzentica brojnih članaka i publikacija, te urednica publikacija s temom čitanja, pismenosti i knjižničarstva za djecu i mladež. dr. sc. Daniela Živković, izvanredni je profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo. Autor je knjiga: The Electronic Book (2005), Elektronička knjiga (2001), Matija Smodek: professor i bibliotekar akademički (2001), Croatian Book and Music Publishers 1997/98: directory. Članica je Hrvatskog knjižničarskog društva (tajnica: 1986-1989, 1992-1994), IFLA Committee on Copyright and Legal Matters i Hrvatskog društva za autorsko pravo. Pokretač je projekta Vijeća Europe Katalog knjiga na prodaju (Books-In-Print) za Hrvatsku. Članica je Pregovaračke skupine za pristup Hrvatske Europskoj uniji za poglavlje 25 Znanost i istraživanje. Broj volontera koji sudjeluju u provedbi programa 30Broj zaposlenih osoba svake pojedine udruge-partnera koji sudjeluju u provedbi programa Hrvatsko knjižničarsko društvo ima stalno zaposlenu poslovnu tajnicu, Tinu Matošević, dipl. upravnu pravnicu, te Jadranku Ševo, knjigovodstvenu referenticu, dok ostale udruge iz Hrvatske nemaju stalno zaposlene osobe.Za potrebe provođenja programa Hrvatsko knjižničarsko društvo zaposlilo je tajnicu na određeno vrijeme Sanju Žunić, apsolventicu pedagogije i bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stručni suradnici/suradnice iz Hrvatske Edita Bačićmr. sc. Boris Badurina Zdenka Sviben dr. sc. Vesna Turčin Stručni suradnici/suradnice iz inozemstva dr. sc. Marian Koren, Nizozemskadr. sc. Silva Novljan, Slovenija Metode i vrste aktivnosti kojima će se program provesti Program će se provoditi kroz izlaganja, okrugle stolove i radionice te raspravište, a za evaluaciju će se koristiti metoda anketnog ispitivanja.U svakoj će županiji za predstavnike lokalne uprave i knjižničare biti organizirano uvodno izlaganje i radionica. Radionice podrazumijevaju uporabu osobnih računala (predviđeno je da svaki polaznik ima mogućnost samostalnoga rada i korištenja informacijskih izvora obrađenih u pojedinom dijelu radionice, no to ovisi o uvjetima i tehničkoj opremljenosti lokalnih knjižnica ili drugih prostora predviđenih za održavanje ovih radionica). U samoj prezentaciji koristit će se projektor za prikaz slike s ekrana na platnu. Pristup pojedinim stranicama polaznicima će biti olakšan korištenjem unaprijed pripremljenih dokumenata u html formatu s pohranjenim vezama na vanjske izvore u strukturiranom prikazu. Za lakše praćenje radionica biti će pripremljeni tiskani materijali sa zadacima. Za nastavak suradnje nakon održanih radionica organizirat će se raspravište na mrežnim stranicama Društva. Kratak opis iskustava Hrvatsko knjižničarsko društvo osnovano je 1940. Njegove sekcije, komisije i radne grupe u koje su uključeni stručnjaci iz svih područja knjižničarstva i svih dijelova Hrvatske, dugi niz godina uspješno organizira brojne stručne skupove, provodi projekte te objavljuje zbornike radova sa stručnih skupova i prijevode IFLA-inih i drugih publikacija zastupajući prava korisnika knjižničnih usluga i službi na slobodan i jednak pristup građi i informacijama, promičući opću pismenost te širenje svijesti o potrebi čuvanja kulturne baštine, razvijajući hrvatsko knjižničarstvo kao i otvoreno i demokratsko društvo u kome knjižnice, posebno narodne postaju informativni, kulturni i obrazovni centri lokalne zajednice.Hrvatsko knjižničarsko društvo je u prosincu 2001. organiziralo okrugli stol Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka (više od 100 sudionika, objavljen zbornik radova), u prosincu 2002. okrugli stol Slobodan pristup službenim informacijama (više od 100 sudionika, zbornik radova u pripremi), a u prosincu 2003. Slobodan pristup informacijama za sve (80-ak sudionika, zbornik radova u pripremi). HKD je član koalicije Javnost ima pravo znati i aktivno je sudjelovalo u akciji za donošenje Zakona o pravu na pristup informacijama. O svojim aktivnostima Društvo obavještava knjižničarsku i širu zajednicu putem svojih publikacija te mrežnih stranica Hrvatskoga knjižničarskog društva (www.hkdrustvo.hr). Hrvatsko knjižničarsko društvo je tijekom 2003. godine provelo dva projekta odobrena od Ureda za udruge Vlade RH:
