Kako bi javnost upoznala s ovim očuvanim zapisima prošlosti koji su dio stoljetne hrvatske tradicije, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula je prigodnu akciju Tradicija dobrih želja kojom uz poruku svaka želja je posebna poziva građane da se ovih blagdana, baš kao nekada, povežu blagdanskom čestitkom.

Božićne čestitke vrijedan su dio hrvatske kulturne baštine. Već su sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene (pjevane ili govorne) poruke.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se oko 150 tisuća razglednica različitih motiva, među njima i oko pet stotina jedinstvenih božićnih čestitki koje datiraju od početka 20. stoljeća pa nadalje. Jedna od najstarijih čestitaka iz fonda upućena je prvoj ženi knjižničarki Elzi Kučera, a neke od njih oslikale su ruke poznatih likovnih umjetnika poput Andrije Maurovića.

Kako bi javnost upoznala s ovim očuvanim zapisima prošlosti koji su dio stoljetne hrvatske tradicije, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula je prigodnu akciju Tradicija dobrih želja kojom uz poruku svaka želja je posebna poziva građane da se ovih blagdana, baš kao nekada, povežu blagdanskom čestitkom.

U sklopu akcije priredili su istoimenu mrežnu stranicu http://tradicijadobrihzelja.nsk.hr/ na kojoj se mogu pogledati neke od najljepših čestitaka iz njihova bogata fonda i preuzeti besplatna mobilna aplikacija Advent u Zagrebu u kojoj su ove čestitke i digitalno zaživjele.

Sa prigodne blagdanske stranice pozivaju sve nas da ovih blagdana svoje najmilije razveselimo blagdanskom čestitkom, a radost poslanih i primljenih čestitki podijelimo na društvenim mrežama uz poruke #SvakaŽeljaJePosebna ili #TradicijaDobrihŽelja.

Bez obzira na to komu je i kako uputili, božićna čestitka prilika je da u srcu ostanemo povezani i svojim najmilijima pošaljemo najljepše želje jer, svaka je posebna.