Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje priznanje "Knjižnica godine" u svrhu poticanja kreativnosti, inovativnosti i unapređivanja kvalitete rada u hrvatskim knjižnicama.
Priznanje „Knjižnica godine“ dodjeljuje se najboljoj knjižnici čija se izvrsnost procjenjuje prema Kriterijima za vrednovanje / procjenjivanje izvrsnosti za dodjelu priznanja „Knjižnice godine“, koji se nalaze u dodatku Pravilnika o dodjeli priznanja "Knjižnica godine"

Hrvatsko knjižničarsko društvo prigodom obilježavanja 11. studenoga, Dana hrvatskih knjižnica, dodjeljuje godišnje priznanje „Knjižnica godine“ u svrhu poticanja inovativnosti, kreativnosti i kvalitete rada svih hrvatskih knjižnica. Temeljem javnog poziva primljene su sljedeće prijave: Gradska knjižnica Vodice, Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja, Knjižnično-dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Hrvatska knjižnica za slijepe, Gradska knjižnica Samobor, Knjižnica Osnovne škole Donja Stubica, Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica, Knjižnica Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Povjerenstvo koje je radilo u sastavu: Darija Ćaleta, Dunja Holcer, Amir Muzur, Goran Pavlović, Josip Strija, Anja Šovagović-Despot i Senka Tomljanović imalo je vrlo težak zadatak jer se radilo o 9 prijava iz različitih tipova i veličina knjižnica čije je djelovanje izrazito široko, raznoliko i vrlo teško usporedivo.

Glavni odbor HKD-a na svojoj je 11. sjednici, održanoj 12. srpnja 2016., nakon pročitanog izviješća Povjerenstva za dodjelu priznanja „Knjižnica godine“, odlučio prema prijedlogu Povjerenstva za dodjelu priznanja „Knjižnica godine“dodijeliti priznanje „Knjižnica godine“ 2016. godine Hrvatskoj knjižnici za slijepe. Priznanje će biti uručeno 11. studenoga 2016. godine na Dan hrvatskih knjižnica.

Temeljem javnog poziva zaprimljeni su materijali devet knjižnica, kandidata za ovo priznanje: Gradska knjižnica Vodice, Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja, Knjižnično-dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Hrvatska knjižnica za slijepe, Gradska knjižnica Samobor, Knjižnica Osnovne škole Donja Stubica, Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica, Knjižnica Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Među kandidatima je bilo pet narodnih knjižnica, jedna školska knjižnica, dvije specijalne te jedna visokoškolska knjižnica.
S obzirom na broj i kvalitetu pristiglih prijava za priznanje „Knjižnica godine“, Povjerenstvo koje je radilo u sastavu: Darija Ćaleta, Dunja Holcer, Amir Muzur, Goran Pavlović, Josip Strija, Anja Šovagović-Despot i Senka Tomljanović, imalo je vrlo težak zadatak jer se radilo o 9 prijava iz različitih tipova i veličina knjižnica čije je djelovanje izrazito široko, raznoliko i vrlo teško usporedivo.
Bilo nam je zadovoljstvo čitati pristigle prijedloge i vidjeti veliko bogatstvo rada i postignuća hrvatskih knjižnica, ali upravo je zbog toga odluka bila još teža jer je teško usporediti rad knjižnica koje raspolažu s velikim stručnim, prostornim i materijalnim resursima i onih koje djeluju u skromnim uvjetima, odnosno rad knjižnica koje rade sa specifičnim ili „zatvorenim“ populacijama korisnika i onih koje rade sa cijelim lokalnim zajednicama i svim vrstama korisnika, tim više što su obrazloženja i materijali o kandidatima bili napisani i složeni na mnogo različitih načina, što je dodatno otežalo rad Povjerenstva jer je iz toga trebalo prepoznati najznačajnije i usporediti s drugima.
Nakon iščitavanja materijala, samostalnog ocjenjivanja prema Kriterijima za vrednovanje/procjenjivanje izvrsnosti za dodjelu priznanja „Knjižnica godine“ i dodatno dogovorenom sistemu te provedene međusobne rasprave, članovi Povjerenstva su predložili da se priznanje „Knjižnica godine“ dodijeli Hrvatskoj knjižnici za slijepe.

