-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 85, veljača 2023. :: Godina čitanja


Godina čitanja i inkluzivni odgoj i obrazovanje

Suvremena je škola uključujuća/inkluzivna škola unutar koje školska knjižnica djeluje kao otvoreno i sigurno središte za učenje i poučavanje. Inkluzivnim odgojem i obrazovanjem svim se učenicima pruža prilika za optimalan razvoj njihovih potencijala neovisno o njihovim različitostima, za što je potrebno provesti određene prilagodbe u osnovnim sastavnicama kurikula. Osobitosti učenika s posebnim potrebama zahtijevaju odabir individualiziranih postupaka i razina usvojenosti ishoda, prilagodbu opsega i dubine sadržaja učenja, raznovrsnih strategija učenja i poučavanja te načina vrednovanja ostvarenih postignuća, uvažavajući pri tom različite okolnosti, iskustva i mogućnosti učenika.

Navedenim prilagodbama postiže se ostvarivanje planiranih ishoda, bolja motivacija učenika, jačanje njihova samopouzdanja i samopoštovanja te zadovoljstvo školom što potvrđuju radionice Čitam, znam, osjećam - osnažen sam! i Za mnoge svjetske mijene – zaslužne su i žene! Radionice su ostvarene u knjižnici OŠ Augusta Cesarca u Krapini suradnjom stručnih suradnica škole - knjižničarke i edukacijske rehabilitatorice u kojima su sudjelovali učenici s posebnim potrebama (daroviti učenicima i učenici s teškoćama) 7. razreda. Usmjeravanjem na njihove potrebe obogaćen je i individualiziran kurikul čime im je pružena odgovarajuća pomoć i podrška. Osiguravanjem pristupa različitim vrstama građe i raznovrsnim aktivnostima učenicima je omogućeno stjecanje vještina za cjeloživotno učenje. Radionice su ostvarene povodom obilježavanja Godine čitanja s ciljem poticanja razvoja ljudskih prava i promicanja ravnopravnosti spolova za aktivno sudjelovanje u društvu. Teme radionica odabrane su radi daljeg rada s učenicima s posebnim potrebama na sadržajima Agende 2030 koja sadrži 17 globalnih ciljeva kojima se uz održivo korištenje prirodnih izvora osigurava ekološka ravnoteža, ekonomska sigurnost i socijalna pravednost. Njima su obuhvaćeni sadržaji međupredmetnih tema Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Učiti kako učiti i Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije te njihovih odgojno-obrazovnih očekivanja. Prošle školske godine teme radionica bile su vezane uz treći cilj Održivog razvoja – Zdravlje i blagostanje, a ove je godine odabran peti cilj - Rodna ravnopravnost. Stjecanjem znanja o ljudskim pravima promicana je i kultura poštovanja različitosti radi potvrđivanja slobode i dostojanstva svakog pojedinca kao ljudskoga bića. Time se nastojalo uočiti i osporiti neke od stereotipa i predrasuda kao oblika diskriminacije te osnažiti i osposobiti učenike za sudjelovanje u aktivnostima važnima za njihov osobni razvoj i razvoj društva.

Učenici s teškoćama sudjelovali su u radionici Čitam, znam, osjećam - osnažen sam!. Uz poticanje kulture čitanja, odabirom ulomka lektirnog naslova Djevojčica iz Afganistana, autorice Deborah Ellis, promicane su i univerzalne vrijednosti ljudskih prava - dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost te važnost njihove zaštite. Uz primjenu različitih strategija učenja i poučavanja u radionici su izmjenjivane brojne aktivnosti od izlaganja, upoznavanja učenika s ljudskim pravima, čitanja naglas, razgovora i analize teksta, uočavanja i komentiranja primjera kršenja ljudskih prava, rješavanja grafički prilagođenih radnih listića, izrade plakata, do sudjelovanja u mrežnom kvizu. Navedenim aktivnostima učenici su stjecali nova znanja i iskustva te razvijali kritičko mišljenje.

Daroviti su učenici u radionici Za mnoge svjetske mijene – zaslužne su i žene! istraživali o značajnim hrvatskim ženama i izumiteljima koji su svojim radom i djelovanjem doprinijeli razvoju ljudskog društva. Time ih se poticalo na uvažavanje i prihvaćanje različitosti uz promišljanje o unapređivanju i zaštiti ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. U istraživačkom radu koristili su različite izvore znanja u tiskanom i digitalnom obliku, samostalno izlagali i međusobno se vrednovali. Nove sadržaje kreirali su koristeći digitalne alate Padlet, Avatar maker i QR kod. Za sistematizaciju sadržaja korišten je mrežni kviz.

Na kraju radionica provedena je evaluacija korištenjem digitalnog alata Mentimeter. Alat je poslužio za prikupljanje povratnih informacija vezanih uz kognitivno i afektivno područje. Učenici su radionice ocijenili poučnima, zanimljivima i korisnima te iskazali želju za sličnim načinima rada i ubuduće.
Resursi školske knjižnice, interdisciplinarni pristup i primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije doprinijeli su stjecanju novih znanja, zadovoljstvu, interesu i odgovornosti učenika za vlastito učenje i promicanju ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. Školska knjižnica ujedno je ostvarila svoju ulogu u poučavanju i učenju za sve pružanjem pomoći i podrške učenicima s posebnim potrebama u stjecanju znanja i vještina potrebnih za inkluzivno obrazovanje, društvenu uključivost i osobni razvoj

 

Gordana Gregurović Petrović 

Renata Cesarec-Topolovec

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-