Dana 11. studenoga diljem je Hrvatske obilježen Dan hrvatskih knjižnica, kojim se evocira 11. studenoga 1960.g., kada je u Hrvatskoj donesen prvi Zakon o bibliotekama, kojim su postavljeni temelji i odrednice razvoju suvremenoga hrvatskog knjižničarstva.
Središnja svečanost održana je u Koprivnici, čija je Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica ovogodišnji dobitnik priznanja „Knjižnica godine“. Uz to Dan hrvatskih knjižnica obilježen je raznolikim programima i sadržajima u gotovo 70 knjižnica diljem Hrvatske. Cjelovit popis knjižnica i nazivi programa i sadržaja nalazi se na portalu kampanje Hrvatskoga knjižničarskog društva Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu.

Obilježavanjem Dana hrvatskih knjižnica skreće se pozornost na javnu djelatnost knjižnica i njihovu nezamjenjivu ulogu u društvu. Djelujući za opće dobro, knjižnice osnažuju pojedince i zajednice kako bi svi građani mogli aktivno i ravnopravno sudjelovati u izgradnji društva znanja, blagostanja i jednakih prilika za sve. Predsjednica Međunarodnog saveza knjižničarskih udruženja i ustanova (IFLA) Sinikka Sipilä takvo je djelovanje knjižnica sažela u svojem geslu Jake knjižnice, jaka društva (Strong libraries, strong societies).
Knjižnice osnažuju javni interes i javno dobro u sferi informacija i kulture. Kreativne industrije u Europi velikim dijelom počivaju na potrebi za čitanjem i potrebi za kulturnim doživljajem te na onom što iz tih potreba proizlazi. Knjižnice stvaraju kulturne potrebe i odgajaju za kulturne potrebe, a izgrađuju kako kulturnog pojedinca tako i kulturnu zajednicu.
U svojoj javnoj djelatnosti, hrvatske su knjižnice zajamčen i siguran prostor kulture i doticaja s kulturom (ne samo s knjigama i čitanjem, nego s različitim vidovima kulturnog stvaralaštva, predstavljenog putem kazališnih i glazbenih predstava, izložbi, priredbi, radionica, tribina, igraonica, te s nakladničkom djelatnošću), koji je dostupan i otvoren svim građanima Republike Hrvatske.
No uloga se knjižnica ne iscrpljuje samo u njihovoj kulturnoj ili obrazovnoj djelatnosti. Već više od desetljeća, knjižnice su vodeće javne ustanove u obrazovanju za nove informacijske tehnologije, kako na razini specijaliziranih obrazovnih i znanstvenih informacija tako i na razini poučavanja vještinama računalne komunikacije i osiguravanja svakodnevnog jednostavnog besplatnog pristupa digitalnim informacijama o mogućnostima zaposlenja, obrazovnim programima, zdravlju, administrativnim informacijama itd.
Posljednjih se godina u europskom prostoru intenzivira i njihova uloga promicatelja inkluzije osjetljivih društvenih skupina. Knjižnice daju prostor i resurse, educiraju i potiču osobnu promjenu kojom olakšavaju integraciju onih koji su hendikepirani ne samo zdravstvenim stanjem nego i neodgovarajućim standardom, životnom dobi, manjkavim školovanjem ili, danas najčešće, nezaposlenošću, gradeći društvo jednakih prilika za sve.
Hrvatske su se knjižnice posebno istaknule u preveniranju i saniranju negativnih društvenih pojava proisteklih iz ekonomske krize i tranzicije, ali i okolnosti ratnih stradanja i njihovih posljedica. O važnosti knjižnica na europskom prostoru govori i Pisana deklaracija o nezamjenjivoj društvenoj ulozi narodnih knjižnica (dostupno na: http://www.eblida.org/News/written-declaration-recognising-the-essential-social-role-of-public-libraries.pdf), za koju se upravo prikupljaju potpisi članova Europskoga parlamenta, a u kojoj se, između ostaloga, ističe:
• tijekom 2013.g. oko 100 milijuna korisnika koristilo je usluge narodnih knjižnica, od čega njih 14 milijuna u svrhu pristupa internetu;
• tijekom posljednjih 12 mjeseci, u narodnim je knjižnicama 24 milijuna Europljana (većinom starijih osoba, pripadnika manjina, ili stanovnika ruralnih područja) sudjelovalo u različitim neformalnim programima učenja;
• od spomenutih 24 milijuna, njih 83% izjasnilo se o pozitivnom utjecaju besplatnog pristupa interneta na njihove materijalne prilike, mogućnost pristupa javnim uslugama, sustavu zdravstvene zaštite, socijalne skrbi ili zapošljavanja;
• tijekom protekle godine, 1,5 milijun građana Europske unije prijavilo se za posao, a 250.000 posao pronašlo zahvaljujući besplatnom pristupu internetu u narodnoj knjižnici.
Britanska je knjižnica ustvrdila da ekonomska vrijednost koju knjižnica pruža iznosi danas gotovo pet puta više od troškova koje ona iziskuje (http://pressandpolicy.bl.uk/Press-Releases/British-Library-publishes-updated-economic-evaluation-634.aspx).
U kontekstu iznesenoga, obilježavanjem 11. studenoga, Dana hrvatskih knjižnica promovira se upravo važnost raznovrsnih projekata kojima knjižnice jamče slobodan pristup informacijama, obrazovanju, kulturi, slobodnom vremenu i sadržajima svim građanima putem svojih javnih usluga, naglašavajući posvećenost radu sa svim osjetljivim i nedovoljno zaštićenim skupinama, kao i mladim naraštajem koji sam po sebi tvori osjetljivu skupinu, kako bi na kvalitetne i neškodljive načine našli svoje mjesto u hrvatskom društvu.