HKD je pobratimljeno s Nizozemskim udruženjem narodnih knjižnica (NPLA), čiji je predsjednik gospodin Jan-Ewout van den Putten predsjednik EBLIDA-e. Društvo bibliotekara Istre osnovano je 1955. godine, a danas okuplja 50-ak članova, stručnih djelatnika Sveučilišne knjižnice u Puli te školskih, narodnih, specijalnih, spomeničkih i visokoškolskih knjižnica s područja Istarske županije. Društvo nastoji utjecati na društvene i političke institucije poradi poboljšanja položaja i opremljenosti knjižnica, sudjeluje i razmjenjuje iskustva s knjižničarima iz drugih regionalnih društava kao i iz drugih država, zalaže se za stručno obrazovanje i potiče stručni rad svojih članova te u tu svrhu organizira predavanja i seminare, a javlja se i kao suizdavač stručnih publikacija s područja knjižničarstva. Od 2002. godine organizira Vikend knjižničara u okviru Sajma knjige u Istri. Program rada DBI sufinanciraju uprave nekoliko istarskih gradova. Društvo knjižničara Zadar osnovano je 1949. godine i danas okuplja oko 60 knjižničara s područja Zadarske županije. U razdoblju od 1975. do 1982. godine Društvo je promičući kulturnu baštinu Zadra objavilo nekoliko serija razglednica s motivima starog Zadra i njegove vrijedne književne građe, a 1985. godine je u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom bibliotekom u Zagrebu objavilo knjigu Šime Jurića Inkunabule u zadarskim knjižnicama. Društvo vode mladi i agilni knjižničari koji uređuju zanimljive i aktualne mrežne stranice (www.dkz.hr). Društvo knjižničara u Splitu osnovano je 1950. godine, i danas djeluje na području srednje Dalmacije te okuplja 30-ak knjižničara iz svih vrsta knjižnica. Sjedište Društva je u Splitu. U svom se radu sve više okreće i široj javnosti. Tako 1999. godine, po prvi put u Hrvatskoj organizira svojevrstan sajam svih knjižnica grada Splita pod nazivom Dani splitskih knjižnic@, koje postaje tradicionalno godišnje okupljanje knjižničara i prilika za promociju gradskih knjižnica. Godine 2000. Društvo je osnovalo Klub prijatelja splitskih knjižnica. Društvo je 1988. godine pokrenulo Glasnik Društva bibliotekara u Splitu (1990-), stručni časopis koji obrađuje teme iz knjižničarstva, kulture i kulturne povijesti Splita, te prati rad Društva. Knjižničarsko društvo Dubrovnik djeluje od 1949. godine, okuplja oko 40 knjižničara iz narodnih, školskih, fakultetskih, općeznanstvenih i specijalnih knjižnica s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Aktivnim sudjelovanjem na sastancima i skupovima kod nas i u svijetu, kao i organizacijom stručnih predavanja, izložaba i skupova, pridonosi razvoju regionalnog i nacionalnog knjižničarstva. Djelujući kroz tri sekcije, za znanstvene, narodne i školske knjižnice, a u skladu s postavljenim ciljevima, od kojih je najvažniji stalno stručno usavršavanje, Društvo kontinuirano priređuje seminare, kolokvije, izložbe i predavanja. Godine 1997. Društvo je u suradnji s drugim ustanovama i udruženjima koja su svojim radom vezana uz knjigu, organiziralo multimedijsku sedmodnevnu manifestaciju Tjedan knjige. Predsjednica društva član je odbora IFLA/FAIFE. Knjižničarsko društvo Rijeka osnovano je 1950. i danas okuplja više od 60 knjižničara iz knjižnica Primorsko-goranske županije. Društvo organizira brojne domaće i međunarodne skupove, a potaknulo je i suradnju s udrugama manjinskih zajednica na svom području. Od 2002. godine Društvo uređuje aktualne i zanimljive mrežne stranice (www.kdr.hr). Knjižničarsko društva Sisačko-moslavačke županije djeluje od 1975. godine okupljajući knjižničare iz narodnih, školskih i drugih vrsta knjižnica na području Sisačko-moslavačke županije. Danas Društvo ima oko 90 članova koji aktivno sudjeluju u promidžbi knjižničarske djelatnosti u cijeloj županiji. Organizira predavanja i