Obrazloženje
Hrvatska knjižnica za slijepe osnovana je 1965. pri Hrvatskom savezu slijepih, a Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2000. godine Knjižnica postaje samostalna javna ustanova u kulturi, nazvana Hrvatska knjižnica za slijepe. Knjižnica je 2015. godine obilježila pedeset godina djelovanja.
Hrvatska knjižnica za slijepe ima vodeću ulogu u razvoju pružanju usluga slijepim i slabovidnim kao i svim drugim osobama koje iz nekog razloga ne mogu čitati standardni tisak te osim posudbe fonda Knjižnica je i najveći proizvođač prihvatljivih formata za slijepe jer se preko svojih odjela bavi proizvodnjom popularne literature, udžbenika, priručnika i stručne literature na brajici, neophodne za opismenjavanje i obrazovanje slijepih te izdavanjem i distribucijom časopisa. Knjižnica prati međunarodne produkcijske standarde za proizvodnju građe namijenjene osobama koje ne čitaju standardni tisak i ujedno je najveći proizvođač takve građe u državi.
Kao jedinstvena ustanova tog tipa u Hrvatskoj, Knjižnica svoje suradnike ima u međunarodnim stručnim tijelima, čija je članica, a ima i vrlo široku suradnju s knjižnicama u Republici Hrvatskoj, što preko samih knjižnica, što preko lokalnih udruga slijepih i slabovidnih osoba. Ta suradnja rezultira projektima kojima je svrha realizacija programa usluga za posebne korisničke skupine i u kojima se Knjižnica pojavljuje kao ravnopravan partner o čemu svjedoči niz priznanja i zahvala.
Tijekom 2015. godine Hrvatska knjižnica za slijepe pokrenula je uslugu direktnog preuzimanja zvučnih knjiga s internetske stranice. Usluga, nazvana e-knjige, omogućila je korisnicima Knjižnice dostupnost zvučnog fonda neovisno o broju primjeraka, mjestu ili radnom vremenu Knjižnice. Rastuća populacija korisnika školskog uzrasta s disleksijom u usluzi je pronašla mogućnost savladavanja lektirne građe. Novu uslugu, osim među stvarnom i potencijalnom populacijom korisnika, Knjižnica aktivno promovira na stručnim skupovima i u narodnim knjižnicama koje imaju implementirane usluge za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak.
Od dugoročnih projekata koje Knjižnica provodi od iznimne je važnosti primjena brajice na lijekovima i drugim proizvodima.
U svrhu ostvarivanja zacrtanih ciljeva i stvaranja prepoznatljivog identiteta Knjižnice na lokalnoj i državnoj razini, djelatnici Knjižnice u posljednjih godinu dana pojačano sudjeluju na međunarodnim i domaćim profesionalnim skupovima, te informiraju i educiraju knjižničarsku javnost o dostignućima u proizvodnji fonda i potrebama korisnika koji ne mogu čitati standardni tisak dok održavanjem kulturnih, znanstvenopopularnih i društvenih programa, promocijom djela slijepih autora, taktilnih slikovnica, udžbenika za slijepe, tradicionalnim natjecanjem u brzom i izražajnom čitanju brajice, kvizovima znanja te suradnjom na različitim projektima, Knjižnica doprinosi senzibilizaciji javnosti za potrebe osoba s invaliditetom, ali i poticanju kreativnosti unutar ciljane skupine korisnika.
Kontinuiranim i inovativnim radom te praćenjem međunarodnih trendova Hrvatska knjižnica za slijepe pomiče granicu dostupnosti informacija osobama koje ne mogu čitati standardni tisak i na taj je način dio velikog pomaka koji se događa u svijetu.
Knjižnica za slijepe je svakako nešto posebno, već i zbog toga što postoji radi zadovoljavanja potreba ovako specifičnoj populaciji, kojoj je zapisana informacija itekako potrebna. Svima nam treba biti cilj da slijepim, slabovidnim, disleksičnim i svim drugima koji ne mogu čitati standardni tisak, omogućimo ravnopravnost u pristupu zapisanom znanju u odnosu na one koji nemaju problema s čitanjem standardnog tiska te stoga treba dati zasluženo priznanje knjižničarima koji svojim entuzijazmom i inovacijama tome doprinose.