Radna grupa za Zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva u suradnji s Knjižnicom Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastavlja s programom OdrŽIVE tribine Radne grupe za Zelene knjižnice. Tribina će se održati u Konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta (2. kat) u petak, 1. veljače u 12 sati.
Na tribini pod nazivom Ekološke katastrofe izlagat će ugledni hrvatski znanstvenici. Osim predavanja, posjetitelji će u predvorju Knjižnice moći pogledati dvije izložbe – Budućnost na rubu močvare i Močvarna staništa – oaze bioraznolikosti, kojima će se prigodno obilježiti i Međunarodni dan močvara (2. veljače).

Predavanja će biti podijeljena u dva dijela. Nakon uvodnih govora Višnje Novosel, uni. spec. oec., voditeljice Knjižnice Filozofskog fakulteta, dr. sc. Dijane Machale, predsjednice Hrvatskoga knjižničarskog društva, te Ane Rubić, voditeljice ciklusa OdrŽIVIH tribina Radne grupe za Zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva, slijedi izlaganje Budućnost na rubu močvare Edvarda Bogovića, voditelja Službe za promidžbu i sustav posjećivanja Parka prirode Lonjsko polje. Iduće izlaganje pod naslovom Biološka raznolikost Kopačkog rita održat će dr. sc. Tomislav Bogdanović, ravnatelj Parka prirode Kopački rit.
Potom slijedi vrlo aktualna tema – ekologija, otpad i smeće, a na nju će se osvrnuti dr. sc. Stanko Uršić, umirovljeni profesor sa Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, izlaganjem Ekologija i znanost: problem otpada i smeća.
Nakon pauze tijekom koje ćete imati priliku razgledati izložbe, slijedi dr. sc. Tihomir Marjanac, umirovljeni profesor s Geološkog odsjeka Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta u Zagrebu, koji će održat predavanje pod naslovom Vulkanska prijetnja.
Tribinu će zatvoriti dr. sc. Nikola Biliškov sa Zavoda za kemiju materijala Instituta Ruđer Bošković predavanjem Drukčija energetika je moguća!.
Dr. sc. Nikola Biliškov zaposlen je u Zavodu za kemiju materijala Instituta Ruđer Bošković. Profesionalni interes mu je fokusiran na razvoj i karakterizaciju materijala za pohranu vodika u čvrstom stanju te spektroskopsko praćenje kemijskih i fizikalnih procesa. Član je Vijeća Zelene akcije, gdje je posvećen klimatskim promjenama i industrijskom onečišćenju. Zanima ga odnos prirodnih i društveno-humanističkih znanosti, visoko obrazovanje, interakcija s drugim područjima ljudskog djelovanja i odgovornost znanstvenika te njihovo djelovanje u široj zajednici. Dobitnik je priznanja za knjigu godine 2016. Centra za mir u Osijeku te nagrade za popularizaciju znanosti Instituta Ruđer Bošković 2017.
Dr. sc. Tomislav Bogdanović doktorirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu „Ekološka, morfološka i citogenetička obilježja roda Lindenia (Insecta, Odonata, Gomphidae) u Hrvatskoj“. Godine 2002. napreduje u asistenta na Zavodu za biologiju, a 2007. u višeg asistenta na Odjelu za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Tijekom 2016./2017. godine radi u Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije na poslovima otkrivanja, praćenja i kontrole ciljnih vrsta komaraca u širenju štetnih virusa. Trenutno obnaša dužnost ravnatelja Javne ustanove Park prirode „Kopački rit“. Autor je brojnih znanstvenih radova objavljenih u indeksiranim časopisima i bazama. Objavio je i devet autorskih knjiga, dvije uredničke knjige i 10 poglavlja u knjigama drugih autora (stranih i domaćih).

Edvard Bogović, dipl. oec., diplomirao je na Fakultetu ekonomskih znanosti u Zagrebu. Zaposlen je u Javnoj ustanovi Park prirode „Lonjsko polje“ na mjestu voditelja službe za promidžbu i sustav posjećivanja. Ističe se pisanjem sportskih publikacija i monografija za sportske klubove s područja grada Novske. Kao aktivan član planinarskog društva „Zmajevac“ iz Novske, dobitnik je Brončanog znaka za postignute rezultate i zasluge za razvoj planinarstva, a 2015. godine izabran je za člana Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza.
Dr. sc. Tihomir Marjanac doktorirao je na Zajedničkom studiju iz područja geologija Sveučilišta u Zagrebu, a na postdoktorskom usavršavanju bio je na Sveučilištu u Bergenu. Godine 1982. izabran je za asistenta, 1986. za znanstvenog asistenta, 1996. za docenta, a 2000. za izvanrednog profesora u Geološko-paleontološkom zavodu. Uređivao je časopis „Vijesti Hrvatskog geološkog društva“, bio je član uredništva časopisa “Priroda“ te urednik fakultetskih časopisa „PMF novosti“, „PMF Bulletin“ i „GPZ Bulletin“. Član je uredništva časopisa “Meridijani” od 2002. godine. U razdoblju 2002. – 2004. obnašao je funkciju Prodekana za nastavu PMF-a, a 2011. – 2013. funkciju Pročelnika Geološkog odsjeka. Umirovljen je 2018. godine.
Dr. sc. Stanko Uršić na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu stekao je doktorat iz kemije (fizikalna kemija). Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radio je kao honorarni asistent, asistent, docent i profesor (fizikalna kemija itd.), a od 2000. do 2012. bio je i predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Voditelj je više znanstveno-istraživačkih projekata u području dodira fizikalne kemije (kemijske kinetike i mehanistike) i biomedicine. Glavno područje znanstvenog interesa: kemijska mehanistika, osobito reakcije protonom spregnutih prijelaza elektrona i tuneliranje hidrona u tim procesima (primjerice, otkrića tuneliranja vodika u redoks reakcijama C-vitamina itd.). Izvan redovitog akademskog okvira, od 1990. godine, angažiran je u stvarima od javnog interesa i općeg dobra u području ekoloških problema/edukacije, uključujući rad u Odboru za okoliš Hrvatskoga Sabora, sudjelovanje u državnim povjerenstvima te konkretnim projektima za rješavanje odnosnih problema.
Program četvrte OdrŽIVE tribine Radne grupe za Zelene knjižnice uređuju knjižničarke Elvira Gotal, Blaženka Klemar Bubić, Jasmina Sočo i Lana Zrnić iz Knjižnice Filozofskog fakulteta, te Ana Rubić, predsjednica Radne grupe za Zelene knjižnice HKD-a.
Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u Konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta (2. kat) u petak, 1. veljače u 12 sati.