projekte; 2003. u suradnji s Matičnom službom Narodne knjižnice i čitaonice Sisak i HKD-om pomoglo provedbu projekta Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka u Sisačko-moslavačkoj županiji. Knjižničarsko društvo Varaždinske županije osnovano je 1949. godine, a danas okuplja 27 knjižničara iz svoje županije. Društvo je aktivno sudjelovalo u organizaciji više domaćih i međunarodnih skupova. U povodu proslave 160. obljetnice varaždinske Gradske knjižnice sudjelovalo je, zajedno s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Metel Ožegović i Hrvatskim knjižničarskim društvom u organizaciji međunarodnog savjetovanja Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću, Varaždin, od 4. do 7. studenoga 1998. godine, te u objavljivanju zbornika radova. Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije osnovano je 1998. godine i danas okuplja 20-ak knjižničnih djelatnika iz narodnih i školskih knjižnica. Godine 1999. u svoje je članstvo uključilo Društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine Kajkavijana. Zagrebačko knjižničarsko društvo (ZKD) djeluje od 1963. godine, a danas okuplja oko 440 knjižničara s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Njegovi članovi sudjeluju u radu brojnih međunarodnih udruga, članovi su stručnih sekcija i odbora IFLA-e, IRA-e, IBBY-a i dr. ZKD je krajem 2003. pokrenuo svoje glasilo Novi uvez. Nizozemsko udruženje narodnih knjižnica (NPLA) osnovano je 1972. godine, okuplja 500 narodnih knjižnica. Udruženje razvija programe: knjižnične potpore školskim knjižnicama i obrazovnim ustanovama, za promoviranje čitanja i pismenosti, za informacijsku politiku, za imigrante i za knjižnično podučavanje i permanentno obrazovanje. Udruženje je razvilo i održava nacionalnu medijsku zbirku za posebne usluge emigrantima, etničkim manjinama i izbjeglicama/azilantima. Udruženje izdaje polumjesečnik Bibliotheek. Korisnici obuhvaćeni programom, njihov broj i struktura Knjižničari narodnih knjižnica u RH te predstavnici lokalne uprave i samouprave.Ciljevi koji se postižu provedbom predloženog programa Provedbom predloženoga programa ostvarilo bi se nekoliko ciljeva:
Dinamika programa Program će se početi provoditi od 1. siječnja 2005. a završni rezultati evaluacije obraditi će se do 31.prosinca 2007.2005. će se održati:
Informacije o programu, njegovim korisnicima i rezultatima Program radionica bit će predstavljen u primjereno oblikovanim tiskanim materijalima. Za informiranje o programu radionica kao i za predstavljanje njihovih rezultata koristiti će se i internet. Kako narodne knjižnice imaju dobro razvijenu promotivnu aktivnost i suradnju s lokalnim glasilima, obavijesti će se davati putem sredstava javnog informiranja u regionalnim i lokalnim zajednicama. Udruge uključene u program o aktivnostima će izvještavati putem svojih mrežnih stranica te kroz svoja glasila.Prijedlog samofinanciranja programa nakon isteka trogodišnje financijske potpore Zaklade Kontinuirano obrazovanje iz područja informacija o Europskoj uniji za knjižničare u narodnim knjižnicama nastavit će se i po isteku trogodišnjeg programa putem mailing-liste za kontinuirano međusobno razmjenjivanje informacija.Proširenje programa vezanog uz obrazovanje o Europskoj uniju u Centru za stalno usavršavanje knjižničara, kojega je jedan od osnivača Hrvatsko knjižničarsko društvo. Na koji način i kojim sadržajima predloženi program dopunjuje reformske programe sektorske prilagodbe sustavu EU koje provode nadležna tijela državne uprave Predloženi program je usklađen s postavkama Komunikacijske strategije za informiranje hrvatske javnosti o približavanju Republike Hrvatske europskim integracijama, koju je usvojila Vlada RH 2001. godine te s novom Komunikacijskom strategijom za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo, koju je donio Hrvatski sabor 2006. godine.Ocjena rezultata (evaluacija) Rezultati programa će se ocijeniti u skladu s:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
